Novo:

Metodika za nadarene

Društvo znanja! Za koga? Tko će ostvariti takvo društvo i tko će biti nositelj promjena  ka budućnosti  u kojoj  će najveći  kapital biti znanje? Podrazumijeva se obrazovani ljudi, ali zašto ne i talentirani za područja u kojima rade. Talentiran čovjek koji je obrazovan u svom području biće daleko bolji stručnjak nego da se samo obrazovao za određeno područje bez dara i talenta za takav vid znanja. Ako samo obrazujemo ljude bez stručnog usmjerenja prema talentima dobit ćemo samo prosjek iz kojeg nekim slučajem se pojavi kvaliteta i sposoban čovjek. Cilj ovog uvoda je zahtjev za Metodiku i metode rada s nadarenim učenicima.

Sad u ovakvom obrazovnom sustavu imamo situaciju u nekom razredu 25-30 učenika. Od toga 2  u prosjeku ima prilagođeni program i individualni pristup, a s ostalima se radi kao s prosjekom. Dakle nema onih talentiranih i nadarenih i oni nemaju isto tako poseban program. To je tako i treba prihvatiti ali ne zauvijek i kao pravilo. Kako to promijeniti i takve nadarene učenike izdvojiti u neke slobodne aktivnosti tako da dobiju i službenu podršku a ne samo profesora entuzijasta koji na svoju ruku pokušavaju takvu djecu usmjeriti i pomoći im da njihova kreativnost dođe do izražaja.
Prijedlog je da treba početi već od razredne nastave. Obzirom da učitelji nisu ni educirani da otkriju talente i vrstu inteligencije kojoj pojedini učenik pripada, mogla bi zato neka stručna služba MZOS obaviti takva testiranja te detektirati učenike s visokim IQ a zatim obaviti novo testiranje gdje bi se utvrdile sklonosti i način razmišljanja prema pojedinim područjima. Nakon toga bi se lako formirale grupe prema interesu i sposobnosti uz pretpostavku da postoji stručna metodika za nadarene i educirani učitelji koji to žele da rade kao svoju slobodnu aktivnost, naravno da to uključuje i materijalnu i tehničku podršku s nastavnim sredstvima i pomagalima. Obzirom da za ovakav pristup nadarenim učenicima treba dosta vremena ja bih u međuvremenu  predložio nešto drugo što se može provesti relativno dosta brzo.

Predlažem  da se napiše metodički priručnik s uputama i primjerima kako raditi s nadarenom djecom, ali i sa svim ostalim jer pristup gradivu i metode su malo drugačije. Takvu metodiku mogu i sam napisati ili netko drugi ako se pokaže interes.

Konkretno matematika, jezik ili nešto drugo bi se trebali drugačije objašnjavati učenicima koji razmišljaju na drugi način. Npr: logičar će lakše shvatiti riječi ako mu one postanu logični zadaci. Svakako treba reći da mnogi naši kolege već rade i koriste neke od metoda za lakše svladavanje gradiva, ali ne svi i ništa ih ne obvezuje ukoliko nemaju već gotove lekcije ili neke teme. Obzirom da mi je cilj samo skrenuti pozornost odgovornim ljudima iznijet ću nekoliko primjera da bi članak dobio svoj smisao.

Većina učitelja nakon određenog iskustva već prepoznaje učenika s njegovim sklonostima, sposobnostima i načinom razmišljanja, samo im treba pomoći da neke metode koriste u nastavi.

Primjeri:

