Novo:

Mission completed: predodžbe povijesti o antičkom Rimu u računalnim strateškim igrama

Puno ljudi u svijetu danas igra računalne igre, a najviše je mladih. Zato smo se odlučili za projekt analize računalnih igara te nas je zanimalo mogu li se one koristiti u nastavi za učenje. Odabrali smo analizu povijesnih podataka. Projekt smo naslovili Mission completed: predodžbe povijesti o antičkom Rimu u računalnim strateškim igrama. Na projektu su radili učenici petih i šestih razreda: Lovro Mirković (OŠ Miroslava Krleže, Zagreb), Sami Perković (OŠ Prečko, Zagreb), Niko Pisker (OŠ Julija Kempfa, Požega), Rio Raljević (OŠ Augusta Harambašića, Zagreb), Jakov Schramadei (OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb) i Matej Terlević (OŠ Vidikovac, Pula). Mentor na projektu je bio Goran Đurđević. Naš projekt održan je od 9. do 16. srpnja 2016. u sklopu programa YSC II (Youth Science Camp) u Višnjanu. Organizator programa je Znanstveno-edukacijski centar Višnjan.

Odabrali smo ovu temu jer volimo povijest i računalne igre te smo htjeli usporediti igre sa stvarnom prošlošću i poznatim činjenicama. Pri izboru odlučili smo se za Rim zato što su Rimljani u prošlosti bili veliki osvajači i ima dovoljan broj igara koje se mogu usporediti. Drugi razlog je što smo svi u petom i šestom razredu prošli povijest Rima (učenici koji su završili peti razred nisu prošli gradivo poslije Rima). Izabrali smo povijesne strategije zato što povijesne strategije donose jako puno podataka i prati se duže vremensko razdoblje. Analizirano je jedanaest igara koje su prodane u velikom broju primjeraka što znači više od sto tisuća.

Broj prodanih primjeraka strateških povijesnih igara

Broj prodanih primjeraka strateških povijesnih igara

Cilj istraživanja je bio ustanoviti jesu li računalne igre o starom Rimu u skladu s povijesnim činjenicama. To nam je cilj jer smo htjeli povezati učenje i igranje kompjuterskih igara. Time bi smo dobili mogućnost za lakše i kvalitetnije učenje uz igranje računalnih igara ako su točne.

Pri našem istraživanju imali smo istraživačka pitanja:

  1. Odgovaraju li povijesne računalne igre stvarnim činjenicama ili događajima? Odnosno koliko su povijesno točne ili netočne.
  2. Koliko su odstupanja velika ili mala? Odnosno jesu li odstupanja (ako ih ima) neprimjetna (mala) ili utjecajna (velika).

Pretpostavili smo da su računalne igre su u skladu s povijesnim činjenicama. To bi značilo da igre nemaju odstupanja. Također smo pretpostavili da, ako uopće ima odstupanja, ih nema puno (<10). Brojka 10 uzeta je kao mjerilo odstupanja pa sve igre koje imaju više od deset odstupanja, ulaze u skupinu netočnih igara.

Koristili smo komparativnu metodu, a to znači da smo uspoređivali podatke s Interneta i knjiga s našim prikupljenim podatcima. Također smo koristili deskriptivnu metodu što znači da smo opisivali prikupljene podatke. Koristili smo i analitičku metodu to znači da smo analizirali prikupljene podatke. Te metode su korištene da dobijemo zaključak i da ga možemo lakše formulirati.

Izabrali smo 12 najbitnijih parametara za lakšu usporedbu. To su: izgled kuća (krovovi, zidovi, način gradnje), odjeća (boja, materijal), resursi (koliko što vrijedi, npr. kuća=5 drva, koliki je utjecaj pojedinih resursa, koliko su učestali), realističnost (mogu li primijeniti u stvarnom životu), reljef (planine, nizine, vode), naziv i položaj mjesta (gdje se nalazi neki grad ili naselje i kako se zove), novac (kako izgleda novac), klima (vruće, toplo), povijesni događaji (ratovi), titule i zanimanja (tko ima koju titulu u postrojenju, tko se čime bavi), vrijeme (u kojoj godini se odvija radnja) i oružje (oružje koje su upotrebljavali vojnici).

Broj grešaka po parametru

Broj grešaka po parametru

Testirane igre su sljedeće igre: Annals of Rome, Centurion: Defender of Rome, Rome: Pathway to power, Age of empires: Rome expansion, Praetorians, Civcity:Rome, Caesar IV, Imperium Romanum, Europa Universalis: Rome, Grand ages: Rome i Total war: Rome II.

