Novo:

Nastavni film na satu povijesti u 8. razredu osnovne škole

Primjer iz prakse

Načela suradničkog učenja

Cilj suradničkog učenja je kod svih učenika uspostaviti aktivnu intelektualnu povezanost s predmetom učenja. Stoga, nema nastave bez zadanog vremena za individualno razmišljanje, bez razmjene misli u paru ili manjoj skupini prije prezentiranja pred cijelim razredom i bez osobne odgovornosti. Svaki učenik mora biti spreman za prezentaciju s napomenom da nikada ne dobijemo sve učenike.

Da bismo što većem broju učenika omogućili da aktivno sudjeluju na satu, možemo primijeniti jednostavno i djelotvorno nastavno načelo koje su autori nazvali :” razmisliti – razmijeniti – prezentirati”. ( Brüning/Saum, str. 15 )

Ovaj trolist pokazao se uspješan u mom radu prošle školske godine na satu povijesti. Temelj rada učenika su 3 faze.

  1. RAZMISLI – svaki pojedini učenik mora samostalno, aktivno proraditi ponuđeni sadržaj i individualno ga ugraditi u svoju osobnu mrežu znanja. Novo znanje se povezuje s postojećim znanjem i iskustvom, a to jedino može sam učenik.

Prilagodila sam temeljna pitanja Brüninga ( str. 87 ) koja učenici dobiju u paru na klupu sa zadatkom da prepišu tih 5 pitanja u bilježnicu.

  1. Samostalno razmisli i zapiši u bilježnicu što ti je najvažnije u filmu. Objasni zašto ti je baš to najvažnije.
  2. Razmisli i zapiši u bilježnicu koje znanje možeš povezati s temom.
  3. Napiši kojih se iskustava prisjećaš.
  4. Navedi koji se osjećaji javljaju u tebi nakon filma i objasni zašto se tako osjećaš.
  5. Zapiši svoje vlastito stajalište o temi ili filmu. Objasni zašto tako misliš.

Za individualni rad treba odrediti zadano vrijeme 5-7 minuta i prekinuti ga jer će dopuniti u sljedećoj fazi.

  1. RAZMIJENI – ova faza potiče promišljanje i pozitivnu komunikaciju ( čitaju i objašnjavaju svoje komentare, pažljivo slušaju ostale, postavljaju pitanja, dogovaraju se i usuglašavaju stavove ).

Faza razmjene ima središnje značenje za proces učenja jer učenici izgrađuju svoje komunikacijske vještine i iznova aktiviraju i mijenjaju vlastitu mrežu znanja (proturječja, ispravljanje, proširivanje svog znanja).

Nakon individualnog rada razmjenjuju svoje mišljenje s mišljenjima drugih učenika i usuglašavaju stavove koje voditelj grupe piše na poseban papir prilagođen za prezentaciju pred cijelim razredom. Prekida se faza razmjene nakon 10 minuta i tako ostaje 10 minuta za posljednju fazu – fazu prezentacije.

  1. PREZENTIRAJ – učenici iznoseći svoje rezultate i slušajući rezultate drugih skupina mogu ih usporediti, ispraviti i proširiti.

Predstavnik svake grupe ( svaki put mora biti drugi učenik ) čita i objašnjava odgovore pred razredom.

Sva pitanja su esejskog tipa jer nema unaprijed smišljenog rješenja već učenici pokazuju svoj uvid u neku temu ili razdoblje, testiraju se njihove sposobnosti da razluče što je bitno, interpretativne vještine te sposobnost da maštovito proniknu u prošlost i razviju priču spremni za raspravu. (Stradling, 203)

Stoga sam 1. pitanju dodala zašto im je odabrani dio najvažniji. Još uvijek ostaje dio odgovora bez objašnjenja, ali većina pokušava objasniti. Teže ide ”slabijim” učenicima jer su namjerno formirane grupe prema ocjenama dovoljan, dobar, vrlo dobar i odličan  iz povijesti. Tako se i učenici sa slabijim sposobnostima potiču na razmišljanje u radu i ohrabruje ih se. Ukoliko sjede s ”boljim” učenicima, uglavnom statiraju, dosađuju se i u najboljem slučaju prihvaćaju gotova rješenja, a najčešće smetaju u radu sebi, skupini i cijelom razredu.

Nastavni film ”Hrvatska i stvaranje jugoslavenske države”

film_karadordevicEvo konkretnih učeničkih odgovora na 1. pitanje što im je najvažnije u filmu i zašto.

  • stvaranje Države SHS i Kraljevstva SHS jer je utjecalo na budućnost Hrvatske
  • Londonski ugovor zbog davanja dijela Istre, Slovenije i Dalmacije Italiji
  • prelazak Italije u Antantu zbog istočne obale Jadranskog mora
  • prekid veza Hrvatske s Austro-Ugarskom zbog želje južnoslavenskih naroda za ujedinjenjem.