  • Logika – Lego kocke, Geometrija ili organizacija igrački i školskog pribora u skupine. Logičari će uspješno savladati riječi i jezik uz pomoć Enigmatike, riječi će postati logički zadaci uz koje uče njihovo značenje. Isto tako ovdje se mogu koristiti križaljke, rebusi ili labirinti.
  • Glazba – Glazbenici vole sve što u sebi ima Ritam, Brojalice, Pjesme
  • Komunikacija – komunikativna djeca radije se igraju, rade i uče u skupini. Ovakva djeca nisu sebična i vide druge, najčešće imaju braću i sestre.
  • Vizualci – vizualna djeca će npr: matematiku lakše savladati uz pomoć Grafikona, slika s brojevima, raznih geometrijskih i drugih oblika u bojama ili možda slatkiša u bojama. Gdje je to moguće svaki broj od 0 – 9 treba povezati s nekom bojom.
  • Jezičari – Jezičari su konkretni i matematiku će lakše savladati konkretnim zadacima. Npr: Žvakaća stoji 3 kn a čokolada 9 kn. Koliko žvakaćih možeš dobiti umjesto čokolade, puno bolje nego 12 : 3. To je i dalje logički problem ali njima puno jasniji.
  • Asocijacije –  Bez obzira o kojoj kreativnosti se radi gradivo će se lakše usvajati korištenjem asocijacija. Učenik će o Zagrebu  lakše naučiti ako kaže što je  sve to u Zagrebu što ga podsjeća i predstavlja mu Zagreb. Učenik treba povezivati pojmove i razvijati inteligenciju.
  • Sadržaj – Nastavne cjeline i teme u udžbenicima bi trebale biti tako obrađene  da u samom sadržaju budu primjeri pitanja na koje učenici mogu odgovoriti povezivanjem prethodnih znanja i na taj način aktivno sudjelovati u nastavnom satu bar jednu trećinu što ovisi o temi. Ukoliko učenici sami odgovaraju na neka pitanja tako uče povezivati i misliti.
  • Učitelj u metodičkom smislu pitanjima provocira učenike da sami daju odgovore koristeći metodu asocijacija i povezivanja.
  • Multimedija  (Korištenje računala u nastavi npr: Prezentacije s filmom, slikom, grafikom, zvukom itd.) Ovdje je sadržaj već obrađen u prezentaciji, pa je uloga profesora metodički izmijenjena, on više ne objašnjava već samo odgovara na pitanja učenika. Pri tome je važno da učitelj potiče učenike da promišljaju kritički, jer tako izgrađuju svoj vlastiti stav tražeći jasne i precizne odgovore.

Područja na koja bi razvrstali učenike su: logička, verbalna, matematička, prostorna, glazbena, kinestetička, ineterpersonalna inteligencija itd.

Nisam navodio primjere za sve, samo sam dotaknuo pojedina područja, jer je sve opširno i preozbiljno da stane u ovaj članak. Želio sam reći i skrenuti pozornost da provjera po ovim i drugim područjima je nužna za osobno dobro pojedinca  i za opće dobro.

Zašto? Jer će trebati učiti za:  znati, učiti za djelovati, učiti za zajedništvo, sklad i za biti. Nadalje isto tako moram spomenuti da razvijanje kreativnosti kod učenika i kreativno djelovanje će usmjeriti njihovu silnu energiju u pozitivnom smjeru, što će se odraziti na smanjenje nasilja u školi, i dovesti do to tog da se djeca ostvare kao osobe, na osobnu i društvenu korist. Smatram da bi ustrojstvo školstva u budućnosti trebalo biti usmjereno na pojedinca i pomaganje učenicima u pronalaženju svojih talenata. Znanje i stručnost će biti puno veći ukoliko budemo svjesni svojih talenata pa će se učenici moći nastaviti školovati i usavršavati u područjima za koja su najsposobnija i prirodno nadarena. Krajnji rezultat može biti više izborne nastave a manje obvezne, što može dovesti i do smanjenja preopterećenja učenika.

O gostu komentatoru

Miro Matijaš je rođen 1959. godine. Oženjen je i otac dvoje djece. Već 15 godina radi kao profesor tehnike i informatike, a naknadno je završio filozofiju na Filozofskom fakultetu družbe Isusove. Trenutno završava magisterij na Fakultetu političkih znanosti iz područja međunarodnih odnosa. U svom dosadašnjem radu nekoliko je puta predstavljao Hrvatsku na svjetskim izložbama inovacija kao mentor učenicima, te je osvojio značajne nagrade i priznanja. Osim inovacija bavi se i dokumentarnim filmom. Piše članke za “Školske novine” i trenutno radi na udžbeniku “Etika i demokracija” u nakladi Školske knjige.

About Miro Matijas (3 Articles)
Oženjen je i otac dvoje djece. Već 15 godina radi kao profesor tehnike i informatike, a naknadno je završio filozofiju na Filozofskom fakultetu družbe Isusove. Trenutno završava magisterij na Fakultetu političkih znanosti iz područja međunarodnih odnosa. U svom dosadašnjem radu nekoliko je puta predstavljao Hrvatsku na svjetskim izložbama inovacija kao mentor učenicima, te je osvojio značajne nagrade i priznanja. Osim inovacija bavi se i dokumentarnim filmom. Piše članke za “Školske novine” i trenutno radi na udžbeniku “Etika i demokracija” u nakladi Školske knjige.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*