Annals of Rome je strategijska igra smještena u 273. godinu prije Krista stavlja igrača u ulogu senatora. Igrač ima mogućnost osvajanja svijeta i borbe protiv Kartažana, Vandala, Parta, Perzijanaca i drugih svjetskih sila. Za razliku od drugih ratnih i strateških igara, cilj nije vojna pobjeda, već preživljavanje u najduže mogućem vremenskom roku. Igra je izašla 1986. godine od izdavača Personal Software Services.

Centurion: Defender of Rome je strateška video igra s karakteristikama bitaka stvarnog vremena. Napravljena u studiju Electronic Arts-a 1990. Igrač upravlja jednom legijom, a cilj mu je postati vladarem Rima. Osim bitaka, igrač sudjeluje u diplomaciji, borbama u dvokolici i financiranju gladijatorskih borbi.

Rome: Pathway to power je strateško-avanturistička igra koju je napravio Millenium Interactive 1992. godine. Priča započinje u Herculaneumu kada je igrač rob i prolazi put od roba do građanina kako bi se spasio od erupcije Vezuva. U narednim levelima igrač prolazi kroz urote i zavjere te borbi protiv barbara da bi na kraju postao car.

Age of empires: rise of Rome strateška je igra iz 1998. koju je izdao Microsoft. Radi se o poznatoj franšizi Age of empires u kojemu igrač prolazi razine (misije) i gradi svoje carstvo. U ovom dijelu moguće je igrati s Rimom, Palmirom, Makedoncima i Kartažanima.

Broj grešaka po igri

Broj grešaka po igri

Praetorians je povijesna strateška računalna igra od kreatora Pyro Studios 2003. godine. Temeljena je na Juliju Cezaru i Krasu. Kampanje su u Galiji, Britaniji, bitke u Partiji i građanskom ratu. Igrač upravlja vojnim jedinicama i ima različite zadatke obrane ili osvajanja pojedinih strateških mjesta.

CivCity Rome je strateška igra gradnje gradova od Firefly Studios i Firaxis Games iz 2006. Igrač ima zadatak izgradnje pojedinih gradova diljem Rimskog Carstva. Tijekom igre moguće je susresti i slavne povijesne ličnosti, a dolazi i do vojnih kampanja protiv Kartage, Egipta ili Germana.

Caesar IV je povijesna računalna strateška igra u kojoj je zadatak izgraditi grad, upravljati financijama i sudjelovati u mirnim i ratnim razinama kako bi se uspinjali na društvenoj ljestvici. Stvorena je 2006. u izdanju Sierra Entertainment i dio je franšize Caesar.

Imperium Romanum je povijesna igra slična Caesaru IV. Igru je napravio Haemimont games, a objavio Kalypso entertainment 2008. godine. Igrač vodi rimski grad u različitim situacijama te nema uobičajene kampanje nego su različiti scenariji.

Europa Universalis: Rome je strateška povijesna igra u kojoj se upravlja cijelom Rimskom republikom (osim Rima, moguće je voditi i neku drugu od 53 države u razdoblju od 280.-27.g. pr. Kr.) i planira napade ili obrane od neprijatelja treniranjem i raspoređivanjem legija i flote. Osim vojnih i diplomatskih dijelova, igrač mora voditi računa o religiji, znanosti, trgovini i drugim aspektima. Igru je napravio i objavio Paradox studio 2008. godine.

Grand ages: Rome je igra u izdanju Haemimont games i Kalypso Entertainment iz 2009. Započinje u vrijeme Republike i igrač gradi gradove diljem rimske države. Važno je naglasiti da igrač sam bira portret, porijeklo, obitelj i karakteristike lika (npr. izbor je između Cezara i Pompeja ili kojoj dinastiji pripada).

Total war: Rome II vojna i strateška je igra iz 2013. godine. Izdavač je Creative Assembly. Igra započinje u 3. stoljeću prije Krista i igrač prolazi kroz različite dijelove rimske države te sudjeluje u pomorskim i kopnenim bitkama.

