Novo:

Ramski prosvjetitelji (2): Fra Ljubo Lucić

Fra Ljubo Lucić (1), krsnog imena Tadija; rođen je 2. listopada 1931. u Jaklićima, općina Prozor - Rama, od oca Stjepana i majke Kate r. Sliško. Osnovnu školu završio je na Šćitu (1939. - 1942.), srednju školu u Franjevačkoj gimnaziji Visoko u ratnom vremenu, s prekidima (1942.-1949. i 1950.-1952.), godinu novicijata u  Kraljevoj Sutjesci (1949.-1950), a filozofsko-teološki studij na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu (1953. - 1958.). Za svećenika je zaređen 1957. godine.

Poslijediplomski studij upisao je na Teološkom fakultetu u Ljubljani, gdje je 1960. magistrirao s radnjom ”Mariologija u novijoj hrvatskoj lirici”, a potom 1964. doktorira iz teologije s disertacijom ”Motivi vjerodostojnosti i privlačnosti kršćanske objave u apologetici svetog Antuna”. Dio te radnje tiskan je 1967. u Sarajevu (Pastoralna biblioteka). Lucić je radio kao profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu od 1961. do 1995. godine. Tu je predavao i više teoloških predmeta: fundamentalnu teologiju, nauk o vjeri, sakramentima, povijest religije. Sudjelovao je i na mnogim znanstvenim skupovima, pisao u raznim revijama, časopisima i novinama (Bosna Srebrena, Jukić, Bilten Franjevačke teologije u Sarajevu, Dobri pastir – revija i kalendar.). Bio je višegodišnji urednik lista Svjetlo riječi, točnije od 1985. – 1993.
Obavljao je razne službe u zajednici kao profesor, pomoćnik meštra, vikar, gvardijan, rektor teologije te prefekt studija. Intenzivno se bavio pastoralnim rado u crkvi sv. Ante u Sarajevu.

Posebnu ljubav je Lucić njegovao prema rodnom kraju, proučavajući povijest i često pišući povijesne crtice iz prošlosti Rame, među kojima je i članak u publikaciji Selidba Ramljaka (Sarajevo, 1988.), izdanoj povodom 300. obljetnice prisilnog iseljenja Ramljaka u Cetinsku krajinu, godine 1687. Iz navedenog rada na određen način niče i njegovo iznimno važno djelo Rama kroz stoljeća, koje je završavao upravo u vrijeme kada ga je iznenada zatekla smrt u Zagrebu, 20. prosinca 1995. U toj knjizi koja svjedoči o njegovoj osobnoj predanosti izučavanju Ramske povijesti i tradicije, fra Ljubo piše o životu na području Rame i Prozora dotičući se prapovijesnog, starovjekovnog, srednjovjekovnog, te posebno novovjekovnog i suvremenog doba.(2) U djelu se dosta tematike misaono okreće oko stare crkve na Šćitu, odnosno ramskog franjevačkog samostana te njegove nesretne sudbine kroz stoljeća.

Autor se osvrće i na tegobno, neizvjesno, strahotno vrijeme Drugog svjetskog rata – sukoba koji je ostavio dubokog traga na obični radišni puk ovog kraja kao i na buduće generacije ramskih ljudi. Obrađeno je i razdoblje poraća u novoj socijalističkoj Jugoslaviji koje je ramljacima po skupu cijenu (potapanjem doline rijeke Rame velikim akumulacijskim jezerom) dovelo elektrifikaciju, obnovu i razvoj ali ne i željenu slobodu. Tako se šezdesetih godina prošlog stoljeća iz ovog kraja prema zapadnoj Europi (ponajviše Austriji i Njemačkoj) iselilo na stotine ljudi.

Općenito gledajući, Lucić je u spomenutu knjigu pored povijesnih vrela, opisa i osvrta unio i živu usmenu tradiciju Rame dajući time svojevrsni provjereni poticaj svim budućim zaljubljenicima u istraživanje povijesti vlastitog kraja. Njegovo djelo Rama kroz stoljeća jednostavan je prikaz burne prošlosti jednog malog ali svakako originalnog i živopisnog zemljopisnog područja.

Također, valja svakako spomenuti i njegov ratni dnevnik pod nazivom Između neba i granata – sarajevski dnevnik pisan u ratnom razdoblju od 1992-1995. II. dio dnevnika izdan je godinu poslije, odnosno 2006. godine. To je izravno svjedočanstvo o svakodnevici pod opsadom grada, viđeno kroz oči jednog svećenika koji nastoji održati normalan tijek suživota sa svojom vjerničkom zajednicom i sugrađanima. Ova knjiga nastavak je ratnoga dnevnika vrijednoga franjevca Bosne Srebrene koji je pažljivo dokumentirao događaje u Sarajevu i Bosni i Hercegovini tijekom tri godine rata. Prvi dio fra Ljubina Dnevnika (tiskan 2005.) proglašen je na prošlogodišnjem 18. međunarodnom sajmu knjiga i učila u Sarajevu najboljim izdavačkim projektom u Bosni i Hercegovini.

Fra Ljubo Lucić pokopan je na groblju u selu Ripcima, 23. prosinca 1995.
Njegovo ime nosi galerija umjetničkih slika smještena u franjevačkom samostanu Šćit.

Franjevački samostan Šćit smješten je u Gornjoj Rami. Na slici: Ramski križ i spomen ploča s imenima poginulih u Drugom svjetskom (1366 ubijenih) i Domovinskom ratu 1991.-1995. (163 ubijena) . Ne smije se zaboraviti kako su početkom listopada 1942. na talijanski poziv, u borbu protiv partizana, u Ramu pristigli četnici iz istočne Hercegovine. Četnici su umjesto toga (8. i 9. listopada) pobili preko 900 ljudi, gotovo u cijelosti nedužnih civila

Franjevački samostan Šćit smješten je u Gornjoj Rami. Na slici: Ramski križ i spomen ploča s imenima poginulih u Drugom svjetskom (1366 ubijenih) i Domovinskom ratu 1991.-1995. (163 ubijena) . Ne smije se zaboraviti kako su početkom listopada 1942. na talijanski poziv, u borbu protiv partizana, u Ramu pristigli četnici iz istočne Hercegovine. Četnici su umjesto toga (8. i 9. listopada) pobili preko 900 ljudi, gotovo u cijelosti nedužnih civila

Bilješke

  1. LUCIĆ, Ljubo, Rama kroz stoljeća, Svjetlo riječi, Rama-Šćit, 2002., str. 303.
  2. Usp. http://crosbi.znanstvenici.hr/prikazi-rad?chset=ASCII&lang=EN&rad=244060, (11. lipanj 2008.) – Usp. http://www.rama.co.ba/html/zrtvoslov.html, (30. lipanj 2008.)
Matej Škarica
About Matej Škarica (31 Articles)
Na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 2005. godine završava studij novinarstva. Godine 2006. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru upisuje poslijediplomski studij pod nazivom Jezici i kulture u kontaktu, smjer novinarstvo. Sudjelovao je u uređivanju nekoliko tiskovina, a usporedo piše tekstove i za mrežna elektronska glasila. Objavljuje uglavnom na internetu. Član je i suradnik udruge Ramska zajednica Zagreb. Trenutno živi i radi u Zagrebu. Autor je knjige "Propaganda kroz europsku povijest".

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*