Novo:

Nastavni film u nastavi povijesti – primjeri za 6. razred

Primjer iz prakse

Članak govori o primjeni nastavnog filma u 6. razredu osnovne škole na satu povijesti. Težište je na osjećajima učenika jer su oni sastavni dio učenja te dokazano potiču razumijevanje i pamćenje. Također povećavaju unutarnju motivaciju učenika koja je ključna za rad, napredak i uspjeh. Članak se temelji na osnovnom načelu suradničkog učenja – razmisli – razmijeni – prezentiraj – i uvođenju učenika u esejski tip pitanja pripremajući ih za samostalno pisanje kraćeg eseja iz povijesti u OŠ nakon svake obrađene teme.

Uporaba nastavnog filma kao sredstva u nastavi povijesti

Da bismo što većem broju učenika omogućili aktivno sudjelovanje na satu, možemo primijeniti jednostavno i djelotvorno nastavno načelo koje su autori nazvali :” RAZMISLITI – RAZMIJENITI – PREZENTIRATI”. (1) Ovaj trolist pokazao se uspješan u mom radu ove školske godine na satu povijesti. Temelj rada učenika su 3 faze.

  1. RAZMISLI – svaki pojedini učenik mora samostalno, aktivno proraditi ponuđeni sadržaj i individualno ga ugraditi u svoju osobnu mrežu znanja. Novo znanje se povezuje s postojećim znanjem i iskustvom, a to jedino može sam učenik.
  2. RAZMIJENI – ova faza potiče promišljanje i pozitivnu komunikaciju ( čitaju i objašnjavaju svoje komentare, pažljivo slušaju ostale, postavljaju pitanja, dogovaraju se i usuglašavaju stavove ). Faza razmjene ima središnje značenje za proces učenja jer učenici izgrađuju svoje komunikacijske vještine i iznova aktiviraju i mijenjaju vlastitu mrežu znanja ( proturječja, ispravljanje, proširivanje svog znanja).
  1. PREZENTIRAJ – učenici iznoseći svoje rezultate i slušajući rezultate drugih skupina mogu ih usporediti, ispraviti i proširiti.

Primjeri iz prakse u 6. razredu

Većina nastavnih filmova pripremljena za učenike i škole prilagođena je navedenim fazama suradničkog učenja ( trolistu ). Obično filmovi traju 15-20 minuta, a duži se mogu prekinuti prema potrebama, ili dovršiti sve faze u blok satu. Prilagodila sam temeljna pitanja Brüninga ( 2 Brüning/Saum ) koja učenici dobiju u paru na klupu sa zadatkom da prepišu tih 5 pitanja u bilježnicu.

  1. Samostalno razmisli i zapiši u bilježnicu što ti je najvažnije u filmu. Objasni zašto ti je baš to najvažnije.
  2. Razmisli i zapiši u bilježnicu koje znanje možeš povezati s temom.
  3. Napiši kojih se iskustava prisjećaš.
  4. Navedi koji se osjećaji javljaju u tebi nakon pogledanog filma i objasni zašto se tako osjećaš.
  5. Zapiši svoje vlastito stajalište o temi ili filmu. Objasni zašto tako misliš.

Za individualni rad treba odrediti zadano vrijeme 5-7 minuta i prekinuti rad jer će dopuniti u sljedećoj fazi.
Nakon individualnog rada razmjenjuju svoje mišljenje s mišljenjima drugih učenika i usuglašavaju stavove koje voditelj grupe piše na poseban papir prilagođen za prezentaciju pred cijelim razredom. U početku najviše vremena troše baš u ovoj fazi jer je usuglašavanje najteže. Samo su prvi put imali vremena koliko žele ( 15 min. ), inače se prekida faza razmjene nakon 10 minuta i tako ostaje 10 minuta za posljednju fazu – fazu prezentacije. Predstavnik svake grupe ( svaki put mora biti drugi učenik ) čita i objašnjava odgovore pred razredom.

Šestaši su gledali 4 filma: Turska osvajanja I. i II. dio, Uskoci i Apsolutizam u Francuskoj – kralj Sunce Luj XIV. U ovom članku izdvojit ću samo 2 filma.

