Novo:

Nastava povijesti i popularna kultura: vlastiti primjeri (2. dio)

Prošle sam školske godine napisao svoje ideje za nastavu povijesti šestog i osmog razreda s posebnim osvrtom na drugo polugodište. Sada slijedi svojevrstan nastavak u kojemu ću obraditi prvo polugodište petog i sedmog razreda.

Kao što je poznato u petom se razredu počinje s najstarijim razdobljem ljudske prošlosti – prapovijesti. Koristili smo različite filmske uratke koji su pomogli vizualizaciji povijesne stvarnosti. Tako se za paleolitik mogu pogledati dijelovi animiranog filma Ledeno doba te uključiti učenike u raspravu o klimi, životu ljudi i životinjama koje susreću u filmu, potom usporediti s onim što radimo na nastavi. Za istu nastavnu jedinicu moguće je koristiti neki od filmova o Kremenku. Ova je franšiza učenicima jako bliska pa se može zadati grupni rad. Tako će jedna grupa učenika obraditi Freda Kremenka, druga Vilmu Kremenko, treća Barneya Kamenka, a četvrta Beti Kamenko. Nakon pogledane epizode, učenici u grupi rade plakat o pojedinom liku koristeći sljedeće parametre: 1. Opis lika, 2. Osobine lika, 3. Svakodnevni život. Što se tiče neolitika, kolegica Marija Mihaljević iz Gradskog muzeja Nove Gradiške mi je dala ideju o korištenju plastelina (ili glinamola) pri izrade različitih ritona, kultnih predmeta i životinja iz neolitika. Učenici na temelju niza slikovnih predložaka odabiru što će raditi od plastelina. Posljednja jedinica iz prapovijesti obrađuje željezno doba i Kelte. Budući da su najpoznatiji Kelti Asterix i Obelix, učenicima dajem zadaću Da sam ja Asterix/Obelix… Učenici sami odlučuju hoće li gledati igrane filmove, animirane filmove, čitati stripove, zaigrati poneku od društvenih ili računalnih igara o navedenom dvojcu kako bi prikupili informacije. Domaća se zadaća realizira kao sastav što bi učenik radio kao Asterix ili Obelix. Ukoliko učenik želi, može obraditi neki drugi lik iz Asterixa i Obelixa. Nastavna cjelina Prapovijest bazira se materijalnim povijesnim izvorima. Zato je arheologija veoma važna za ovo područje pa je treba predočiti učenicima. Veoma jednostavan način je računalna igra Excavate (dostupna na stranici http://www.newgrounds.com/portal/view/662985). Radi se o besplatnoj igri koju su kreirali poljski programeri i na početku ste voditelj arheološkog terena na starom groblju. Dobivate dozvolu za istraživanja 14 dana i birate svoj stručni tim od 4 člana. Pri tome treba paziti na osobine i vještine svakog člana (izdržljivost, karizma, intelekt i percepcija). Slijedi odabir alata koji su potrebni (mape, rukavice, svjetiljka, lopate, dronovi itd.) ovisno o potrebama i novcu kojeg imate. Ulazite u igru i kreće istraživanje, prvo kopate, zatim tražite nalaze pa ih čistite i dokumentirate te šaljete u laboratorij. Tijekom igre dolaze različiti zahtjevi (susret s medijima, posjet policije, gradonačelnika, konzervatora itd.) te problemi (krađa, iscrpljivanje radnika, uništenje pojedinih dijelova lokaliteta). Igra je dinamična i lako razumljiva (upute su na engleskom, ali dovoljno jasne za učenike). Cilj igre je otkopati cijeli lokalitet, evidentirati sve nalaze i onda se ide na sljedeće razine igre. Ova je igra dosta realistična te dobro prikazuje proces arheoloških istraživanja. Na igru me uputio prijatelj i zaljubljenik u prošlost Filip Maksan.

U drugoj cjelini Civilizacije prvih pisama realizirali smo tri ideje. Prva je izgradnja piramide po uzoru na one u Egiptu. Dakle, učenici su radili piramide od različitih materijala (najčešće papir i karton) te su vizualizirali kako su izgledale piramide. Druga je ideja vezana uz pisma. Tako su učenici tražili različita pisma sukladno gradivu i udžbeniku, zatim koristili enciklopedije i leksikone kako bi doznali više o tome te potom pisali svoje ime, imena prijatelja, naziv škole i grada te riječi povijest, civilizacija ili nazive pojedinih država na tim pismima. Također, na stranici Classtools radili smo Fakebook – lažnu inačicu Facebooka gdje su učenici stvarali profile povijesnih ličnosti pa su tako oživljeni Hamurabi, Nabukodonosor, Kir Veliki, Darije Veliki, Konfucije, Buda i drugi. Kako bi napravili što bolje i detaljnije profile, učenici su trebali saznati tko su bili suvremenici navedene osobe, prijatelji, roditelji, braća i sestre. Uz to, potražili su sukladno mogućnostima izjave ili hobije tih osoba kako bi dobili što bolju sliku i informacije o osobi čiji profil izrađuju. Ponavljanje ovih dviju cjelina radili smo kao kratke videe koristeći Paperslide što znači da je jedna skupina učenika nacrtala priču koja se sastojala od osnovnih dijelova iz svake nastavne jedinice. Druga skupina je napisala tekst sukladno tim slikama. Treća je skupina pripremila snimatelja i mobitel, te je pripremila jednog čitača teksta. Snimljeni su Paperslidei od nekoliko minuta koji će uskoro biti dostupni online.

