Mato Medvedović, šumarski stručnjak, muzeolog. Rođen je 24. veljače 1872. u Vrbanji. Tu je završio pučku školu 1884., a nižu gimnaziju u Vinkovcima 1888., uz pomoć brižne maćehe Katice, rođene Švagelj, odlazi na Gospodarsko-šumarsko učilište u Križevce, završava ga 1893. Nakon pripravničkog staža vraća se u Vinkovce gdje službuje u Brodskoj imovnoj općini, uz kraća druga službovanja od 1896. do umirovljenja 1932. Prvi svjetski rat proveo u Vinkovcima, dobar je znanac u vojnom zapovjedništvu pored njegovog imena upisao da je umro.

U početku je obični šumar, nadšumar, pa viši kraljevski šumar, radio je u Kraljevskom šumarskom uredu. Posao u uredu Brodske imovne općine mu je omogućio brojna poznanstva, uz ona iz gimnazijskih dana, poznatih Vinkovčana. Proširio je svoje kulturne interese, tako da je uz profesionalni posao, postao arheolog-amater, arhivar-amater, pjesnik-amater, heraldičar-amater, numizmatičar-amater.

M. Medvedović je imao zavidnu arheološku zbirku antičkih Cibala, arhivsku zbirku . Spasio je veći broj dokumenata 7. brodske regimente, nacrte za projekt kanala Dunav-Sava, Kranjčevićevu pjesmu Najljepša pjesma, zbirku rimskih kovanica, i drugo.

Kao šumarski, politički i kulturni djelatnik između dva svjetska rata u gradu Vinkovcima, nagovara gradsko poglavarstvo na osnivanje muzeja, no odluka i akcija se odugovlače izgovorom da grad ima važnijih poslova. Ipak je gradsko poglavarstvo prihvatilo jednu njegovu akciju a to je grb grada Vinkovaca po čemu je ostao poznat.

Premda su Vinkovci još u doba Carice i kraljice Marije Terezije u 18. stoljeću od obične varoši postali gradom, prijenosom Komande 7. brodske pukovnije i Gimnazije iz Petrovaradina, osnivanjem pučke muške i ženske škole, te drugih gradskih institucija toga vremena, Kraljevstvo SHS nastalo kaotičnim putem i „prijevarom“ Hrvata 1. prosinca 1918. godine , nije mu priznavalo status grada jer nije imalo ustaljeni gradski grb. Gradsko Poglavarstvo (izabrano krajem 1920) našlo se u „neobranom gorožđu“ kako na brzinu stvoriti gradski grb. Uskočio je Mato Medvedović kao amater-heraldičar jedini kojega je tada imao grad na licu mjesta. Nekoliko njegovih projekata gradskog grba koje je predao tadašnjem gradskom Poglavarstvu, ili nije prošlo u Poglavarstvu, ili na beogradskom dvoru Karađorđevića. Kada je predao ideju grba u tadašnjoj trendovskoj i važećoj jugoslavenskoj politici, „troplemeni narod „ ili „troimeni narod“ (tadašnje glavno državno „trojstvo“), onda je grb prošao i na gradskom Poglavarstvu (1922) i na dvoru kralja Aleksandra Karađorđevića (početkom 1923).

Od 1926. do 1929. je politički prognan, zapravo radi u Srbiji u čačanskim šumama. Jednom temeljito pokraden u svojoj kući u Vinkovcima zbog antičkih predmeta, kovanica i dokumenata, više puta u životu u Vinkovcima razočaran, M. Medvedović je zapalio svoje životno djelo „Moje šetnje po Vinkovcima“ u ratu 1943.
Umro je u Vinkovcima 8. ožujka 1944. godine.