Na 2. pitanje s kojim znanjem možeš povezati film odgovori su:

  • s gradivom 7. razreda kada je Gavrilo Princip ubio Franju Ferdinanda 1914. g.
  • s Prvim svjetskim ratom iz 7. r. i Ženevskom deklaracijom
  • s vojno-političkim savezima Antanta i Centralne sile
  • sa stvaranjem modernih država; Starčevićem, Pavelićem, Radićem, Meštrovićem
  • sa zagovornicima Londonskog ugovora – Supilo, Trumbić, Meštrović
  • sHrvatskim narodnim preporodom jer je Hrvatska izgubila grb, himnu i državnost kao i ulaskom u Jugoslaviju
  • s Domovinskim ratom zbog ratovanja Srba i Hrvata.

Na 3. pitanje kojih se iskustava prisjećaš je najsiromašniji odgovor. Oni učenici koji su naveli enciklopediju i ”neke”  knjige, nemaju ništa konkretno pa se pretpostavlja da ništa ni nisu čitali o toj temi. Kao i učenici koji spominju TV kalendar, filmove o 1. i 2. svjetskom ratu, ratne američke filmove , dokumentarce ili referate o povijesti Jugoslavije bez primjera. Najkonkretnija je veza s današnjim vremenom jer se javljaju ideje o promjenama u državi i još uvijek izbijaju ratovi.

U 4. pitanju koji su se osjećaji javili u tebi nakon filma i zašto naglasak je na emocijama koje su uvijek sastavni dio učenja pa je važno za učenike da se usredotoče na svoje emocije pri učenju. Razumijevanje dobiva smisao i značenje uključivanjem emocija u proces učenja jer upravo emocije dokazano potiču razumijevanje i pamćenje. ( Brüning/Saum, str. 86 ) Osjećaji, iskustva i znanje učenika traže da se učenici osobno snažnije uključe u tu temu jer najprije trebaju dobro razmisliti što mogu dovesti u vezu sa sadržajem filma. Zatim to zabilježiti u bilježnicu i pripremiti se za raspravu u skupini. Dodatno esejsko pitanje zašto se tako osjećaju navikava učenike da razmisle o osjećaju koji ih obuzima, izraze taj ili te osjećaje i prokomentiraju ih dovodeći u vezu sa sadržajem teme, tj. filma.

Svi učenici su izrazili svoj osjećaj, a samo vrlo mali broj učenika nije objasnio zašto se tako osjeća.

  • nezadovoljstvo jer je Hrvatska izgubila svoj povijesni identitet
  • tuga zbog raspada Austro-Ugarske; 1. svjetskog rata i mnogo stradalih ljudi
  • ponos što su se Hrvatska i Slovenija oslobodile Austro-Ugarske Monarhije
  • ljutnja jer Srbija želi dominirati
  • iznenađenje zbog prelaska Italije u Antantu
  • napetost zbog mnogih ugovora i obećanja koja nisu ispunjena
  • odgovornost, hrabrost i ambicioznost nemaju objašnjenje.

5. pitanje napiši i objasni svoje stajalište o filmu pokazuje da učenici nemaju iskustva s takvim načinom rada, da im je to prvi put da moraju iznijeti svoj stav o gledanom i objasniti zašto tako misle. Morali smo porazgovarati i objasniti što je to stajalište o nečemu kako bi uopće mogli napisati. Naglasili smo da izdvoje i objasne zašto im je film pozitivan, koristan, poučan ili zanimljiv, ali isto tako mogu slobodno objasniti što im se nije svidjelo, tj. zašto im je negativan.

Većina učenika izdvaja negativno stajalište:

  • zbog sebičnosti Srbije i želje za dominacijom
  • zbog velikih gubitaka; posljedica koje su snašle Hrvatsku
  • zbog ideje o Velikoj Srbiji, Srbi se ne slažu s hrvatskim političarima
  • zbog rata i poginulih; osobito je dirljiva scena kad čovjek nosi na sebi ranjenika
  • zbog nejednakosti u novoj zajednici i nepravdi zbog kojih ispaštaju ljudi (Srbi su zadržali svoja obilježja, a Hrvati ne)
  • nitko nije imao koristi od rata, ni Austrija ni Italija nije bila zadovoljna dobicima
  • Hrvatska je izgubila svoj povijesni identitet.

Manje je pozitivnih stajališta.

  • veselje naroda u Zagrebu – kite kuće – kad je proglašena Država SHS
  • obnovili smo znanje iz 7. r. (nije navedeno koje)
  • Hrvatska izlazi iz Austro-Ugarske i stvaranje zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca
  • Hrvatska je sačuvala svoju samostalnost; sve je završilo, a mi – učenici –  nismo morali sudjelovati u tome.

U fazi prezentacije rezultata cijelom razredu ukazuje se prvenstveno na vrlo uspješne odgovore, dopunjava nepotpune i nastoji drugi put izbjeći odgovore bez objašnjenja slušajući objašnjenja učenika u razredu i učeći na dobrim primjerima.