Turska osvajanja

Sva pitanja su esejskog tipa jer nema unaprijed smišljenog rješenja već učenici pokazuju svoj uvid u neku temu ili razdoblje, testiraju se njihove sposobnosti da razluče što je bitno, interpretativne vještine te sposobnost da maštovito proniknu u prošlost i razviju priču spremni za raspravu. (3) Stoga sam 1. pitanju dodala zašto im je odabrani dio najvažniji. Još uvijek ostaje dio odgovora bez objašnjenja, ali većina pokušava objasniti. Teže ide ”slabijim” učenicima jer su namjerno formirane grupe prema ocjenama dovoljan, dobar, vrlo dobar i odličan iz povijesti. Tako se i učenici sa slabijim sposobnostima potiču na razmišljanje u radu i ohrabruje ih se. Ukoliko sjede s ”boljim” učenicima, uglavnom statiraju, dosađuju se i u najboljem slučaju prihvaćaju gotova rješenja, a najčešće smetaju u radu sebi, skupini i cijelom razredu.Evo konkretnih učeničkih odgovora na 1. pitanje što im je najvažnije u filmu i zašto.

  • 1566.g. kada je Sulejman Veličanstveni odlučio osvojiti Beč
  • nadmoćnost Turaka jer su osvojili velik dio Europe čiji vladari tada nisu marili za uspjeh Turaka što šire svoje carstvo
  • Bitka na Krbavskom polju Hrvata protiv Turaka koja je trebala odlučiti hoće li Turci dobiti hrvatsko područje
  • Bitka kod Siska zbog poraza Osmanlija
  • pripovijedanje o Hrvatima i gradnji utvrda s debelim zidovima za obranu od Turaka
  • nastanak Turaka i njihovi prvi pohodi jer su utjecali na kulturu mnogih naroda
  • odanost janjičara svom vladaru sultanu jer je za pobjedu najvažnije povjerenje
  • glazba u filmu – bez objašnjenja ?!

Učenicima se mora razjasniti razlika između znanja i iskustva jer mlađi učenici ne znaju razliku i većinom ih brkaju, tj. misle da je to isto. Objasnila sam im da su znanja stekli u školi na satu povijesti učeći određenu temu, a iskustva stječu samostalno ( npr. gledajući TV kalendar, dokumentarne filmove, povijesne filmove, čitajući enciklopedije i druge povijesne knjige, ili na internetu ).

Na 2. pitanje s kojim znanjem možeš povezati film odgovori su:

  • možemo povezati s bitkama na Nikopolju, Kosovu, Mohačkom polju i kod Siska što smo učili na satu
  • s osvajanjima na Balkanskom poluotoku, sa spahijama i janjičarima

Na 3. pitanje kojih se iskustava prisjećaš je najsiromašniji odgovor. Pomogla im je lektira iz hrvatskog jezika jer kažu:
– prisjećamo se sata lektire ”Grički top” i ”Junačina Mijat Tomić ode u hajduke”.

U 4. pitanju koji su se osjećaji javili u tebi nakon filma i zašto naglasak je na emocijama koje su uvijek sastavni dio učenja pa je važno za učenike da se usredotoče na svoje emocije pri učenju. Razumijevanje dobiva smisao i značenje uključivanjem emocija u proces učenja jer upravo emocije dokazano potiču razumijevanje i pamćenje. Osjećaji, iskustva i znanje učenika traže da se učenici osobno snažnije uključe u tu temu jer najprije trebaju dobro razmisliti što mogu dovesti u vezu sa sadržajem filma. Zatim to zabilježiti u bilježnicu i pripremiti se za raspravu u skupini. Dodatno esejsko pitanje zašto se tako osjećaju navikava učenike da razmisle o osjećaju koji ih obuzima, izraze taj ili te osjećaje i prokomentiraju ih dovodeći u vezu sa sadržajem teme, tj. filma.
Svi učenici su izrazili svoj osjećaj, a samo vrlo mali broj učenika nije objasnio zašto se tako osjeća.

  • prevladavaju tužni osjećaji zbog oduzimanja djece – kršćanskih sinova – za janjičarsku vojsku; zbog okrutnih postupaka Turaka prema raji; zbog mnogo ubijenih ljudi i porušenih gradova
  • radoznalost jer nas je zanimalo što će se dalje događati; način na koji su Turci osvajali; saznati više o njihovim vjerskim temama; zanima nas povijest našeg naroda.