Koloseum u igri Grand Ages: Rome i Koloseum u stvarnosti

Koloseum u igri Grand Ages: Rome i Koloseum u stvarnosti

Analizom prema parametrima došli smo do podatka da parametar oružje ima najviše grešaka, ali samo iz jedne igre (Age of Empires). Ukupno gledano igra Caesar IV ima puno grešaka u različitim kategorijama pa je zato Caesar IV povijesno najnetočnija igra koju smo analizirali s trinaest grešaka. U toj igri nema robova i za gradnju nisu potrebni resursi, već samo novac. Osim toga, piše Coliseum umjesto Koloseum/Coloseum, zatim Stonehenge je u Londiniumu (današnjem Londonu), a on se tamo ne nalazi. U navedenoj igri spominju se denari kao zlatnici, a oni su bili srebrn novac te se koriste u dužem vremenu. Također, u vrijeme kraljevstva i republike naredbe izdaje cezar (u ovom slučaju ne osoba, nego titula), a prve titule koje igrač ima su nepostojeće (clerk i deputy). U igri Praetorians najznačajnija je greška da su gladijatori su dostupni za treniranje i borbu u ratovima, ali oni su se u stvarnosti borili samo u arenama. Druga je pogreška sam naziv igre pretorijanci, a radnja je u vrijeme Julija Cezara. U igri Age of Empires spominje se Arhimedovo oružje (svojevrstan laser) koji nije bio izvediv u to vrijeme, a rimske katapulti nisu bili realno napravljeni. U Europa Universalis: Rome dijelovi rimske civilizacije (npr. gradnja Panteona) dostupni su i drugim nerimskim narodima izvan Carstva (npr. Svebima). Igra Annals of Rome nudi pogrešna imena i titule u dato vrijeme (npr. diktatori u vrijeme kad nisu bili).

Usporedba osvojenog rimskog teritorija u igri Europa Universalis: Rome i u stvarnom svijetu 269. godine prije Krista

Usporedba osvojenog rimskog teritorija u igri Europa Universalis: Rome i u stvarnom svijetu 269. godine prije Krista

Analizirane povijesne strateške igre imaju malo odstupanja (manje od 10). Iznimka je Caesar IV koja ih ima četrnaest (grafikon 3). Stoga, možemo zaključiti da su ove strateške povijesne igre povijesno točne. Kada se uzme kompleksnost pojedinih igara, broj podataka i pojmova, dolazimo do zaključka da se radi o prihvatljivom broju pogrešaka. Nismo ustanovili povezanost starosti igre niti godine nastanka s broj netočnih podataka.

Ekipa Mission completed-a (s lijeva na desno (drugi red): Goran Đurđević (mentor), Lovro Mirković, Sami Perković, (prvi red): Niko Pisker, Rio Raljević, Jakov Schramadei, Matej Terlević)

Ekipa Mission completed-a (s lijeva na desno (drugi red): Goran Đurđević (mentor), Lovro Mirković, Sami Perković, (prvi red): Niko Pisker, Rio Raljević, Jakov Schramadei, Matej Terlević)

Ove igre se mogu koristiti u školskoj nastavi pod uvjetom da igrač želi nešto naučiti iz povijesti, ali i iz igranja računalnih igara. Iz perspektive učenika, svakako bi korištenje računalnih igara pomoglo boljem razumijevanju povijesti, dinamičnijoj i zanimljivijoj nastavi te većem interesu za povijesne sadržaje. Iz perspektive učitelja, nastavnika i profesora, igre omogućuju transfer znanja i korištenje računala (laptopa, tableta, konzola i pametnih telefona) u nastavi i obrazovnim aktivnostima kao primjer vizualnog i dinamičnog nastavnog sredstava te dodatnih materijala u nastavi.

Goran Đurđević
About Goran Đurđević (9 Articles)
Magistar povijesti i arheologije. Zaposlen kao učitelj povijesti u OŠ Antuna Kanižlića Požega. Predsjednik povijesnog društva Požega.
Contact: Facebook
  • Tema računalnih igara u poučavanju je vrlo zanimljiva i može joj se pristupiti na različite načine. Ova radionica je učenicima sigurno bila zanimljiva premda nisam siguran jesu li dobili dobru predodžbu o igrama. Prije bih rekao da ste otvorili dodatna pitanja. Igre nikada ne mogu biti simulacije povijesti jer se upravo radi “igrivosti” moraju u većoj ili manjoj mjeri prilagoditi programiranju. Nadalje igre nikada ne mogu biti previše komplicirane (čitaj simulacija stvarnosti) jer takve igre ne bi imale dovoljan broj igrača. Posljedično od takvih igara ne bi bilo zarade i naposljetku se ne bi izrađivale. Čini mi se da ste imali malih problema oko usporedbe parametara koje ste izabrali jer odabrane igre nisu istog žanra. Godina proizvodnje također igra veliku ulogu jer su starije igre većinom bile slabije programirane (radi same veličine igre i hardverske zahtjevnosti) i grafički skromnije. Ne smijemo zaboraviti da je prvotna namjena ovih igara zabava, a svaki drugi učinak poput edukacije je sekundaran. Igre koje su kreirane upravo iz edukativnih razloga spadaju u žanr “serious games”. Fantastičan priručnik o analizi i korištenju igara izradio je European Schoolnet i dostupan je online. Naslov je: Digital games in schools: A handbook for teachers