Nastavni film ”Stjepan Radić”

Vidljiv je mali napredak u radu jer su znali koji ih zadaci očekuju za vrijeme i nakon gledanja filma. Ponovo su pitali što trebaju pisati o svojim iskustvima i što je to stajalište. Isto je tako vidljiv i napredak u dobivenim odgovorima – konkretniji su, samostalniji, opširniji, tj. razrađeniji. Naravno da još puno treba raditi dok se većina učenika ne osamostali u iznošenju svojih misli, iskustava, osjećaja i stavova s potkrijepljenim obrazloženjima.

Za najvažniji dio filma s objašnjenjem zašto je najvažniji navode:

  • atentat na hrvatske zastupnike 20. VI. 1928. g. jer je protivljenje S. Radića srpskoj politici doseglo vrhunac
  • zalaganje S. Radića da Hrvatska bude samostalna
  • osnivanje HPSS-a 1904. g. jer počinje Radićev utjecaj na politiku države, želi poboljšati život hrvatskog seljaštva i zainteresirati svjetsku javnost za hrvatski problem

Najčešće odgovaraju da film povezuju sa školskim znanjem sa sata povijesti:

  • s atentatom na S. Radića koji smo učili na satu
  • s Radićevim sloganom ”Vjera u Boga i seljačka sloga”; njegovim otporom mađarizaciji
  • s podjelom Kraljevstva na 9 banovina
  • sNikolom Šubićem Zrinskim jer je poginuo u borbi za slobodu.

I dalje je najslabija povezanost s iskustvima koja imaju o toj temi jer je najčešći odgovor da nemaju iskustva ili navode općenito knjige i filmove bez konkretnog sadržaja.

Od osjećaja prevladava tuga i razočarenje zbog čestog zatvaranja Radića, atentata na njega i smrti kao posljedice atentata. Naglašavaju pravednost zbog Radićeve težnje za pobjedom i ravnopravnosti Hrvatske. Veći broj učenika je osjetio ponos zbog postojanja takvog čovjeka u našoj državi i zato što su se Hrvati predvođeni Radićem borili za hrvatsku samostalnost.

Negativno stajalište se odnosi samo na česta uhićenja  Radića i atentata na njega. Ističu film kao poučan i pozitivan:

  • zbog Radićeve ambicioznosti da nešto postigne, zbog njegovog zalaganja za Hrvatsku i njezinu samostalnost
  • Radić kao čovjek iz naroda ostao je blizak s narodom i želio mu je pomoći
  • potpuno se slažemo s Radićem jer je bio protiv spajanja država
  • naučili smo da se trebamo boriti za naša prava, da moramo ostati uporni ako nešto želimo postići, da sporove treba rješavati mirnim putem.

Bitno je da svi učenici čuju rezultate – razmišljanja – svih skupina jer tako dopunjuju ili ispravljaju svoje odgovore.

ZAKLJUČAK

Naši učenici u bavljenju znanjem nemaju puno prilika za korištenje svih svojih intelektualnih sposobnosti. Ako jedan dio mozga, tzv. Magounsov mozak, dobiva poticaj samo od onoga što je novo, moramo učenicima dati mogućnost izbora nastavne strategije i često povezivati nove spoznaje s osobnim iskustvima.

Nastavni film svakako u učeniku izaziva emocionalne reakcije pa treba omogućiti učenicima da ih iskažu jer rijetko učenici imaju priliku na satu doživjeti stvarne osjećaje, tj. uzbuđenje, čuđenje, ljutnju, radost ili brigu.

Teorija višestrukih inteligencija omogućava da s nižih razina mišljenja učenici prijeđu na složenije kognitivne zadatke koji ih pripremaju za život.

LITERATURA

  1. Armstrong, T. ( 2006. ). Višestruke inteligencije u razredu. Zagreb: Educa.
  2. Brüning, L./ Saum, T. (2008. ).Suradničkim učenjem do uspješne nastave – Kako aktivirati učenike i potaknuti ih na suradnju. Zagreb: Naklada Kosinj.
  3. Stradling, R. ( 2003. ). Nastava europske povijesti 20. stoljeća. Zagreb: Srednja Europa.
Slavica Cosic
About Slavica Cosic (21 Articles)
<p>Gimnaziju i Pedagošku akademiju završila sam u Osijeku – grupu hrvatski jezik i povijest. Kraće vrijeme sam radila u Donjem Svilaju i Gunji, u Laslovu 12 godina, i od 1986. do 2012. u OŠ Vladimir Nazor Čepin, prvo na mjestu nastavnice hrvatskog jezika, a zatim učiteljice povijesti. Godinama objavljujem stručne članke iz prakse u postojećim časopisima i novinama: Život i škola, Povijest u nastavi, Napredak, Metodika, Zrno, Profil akademija, Školske novine.</p>