Nacionalni program digitalizacije ima veliki značaj za prezentaciju i očuvanje hrvatske kulturne baštine. Sam program je startao u studenom 2006. godine. Na njegovoj pripremi je radila radna grupa koju je na prijedlog hrvatskih kulturnih vijeća  i Ministarstva kulture 29. lipnja 2005. imenovao ministar kulture mr.sc Božo Biškupić.  U periodu 2005.-2006. radna grupa koju sačinjava trinaest predstavnika  iz arhivske, muzejske i knjižnične djelatnosti izradila je sam tekst nacionalnog programa koji je 5. rujna 2006. predstavljen Ministarstvu kulture i odobren. Navedenom odlukom program digitalizacije je postao strateški dokument koji će biti okosnica u informatizaciji kulturnih ustanova i digitalizaciji građe. Na temelju programa prvi je krenuo projekt digitalizacije „Hrvatska kulturna baština“. Svrha spomenutog projekta je stvoriti i učiniti dostupnim skup digitalnih zbirki prepoznatljivog i nacionalno vrijednog sadržaja te samim radom jačati institucionalnu sposobnost samih ustanova.

Digitalizacija arhivske, muzejske i knjižnične građe jedan je od važnih i ključnih ciljeva Ministarstva kulture u okviru kulturne politike i kulturnog razvoja Hrvatske. Digitalizacija je vrijedna i potreba ne samo zbog zaštite građe (digitalne kopije) već i zbog povećanja mogućnosti korištenja same te građe te njezine dostupnosti prosječnim korisnicima. Za projekt koji će trajati tri godina predviđen je iznos od 5.8 milijuna kuna. Važnost navedenog projekta je i u činjenici da će se popisati sva kulturna baština u Hrvatskoj, katalogizirati i evidentirati. Najveći poduhvat će biti obrada građe u muzejima. U Hrvatskoj naime u muzejima je pohranjeno  oko 6,5 milijuna  predmeta, ali relativno mali broj je u postavima. Od 146 muzeja u Hrvatskoj 90 ih je već informatizirano što je već veliki napredak. Ravnateljica Muzejsko dokumentacijskog centar Višnja Zgaga istaknula je da se je već 600 tisuća predmeta obradilo. Velike napore i odlične rezultate u digitalizaciji ostvarile su knjižnice, a pogotovo Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Ravnatelj NSK-a dr.sc. Tihomil Maštrović istaknuo je da NSK vrlo aktivno i temeljito radi na digitalizaciji kulturno povijesne baštine kao potvrdu napomenuo je da je digitalizirano 60 tisuća stranica knjižne građe od toga 32 tisuće novinskih stranica.

Službeno projekt „ Hrvatska kulturna baština“ krenuo je u ostvarenje 12.3.2007. kada je u zgradi ministarstva i potpisan dokument o suradnji. Sporazum je potpisan sa strane Ministarstva kulture–ministar mr.sc. Biškupić, Hrvatskog državnog arhiva-ravnatelj dr.sc. Stjepan Čosić, Nacionalne i sveučilišne knjižnice– ravnatelj dr.sc. Tihomil Maštrović i Muzejsko dokumentacijskog centar-ravnateljica Višnja Zgaga.  Na projektu će  raditi šestero ljudi. Voditelj Ureda projekta je Jozo Ivanović-pomoćnik ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva.

Program kao i sam projekt će se odvijati u bliskoj suradnji s Državnim uredom za e-Hrvatsku.  Suvremene tehnologije su izuzetno bitne za stvaranje naprednog i razvijenog društva koje će omogućiti svojim članovima brži i kvalitetniji pristup i razmjenu informacija, te osigurati bolju komunikaciju između pojedinaca i ustanova te stoga imaju važan modernizacijski i prosvjetiteljski značaj i ulogu.