Prvo polugodište obilježeno je brojnim zanimljivim temama koje se mogu povezati s popularnom kulturom. Nastava povijesti uvelike je obilježena junacima (političarima i vojskovođama), a muškarci dominiraju i u kulturnim temama (većina književnika, umjetnika i znanstvenika su muškarci) stoga je više nego pozitivno osvježenje obrada dvaju velikih vladarica: Marija Terezija i Katarina II. Velika. Obradili smo ih koristeći društvene mreže, a posebno Pinterest. Na taj su način učenici doznali o životu i radu kroz vizualne povijesne izvore. Ilustracije smo prikupili putem interneta (korištene su pouzdane stranice). Povijest postanka SAD-a napravili smo kao mentalnu mapu u programu Mindomo. Prvu informaciju o ovom programu dobio sam na seminaru u Zagrebu na radionicu kolege Miroslava Šašića. Učenici su napravili mentalnu mapu o SAD-u koristeći pojmove i procese iz udžbenika, ali smo to dodatno proširili analizirajući važne ličnosti (George Washington, Benjamin Franklin, Thomas Jefferson i drugi), zatim temeljem popularne kulture (kauboji i indijanci, Lucky Luke, Billy the Kidd i drugi) te smo proširili na proizvode, pojmove i stvari iz SAD-a koji čine našu svakodnevicu ili nas podsjećaju na SAD (Coca Cola, McDonalds, Hollywood, Kip slobode, Oscar, NBA, NHL i brojne druge stvari). Ideja je bila predočiti kako i zašto se SAD od tek oslobođene kolonije razvio u vodeću zemlju svijeta.

Devetnaesto stoljeće obilježavaju nacije i ideologije. Temu nacionalnih preporoda na primjeru slovenskog narodnog preporoda odradili smo po uzoru na televizijsku emisiju Piramida. Dakle, tri su učenika odabrala jednog od slovenskih preporoditelja (France Prešern, Janez Bleiweiss, Stanko Vraz), jedan je učenik bio voditelj, jedan mjeritelj vremena, a troje su suci. Učenici su pripremili svog lika i istražili njegovu političku pozadinu i stavove. Naša je emisija trajala 45 minuta tj. jedan školski sat. Svaki je učenik imao uvodno izlaganje, zatim su uslijedila pitanja voditelja, pa pitanja publike zatim moja pitanja i na kraju završno izlaganje prije glasovanja. Tijekom rasprava učenici su imali pravo na tri replike. Što se tiče ideologija, učenici su istražili četiri ideologije (konzervativizam, liberalizam, socijalizam, anarhizam) kroz različite povijesne izvore, a budući da je tada bila u jeku predizborna kampanja trebali su primijetiti obilježja pojedinih ideologija u suvremenim političkim strankama u Hrvatskoj. Izradili su Powerpoint ili Prezi prezentacije o pojedinim ideologijama.

Posljednja stvar koju smo radili je revolucija 1848. Pripremio sam radionicu pod nazivom 1848. u Požeškoj županiji, a pod teme su bile: Svetozar Kušević (literatura: Požeški leksikon), Ivan Švear (literatura: tekstovi Julija Kempfa, Dragutina Pavličevića i moj tekst), Vjekoslav Babukić (literatura: Požeški leksikon, posljednji svezak Radova Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi), dopreporodno doba (literatura: tekstovi Branka Kolića i Filipa Potrebice), Jelačić u Požegi (literatura: Julije Kempf, Požega) te 1848.-1849. u Požegi (literatura: tekstovi Filipa Potrebice, Julija Kempfa). Učenici su bili podijeljeni u skupine sukladno znanju i ocjenama iz povijesti tako su skupinu koja je obrađivala Svetozara Kuševića dobili učenici koji ima dovoljnu ocjenu iz povijesti, dok je skupina 1848.-1849. u Požegi bila sastavljena od onih s odličnom ocjenom. Ova je diferencija napravljena zbog složenosti građe i procesa te težine literature. Radionica je predviđena za dva školska sata, pri čemu je 10 minuta uvod i podjela na skupine, 50 minuta obrada literature, 10 priprema za izlaganje, a posljednjih 20 minuta teku izlaganja svake od pojedinih grupa.

Ovo su primjeri koje sam koristio za prva polugodišta petih i sedmih razreda. Nikako nisu obvezujući ni jedini primjeri povezivanja popularne kulture i povijesti za navedena razdoblja. U narednom, trećem dijelu obradit ću drugo polugodište petih i sedmih razreda.

Goran Đurđević
About Goran Đurđević (9 Articles)
Magistar povijesti i arheologije. Zaposlen kao učitelj povijesti u OŠ Antuna Kanižlića Požega. Predsjednik povijesnog društva Požega.
Contact: Facebook
  • Karmen Perkovic

    Iskrene cestitke kolega Gorane.Vjerujem da Vasi ucenici na drugim satovima odbrojavaju minute do nastave povijesti. Svaka cast. Propustila sam Vase primjere u nastavi povijesti i popularne kulture u 6. i 8.razredu.Nadam se da su jos uvijek na stranicana HPP- Ako nisu zamolila bih Vas da ih proslijedite na moju mail adresu.
    Hvala