Novo:

Glagoljica, crkve i palače iz Zalavara (Mosapurca)

 Glagoljica, crkve i palače iz Zalavara (Mosapurca)

Nedvojbeno arheološka je senzacija pronađeni komad vrča s glagoljičnim pismom pronađenim u Zalavár-vársziget (u prijevodu: na otoku s utvrdom). Poprilično dobro dokumentiranim arheološkim iskopavanjima po prvio put je pronađen arheološki nalazak na kojemu se nalaze znakovi ABC-de glagoljice – izjavio je Zalai Hírlap-u glavni znanstveni suradnik Instituta za arheologiju Mađarske akademije znanosti Béla Szőke. Na unikatnom nalazu jedna je okretna ruka ucrtala dva vidljiva znaka. Znak se može pročitati kao «iže» i «on», (mogla bi biti nečija «iža», tj. kuća, odnosno božji hram) a pored toga se nalazi jedan križ, koji kako misli arheolog Szőke služio je za odvajanje riječi. No mi bismo ipak uz to badodali da je riječ o Isusovoj («on») «iži» (kući) što potvrđuje i sam križ.

Ovaj nalazak je arheološko svjedočanstvo da je Ćiril i Metodije boravio u Mosaburgu (Gradu u močvari) između 865.-866. godine. Ova podrućja bila su nastenjena Slavenima a dva apostola su već tada prevodili i Bibliju ali je bilo još nekoliko znakova u bizantijskoj abcedi. Oni su pronalazili nova slova koja su bila prilagođena svojstvenostima slavenskih jezika, a to je bila posve sigurna glagoljica. Dovoljno ako podsjetimo da su se glagoljicom služili hrvatski svećenici zvani «glagoljaši» («glagoljati» – znači, govoriti).

Na temelju pronađenih dosadašnjih arheoloških nalaza Zalavár-Vársziget prije dolaska Mađara u Karpatski bazen bilo je bogato naselje. U slojevima ovog razdoblja odnosno oko ostataka zidina našeno je u velikom broju komadići posuža i životinjskih kostiju. Poslije zauzeća domovine („honfoglalás”) 896. žitelji koji su se naselili u tom mjestu već su mnogo manje pravuili smeče, sirmašnije i štedljivije su živjeli.

U Zalavár po tadašnjem nazivu Mosapurc (Mosa /blato + burg / slavenizirano purc) pripadao je imperiji Karla Velikog a od 830-tih godina njegov je vlasnik Priwina i sin mu Chezil. Sreište svoga dobra utemeljili su u Zalavár-Vársziget-u. Za vrijeme iskopavanja pronađene su u bivšem naselju crkve, groblja, zgrade za stanovanje, gospodarske i za obranu. U trećini južnog djela otoka, danas šumom pokrevenim području, stajala je nekadašnji dvor Priwine. U trvdi opkoljenom sa zemljišnim rovom stajala je privatna crkva podignuta u čast Majke Božje 850. godine. Slavensko (vjerojatno hrvatsko) tanovništvo poganske vjere je ovdje pokršteno u crkvi sv. Ivana Krstitelja podignutoj 840. godine, a koju su arheolozi pronašli prošle godine.

Arheološko otkriće crkve koja je služila za krštenje počelo je već 1980-tih godina pod vodstvom Ágnes Cs. Sós. Naime u doba Karolinga ovo je bila najveća sakralna zgrada  850-tih godina tj. najpoznatija crkva u Istočno-srednjoj-Europi. Bazilika sa tri broda, sa hodnicima za kripte dao je izgraditi kardinal u Salzburgu 855. te je tesare, slikare, kamenoresce slao u Mosapurc, da bi mučenika Adrinjanove mošti bile očuvane na dostojanstven način u crkvi za hodočasnike. Naime kardinal iz Salzburga između 860-870. često je boravio u Mosapurcu, njegova od drveta sagrađenu rezidenciju južno od crkve hodočasnika pronažena je ljeti 2007. godine. Pored palača naženio su i istaci manjih zgrada za osoblje, a u dvorištu tih zgrada komleksa okružena sa zidom palanke nažen je i zdenac popločen kamenim pločama.

Mađari će 900-901. zauzeti Zadunavlje a zgrade u Mosaburcu imat će istu svrhu kao i ranije.

HPP
About HPP (160 Articles)
Hrvatski povijesni portal je elektronički časopis za povijest i srodne znanosti pokrenut 2006. godine.
Contact: Website

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*