Dr.sc. Matija Mihaljević, svećenik, teolog, fizičar. Rođen je 25. siječnja 1794. u Vukovaru. Pučku školu završio u Vukovaru, gimnaziju u Vinkovcima 1812., potom upisuje đakovački licej. S đakovačkog liceja, tadašnji biskup Mandić, šalje ga na studij teologije u Beč. Godine 1914. Beč je centar svijeta zbog Bečkog kongresa, prvog Napoleonovog poraza i preuređenja europskih granica koje je Napoleon uredio po svome. Mladi Matija Mihaljević kradom napušta kolegij teološkog studija kako bi susreo tadašnje prve ljude Europe: careve Aleksandra I. i Franju I. pruskog kralja Fridricha Vilhelma III., političare i vojskovođe, Metternicha, Castlereaghta.... Kad se vratio u Hrvatsku njegovih se priča o tim svjetskim događajima ljudi u Hrvatskoj nisu mogli naslušati.

Godine 1821. promoviran je u Pešti za doktora filozofije, a sedam godina poslije i doktora teologije. Cijelo to vrijeme službuje na Đakovačkom sjemeništu kao profesor dok 1833. nije postao đakovačkim župnikom. Godine 1847. vraća se na sjemenište za kanonika i rektora te je svjedokom instalacije biskupa J. J. Strossmayera za novog Đakovačkog biskupa kao i burnih događanja 1848/49. godine. Od 1850. prelazi na nove dužnosti i počasti, novom biskupu je revno služio još punih tridesetak godina. Umro je kao veliki predstavnik stolnog kaptola 1881. godine.