Novo:

Narodna starina

Narodna starina, časopis za povijest kulture i etnografiju Južnih Slavena. Časopis izlazio od 1922. do 1935. (često se događalo da su neki brojevi tiskani kasnije, a sv. 9, 12, 13, 15 nisu objavljeni). Edicija ima ukupno objavljen 31 svezak. Pokretač i gl. urednik Josip Matasović. N. S. je izlazila u vrlo teškim financijskim i organizacijskim uvjetima bez državnih donacija i nakladi od 300 primjeraka. Od 19. sveska (1929.) časopis je postao glasilom Muzeja grada Zagreba, a kasnije su mu potporu pružili Etnografski muzej i Grafička zbirka grada Zagreba. Na početku izlaženja N. S. se predstavljala kao «nepovremeni časopis za povijest kulture i etnografiju južnih Slovjena».

Matasovićev urednički rad na časopisu N. S. je novost u hrvatskoj historiografiji jer je i prije pojave glasovitih svjetskih historiografskih škola i pravaca u hrvatsku historiografiju uvodi moderne koncepte. Značaj N.S. je što se ona istovremeno obraćala historiografskoj avangardi i široj publici. Svaki svezak je podijeljen u dva dijela. Prvi dio čine veći znanstveni i stručni članci te izvadci iz građe, dok drugi dio obuhvaćaju brojni manji prikazi, recenzije i vijesti. Po raznovrsnosti priloga s područja povijesti svakodnevice, kulturne povijesti, etnografije i povijesti umjetnosti, kao i vrsnoći suradnika, ubraja se u najbolje hrvatske časopise za kult. povijest. Među suradnicima važnije su priloge dali Đuro Szabo, Milovan Gavazzi, Ćiro Truhelka, Milan Rešetar, Hamdija Kreševljaković, Josip Nagy, Vladoje Dukat, Vladimir Mažuranić, Franjo Fancev, Emil Laszowski, Lujo Vojnović, Grga Novak i drugi. N. S. je pokazala da je hrvatska historiografija u 20-tim i 30-tim godinama 20. stoljeća bila ne samo inovativna nego i sposobna izaći iz uobičajenih okvira poimanja prošlosti i okrenuti se novim temama i izvorima.

Hrvoje Petric
About Hrvoje Petric (89 Articles)
Rođen 1972. u Koprivnici. Završio studij geografije i povijesti u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaposlen od 2001. Stručno se usavršavao u Sjedinjenim Američkim Državama, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj i Izraelu. Doktorirao 2008. u Zagrebu. Sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Autor je brojnih radova. Za svoj je rad nagrađivan. Predsjednik je Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju. Urednik je znanstvenih časopisa «Ekonomska i ekohistorija» i „Podravina“. Izvodi nastavu na preddiplomskom i diplomskom studiju povijesti iz predmeta: Ekohistorija, Ekonomska historija, Hasburška Monarhija: imperijalna baština te Europske regije i hrvatska povijest ranoga novog vijeka.