Najteže su učenici izrazili svoja iskustva o gledanoj temi – filmu. Još uvijek ide teže odgovor na 5. pitanje napiši i objasni svoje stajalište o filmu jer pokazuje da učenici nemaju iskustva s takvim načinom rada pa im je teško iznijeti svoj stav o gledanom i objasniti zašto tako misle. Podsjetili smo se što je to stajalište o nečemu kako bi uopće mogli napisati. Naglasili smo da izdvoje i objasne zašto im je film pozitivan, koristan, poučan ili zanimljiv, ali isto tako mogu slobodno objasniti što im se nije svidjelo, tj. zašto im je negativan. Većini učenika je film

  • poučan i važan jer smo saznali više o sukobima s Turcima i njihovim osvajanjima
  • shvatili smo značaj Bitke kod Siska zbog osvete Hrvata za poraz na Krbavskom polju prije 100 godina
  • pratili smo borbu Hrvata u prošlosti za slobodu
  • saznali smo kako je turska vojska mogla osvojiti goleme utvrde.

Pola učenika ističe negativno stajalište jer:

  • mislimo da nije ni trebalo biti ratova, mogli su se dogovoriti ljudski bez mnogo ubijenih i mučenih
  • rezali su kršćanima nosove i nosili sultanu za jedan dukat
  • odrubljena glava bana Derenčina servirana svaki dan sinu kao hrana ( pobrkali su glave – ocu je servirana sinova odrubljena glava ).

U fazi prezentacije rezultata cijelom razredu ukazuje se prvenstveno na vrlo uspješne odgovore, dopunjava nepotpune i nastoji drugi put izbjeći odgovore bez objašnjenja slušajući objašnjenja učenika u razredu i učeći na dobrim primjerima.

Apsolutizam u Francuskoj

Drugi film u 6. razredu smo gledali krajem 2. polugodišta. Vidljiv je mali napredak u radu jer su znali koji ih zadaci očekuju za vrijeme i nakon gledanja filma. Ponovo su pitali što trebaju pisati o svojim iskustvima i što je to stajalište. Isto je tako vidljiv i napredak u dobivenim odgovorima – konkretniji su, samostalniji, opširniji, tj. razrađeniji. Naravno da još puno treba raditi dok se većina učenika ne osamostali u iznošenju svojih misli, iskustava, osjećaja i stavova s potkrijepljenim obrazloženjima.

Za najvažniji dio filma s objašnjenjem zašto je najvažniji navode:

  • vladavina Luja XIV. jer je sam imao vlast nad cijelom državom
  • gradnja dvorca Versaja s 1300 soba jer govori o moći Luja XIV. i Francuske
  • Luj XIV. kao primjer apsolutističke vlasti u Europi
  • ”Država to sam ja” govori o moći Luja XIV. i uzoru drugim vladarima Europe.

Najčešće odgovaraju da film povezuju sa školskim znanjem sa sata povijesti:

  • s gradnjom dvorca Versaj kraj Pariza
  • s Europom u doba baroka i apsolutizmom u Francuskoj
  • s velikim povlasticama plemstva u XVII. st.

I dalje je najslabija povezanost s iskustvima koja imaju o toj temi, ali se vidi mali napredak u odnosu na 5. razred. Još se jedino ”najslabiji” učenici ničega ne sjećaju. Većina učenika navodi:

  • knjiga ”501 mjesto koje morate posjetiti” jer se spominje Versaj
  • dokumentarni film o Francuskoj i njenim kraljevima ( ništa konkretno )
  • povijesni film ”Povratak mušketira” zbog ratovanja sa Španjolskom
  • TV kalendar o apsolutizmu Luja XIV.
  • iskustvo iz mog života jer i ja ponekad jedem rukama kao kralj Luj XIV.

Od osjećaja prevladava znatiželja jer žele naučiti više nego što piše u udžbeniku o Lujevoj vladavini, životu u to doba i osobito što će se događati poslije njegove vladavine. Ističu svoje divljenje prema dvorcu Versaju koji se gradio 28 godina, ali i tugu zbog siromašnih obitelji i velikih poreza; zbog novčanih problema Francuske i Lujeve smrti; propadanja Francuske; gladi i neishranjenosti seljaka te umiranja od gladi. Grupa učenika navodi isti osjećaj veselje, radost i sreću jer je Luj XIV. bio dobar kralj, zbog Lujevog uspjeha u životu – daleko je dogurao, čak do kralja; lijepo je bilo gledati kraljevski život na dvorcu i život plemića koji ništa ne rade. U jednoj skupini film nije pobudio nikakve osjećaje pa su bili ravnodušni. Javila se čak i zavist zbog života kralja koji je jako ugodan jer svi njegovi podanici moraju mu služiti. Začudio me osjećaj miroljubivosti, ali je objašnjenje bilo da se cijelo vrijeme samo ratovalo i osvajalo pa je nama ljepše živjeti u miru.

