Novo:

Ministarstvo za obrt, veleobrt i trgovinu u NDH 1941. godine

Djelokrug rada i uređenje Ministarstva za Obrt, Veleobrt i Trgovinu

Formiranjem i proglašenjem prve vlade Nezavisne Države Hrvatske, uspostavljeni su i svi neophodni zakonski preduvijeti za stvaranje različitih, i za politički i za državni život neophodnih, vladinih mnistarstava. U sastavu novog Ministarstva narodnog gospodarstva sa dr.Lovrom Sušićem na čelu, a primjenom Zakonske odredbe o podjeli vladinih ministarstava na odijele te dijela te odredbe o djelokrugu rada novih odijela od dana 9.kolovoza 1941. godine, formirano je i Ministarstvo za Obrt, Veleobrt i Trgovinu, a koje je nama vrlo zanimljivo s aspekta svekolike analize gospodarstva u NDH. Isto je bilo podijeljeno na dva odijela, Odijel za gospodarsku politiku i Odijel za vanjsku trgovinu. U djelokrug rada Odijela za gospodarsku politiku spadali su poslovi tajništva ministra, unutarnje poslovanje ministarstva, njegovih ustanova i zavoda; osobni odnosi službenika ministarstva, njegovih ustanova i zavoda; sastav prijedloga proračuna i njegova provedba; računovodstveno-gospodarski poslovi ministarstva, ustanova i zavoda; izdavanje dozvola za osnivanje veleobrtnih poduzeća i tvrtki; carinsko-pristojbena (tarifna) pitanja, koja su se odnosila na privredna poduzeća i tvrtke; carinska politika; nadzor nad stručnim radom privrednih poduzeća i tvrtki, nad nabavljačkim i potrošačkim zadrugarstvom, nad stručnim ustrojbama i zajednicama (društvima, savezima, udrugama i sl.) veleobrtnika, obrtnika i trgovaca te privrednim komorama; unutarnja trgovačka politika; prehrana i opskrba; nadzor u pogledu stručnog rada privrednih ustrojbi trgovaca; uređenje domaćeg tržišta; izložbe i sajmovi (velesajmovi) u zemlji; javna skladišta; suradnja s Državnom riznicim i pitanjima Poštanske štedionice, čekovnog i klirinškog prometa, novčarstva i bankarstva, burze, osiguravajućih društava, porezne, trošarinske i prisojbinske politike; vođenje putničke politike; ustroj putničke službe u zemlji i inozemstvu; sklapanje putničkih ugovora s drugim državama u suradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova i vođenje putničke promiđbe; ustroj i razvitak stručne obrtne, veleobrtne i trgovačke nastave i školovanja; nadzor nad svim javnim i posebnim stručnim školama i tečajevima obrtnog, veleobrtnog i trgovačkog smjera i karaktera…itd.

U djelokrug rada Odijela za vanjsku trgovinu spadali su svi poslovi oko uređivanja izvoza, uvoza i provoza (tranzita); uređenje platnog prometa s inozemstvom u vezi sa uvoznom i izvoznom trgovinom u suradnji s Državnom riznicom; svi poslovi oko izdavanja neophodnih uvoznih i izvoznih dozvola…itd. Ministarstvo za Obrt, Veleobrt i Trgovinu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj je kroz svoj djelokrug poslovanja, za cijelo vrijeme svoga postojanja predstavljalo okosnicu sveukupnog dešavanja svega oko hrvatskog narodnog gospodarstva i svih onih povijesnih posljedica koje su naknadno iz toga postojanja proizašle. Upravo ovo Ministarstvo, uz Državnu riznicu Nezavisne Država Hrvatske, je omogućilo postojanje ogromnih količina notafilijskog materijala, a kojega je svakako bilo vrijedno sakupiti i pokušati postaviti na jedno zajedničko, sistematizirano i pregledno mjesto, kako bi buduća hrvatska pokoljenja ipak imala kakvo takavo pravo na uvid u postojanje jedne države čije su solidne vrijednosti u onom gospodarskom smislu, zasjenili veliki politički promašaji.

Sva ta događanja iz toga dijela hrvatske povijesti, ma kakva god ona bila, dobra ili loša, treba svakako objektivno i korektno predstaviti široj javnosti i učiti se na svim učinjenim pogreškama, da se iste nikada više ne ponove. Nekada davno, još puno godina prije Isusa Krista, veliki starorimski govornik i senator Ciceron je otprilike rekao:

“Narod koji ne poznaje svoju pravu povijest, ma kako god mračna ona bila, nema pravo ni na svoju svijetlu budućnost!”

