Hans Luther, njemački rudar u rudniku bakra, kao otac je želio za svoje dijete samo najbolje i nadao se da će sin Martin jednoga dana postati pravnik. Nakon završenog osnovnog i srednjeg obrazovanja budući vjerski reformator Martin Luther zaista je upisao studij prava na sveučilištu u Erfurtu, ali ga je ubrzo i napustio što je šokiralo njegova oca. Umjesto blistave karijere njegov se sin 1507. odlučio zarediti u prosjački red augustinaca i studirati teologiju, koju je diplomirao 1509. godine. Već dvije godine kasnije postao je profesor u Wittenbergu i propovjednik koji je odlično poznavao Bibliju, posebice Pavlove poslanice.

Negdje u to vrijeme Katolička crkva na čelu s papom Lavom X. uvela je “prodaju oprosta grijeha”, što je za Martina Luthera predstavljalo skandalozan potez. Proučavajući Novi zavjet on je shvatio da se oprost grijeha ne može otkupiti nikakvim novcem pa je napisao: “Svakom kršćaninu koji se iskreno pokaje bit će potpuno odriješeni grijesi, bez kupnje oprosta, samo milošću Božjom.”

Njegovo suprotstavljanje takvoj praksi Katoličke crkve kulminiralo je objavljivanjem 95 teza u kojima Martin Luther, na temelju Biblije, zaključuje kako oni koji šire nauk da se grijesi mogu otkupiti novcem ili ne poznaju Sveto pismo ili namjerno obmanjuju ljude. Govorilo se da je tih svojih 95 teza 31. listopada 1517. stavio na vrata crkve wittenberškog dvorca. (Hrvatski prijevod teza pročitajte na ovom linku). Naime, ni danas se pouzdano ne zna da li je to doista i učinio. Kako god bilo, Martin Luther ubrzo je dobio veliki broj sljedbenika koji su podržavali njegovo suprotstavljanje takvim postupcima Katoličke crkve i koji su smatrali da joj je hitno potrebna reforma.

To se naravno nije svidjelo visokom svećenstvu, pa je papa Lav X. zaprijetio Lutheru da će ga posebnom bulom izopćiti iz Crkve ukoliko ne prizna pogrešku, ali je postojani reformator papinu odluku, na oduševljenje mnogih, javno spalio 10. prosinca 1520. godine. Samo nekoliko dana kasnije Lav X. ekskomunicirao je Martina Luthera i one koji su ga slijedili, te ih proglasio hereticima.

Godine 1521. papa od njemačkog sabora u Wormsu i cara Karla V. Habsburškog traži da se Lutheru oduzmu sva građanska prava i da ga se osudi na progonstvo iz Njemačke ukoliko ne povuče svoje teze, što ovaj nije želio učiniti, već je u svom govoru 18. travnja 1521. tražio da ga demantiraju dokazima iz Svetog pisma. Car Karlo i sabornici priklonili su se papi i tko zna što bi se s velikim reformatorom dogodilo da ga nije zaštitio saski knez-izbornik Fridrik Mudri. On je, naime, inscenirao Lutherovu otmicu i pružio mu tajno sklonište u dvorcu Wartburg, spasivši ga tako od sigurne lomače.

Od tada Luther agresivnost u nastupu zamjenjuje nenasilnim postupcima. Počinje prevoditi Bibliju na njemački, što je bio početak stvaranja jedinstvenog njemačkog jezika. Već 1525. nalazi novi važan oslonac u životu i ženi se Katarinom von Bora, bivšom redovnicom te svoj buntovni život u potpunosti mijenja i živi u sretnom braku.

Godine 1529. objavio je Mali katekizam, svoje najpoznatije djelo, a 1532. Stari zavjet u potpunosti je preveo s hebrejskog na njemački jezik i također ga objavio.

Posljedica Lutherovih istupa početkom XVI. stoljeća bila je praktički raskol kršćanstva. Veliki broj ljudi je ponukan njegovim naukom napustio Katoličku crkvu. Augsburškim vjerskim mirom iz 1555. godine, službeno je priznata Protestantska crkva, a time i Lutherova vjerska reformacija.

Martin Luther svoj je izuzetno buran život završio 18. veljače 1546. godine u rodnom Eislebenu odakle je i krenuo na put koji će ga od nesuđenog pravnika dovesti do začetnika protestantske reformacije u Njemačkoj. Protestantizam se, upravo zahvaljujući Lutheru, s vremenom proširio daleko izvan granica matične zemlje njegovoga začetnika.

Opširniji životopis sa teološkim pristupom pročitajte na ovom linku.