Negativno stajalište je zauzeo manji broj učenika i to zbog kraljevog odnosa prema stanovništvu: siromašni moraju plaćati porez kralju i desetinu crkvi, odnosno feudalcu, a plemići ništa; zbog umiranja ljudi od gladi; zbog razdvajanja katolika i hugenota koje je kralj dao ubiti.

Prevladava pozitivno stajalište jer film govori o važnosti Luja XIV. u povijesti i pokazuje pravi primjer apsolutne monarhije. Većini učenika je poučan jer su nam glumci dočarali kraljevski život i podaci su zanimljiviji nego u udžbeniku. Saznali su da nakon kraljeve smrti opada moć Francuske, ali i puno detalja o dvorcu Versaju: gradile su ga 22 000 radnika i 6000 konja 28 godina. Originalna je usporedba dvorca i Čepina s Briješćem zajedno od kojih je veći jer može primiti preko 15 000 gostiju, koliko Čepin i Briješće imaju stanovnika. Bitno je da svi učenici čuju rezultate – razmišljanja – svih skupina jer tako dopunjuju ili ispravljaju svoje odgovore.

Zaključak

Svejedno da li nastavni film uporabili za obradu nastavnog sadržaja ili pri ponavljanju, tj. produbljivanju i proširivanju, vrlo uspješno se može primijeniti temeljni model suradničkog učenja ”razmisliti – razmijeniti – prezentirati”. Bitno je samo osigurati dovoljno vremena za sve 3 faze s obzirom da učenici još uvijek teško povezuju sadržaj filma s nekim svojim pozitivnim ili negativnim iskustvom. Treća razina je najzahtjevnija jer učenici formuliraju vlastito stajalište, mišljenje ili prosudbu o gledanom filmu, ali povezuju i s temom, znanjima, iskustvom i osjećajima. Osobito emocijama jer su one uvijek sastavni dio učenja.

Svaki korak je važan, ali mora se početi od samostalnog rada svakog učenika i različitih tipova višestruke inteligencije i s njima povezanim pristupima učenju nude se odgovarajuće mogućnosti za učenje.
Drugi korak – faza razmjene – ima središnje značenje za proces učenja jer učenici izgrađuju svoje komunikacijske vještine i mijenjaju vlastitu mrežu znanja.
Prezentacija mora omogućiti učenicima da isprave i prošire vlastite strukture znanja, da usporede svoje spoznaje s tuđima. Kroz vlastito znanje, iskustva i osjećaje pozivaju se učenici i na određeno samoispitivanje. Na taj način povezuju novo s već postojećim mentalnim strukturama.

Nastavni film svakako u učeniku izaziva emocionalne reakcije pa treba omogućiti učenicima da ih iskažu jer rijetko učenici imaju priliku na satu doživjeti stvarne osjećaje, tj. uzbuđenje, čuđenje, ljutnju, radost ili brigu. Teorija višestrukih inteligencija omogućava da s nižih razina mišljenja učenici prijeđu na složenije kognitivne zadatke koji ih pripremaju za život.

Bilješke uz tekst

1 Brüning Ludger/Tobias Saum, Suradničkim učenjem do uspješne nastave – Kako aktivirati učenike i potaknuti ih na suradnju – Naklada Kosinj, Zagreb, 2008., str.15
2 Brüning/Saum, Isto, str. 87
3 Stradling Robert, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Srednja Europa, Zagreb, 2003., str. 203

Preporučena literatura

Armstrong Thomas, Višestruke inteligencije u razredu, Educa, Zagreb, 2006.

Slavica Cosic
About Slavica Cosic (21 Articles)
Gimnaziju i Pedagošku akademiju završila sam u Osijeku – grupu hrvatski jezik i povijest. Kraće vrijeme sam radila u Donjem Svilaju i Gunji, u Laslovu 12 godina, i od 1986. do 2012. u OŠ Vladimir Nazor Čepin, prvo na mjestu nastavnice hrvatskog jezika, a zatim učiteljice povijesti. Godinama objavljujem stručne članke iz prakse u postojećim časopisima i novinama: Život i škola, Povijest u nastavi, Napredak, Metodika, Zrno, Profil akademija, Školske novine.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*