A zbog lakšeg i zanimljivijeg praćenja predstojećih mnogih notafilijskih, numizmatičkih i filatelističkih materijala, preko kojih će se pokušati što preciznije i točnije složiti taj misteriozni mozaik života običnih ljudi u NDH, autor se odlučio na kronološki red zbivanja po datumima, kad se nešto više ili manje značajno dogodilo za mlado hrvatsko gospodarstvo. Svi slikovni materijali, koji će biti predstavljeni putem ovog internetskog feljtona su autentični i originalni, a popratni tekstovi su rezultat dugogodišnjih osobnih istraživanja samog autora.

Poslovanje trgovina i tvorničkih pogona 1941. godine

Žig s Dozvola za uvoz i sličnih dokumenata Poglavarstva NDH

Žig s Dozvola za uvoz i sličnih dokumenata Poglavarstva NDH

Dana 12.travnja 1941. godine, znači svega dva dana po službenom proglašenju postojanja NDH, donešena je službena Odredba o poslovanju trgovina i tvorničkih pogona, kojom je bilo naloženo svim vlasnicima privrednih poduzeća i tvrtki, da u okviru svojih raspoloživih zaliha normalno nastave sa svojim redovitim poslovanjem. Svi oni koji su, povođeni prvenstveno strahom zbog promjene državne vlasti i sistema, iz svojih trgovina, tvornica i tvrtki otpremili robu u neka druga skladišta, tajna spremišta ili čak vlastite stanove, bili su dužni istu odmah povratiti u svoje radnje te nastaviti s normalnim poslovanjem. Naravno, da je formiranje nove “hrvatske” države uvelike uzbunilo razne nacionalne duhove, stare strahove i mržnje pa je bilo politički vrlo važno odmah održati stari gospodarski vlak na potpuno novom kolosjeku. Pored izrazite potrebe za unutarnjim uređenjem poslovanja tvrtki i trgovina, bilo je svakako vrlo neophodno odmah urediti i vanjskotrgovinsko poslovanje i sve carinske poslove, kako isti ne bi eventualno prouzrokovali kolaps toga dijela hrvatskog gospodarstva. Dana je 18. travnja 1941. godine donešena Naredba o uvozu roba u Nezavisnu  Državu Hrvatsku, kojom bijaše određeno da svi registrirani uvoznici imaju zakonsku dužnost i obvezu odmah pristupiti carinjenju robe, a koja je ležala neocarinjena u bilo kojoj carinarnici ili carinskom javnom skladištu na teritoriju nove NDH. Sva se roba takve vrste trebala obvezno iskupiti u roku od tri tjedna, a ukoliko pojedini uvoznici to nisu bili učinili na vrijeme, carinske centrale i ispostave su točne popise i spiskove s vrstom, količinom, vrijednosti i podacima o vlasnicima robe trebali pod hitno dostaviti Uredu za vanjsku trgovinu, koji se tada nalazio u Zagrebu, na broju 63 Gundulićeve ulice. Sva neocarinjena roba izdavala se je uvoznicima s osnova UVOZNE DOZVOLE, koja je izdavana u tri (3) istovjetna primjerka od kojih je jedan išao uvozniku, drugi Uredu za vanjsku trgovinu, a treći lokalnoj carinarnici. Uvozna se dozvola izdavala svim uvoznicima, bez obzira na registraciju uvoza i odobrenje za uvoz bivše Narodne Banke Jugoslavije. Za svaku je takvu uvoznu dozvolu uvoznik plaćao gotovinsku taksu u iznosu od pet promila (‰) od vrijednosti robe koja se uvozila. Od propisa potrebe uvozne dozvole bili su oslobođeni jedino poštanski paketi težine do jedan kilogram, a čija vrijednost nije prelazila tadašnjih 1.000,- dinara. Uvoz i izvoz svih vrsta roba stavljen je pod izričiti nadzor Ministarstva narodnog gospodarstva odnosno njegovog Ureda za vanjsku trgovinu. Sam nadzor je vršen na osnovu kontrole upravo uvoznih i izvoznih dozvola.

Darko Prebeg
About Darko Prebeg (26 Articles)
Dipl.ing. strojarstva. Živi i radi u Čakovcu.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*