Novo:

Kulin-ban (1180.-1204.)

Mada se 1180. godina uzima kao početak vladavine Kulina bana, visoki naslov kojim ga titulira legat (izaslanik) pape Inocenta III. (1179.-1180., on je zapravo protupapa) prilikom boravka u Bosni, govori da je ovaj vladar bio na čelu Bosne i prije te godine. Na stećku sudije Gradeše iz 1193. spominje se „veliki ban bosanski“ Kulin, a na natpisu iz Biskupića uz Kulina bana spominje se i njegova žena Vojislava. S obitelji velikog župana Stjepana Nemanje čak se i orodio budući da se Kulinova sestra udala za Nemanjinog brata Miroslava. Kulin ban, od ranije formalno vazal Ugarske, morao je kao nasljednik bana Borića dolaskom na prijestol Bosne preuzeti sve obaveze svog prethodnika, a onda kao saveznik, boriti se zajedno Ugrima i Srbima protiv bizantskog cara Andornika I Komnina (1183.-1185.)

Ugovor između Kulina bana i Dubrovnika od 29. 8. 1189. najstariji je sačuvani dokument pisan na bosanskom jeziku. Datum kad je datirana ta isprava uzet je u novijoj historiografiji Bosne kao početak pisane povijesti Bošnjaka.

U doba Kulina bana Bosna postaje centar „hereze“ na Balkanu koja je oličena u autohtonoj Crkvi bosanskoj. Papa Inocent III. pisao je povodom toga kralju Emeriku: „Doznali smo da je nedavno splitski nadbiskup protjerao iz Splita i Trogira veći broj heretika, a da je plemeniti muž Kulin ban bosanski dao onim grješnicima ne samo sigurno sklonište, nego i javnu pomoć i izložio njihovoj zloći svoju zemlju i sebe samoga, pa ih je častio kao katolike, čak i više nego katolike, nazivajući ih kšćanima“.

Na intervenciju ugarskoga kralja Emerika (Imre) (1196.-1204.), papa (a ne antipapa) Inocent III. (1198.-1216.) šalje svoga legata Ivana de Kazamarisa kako bi se Bošnjaci pod prijetnjom križarskog rata odrekli ”hereze”. Susret papinog legata i bosanskih velikaša odigrao se na Bilinom Polju u Zenici 8. 4. 1203. Sve starješine Crkve bosanske i plemići „odrekli“ su se svoje „hereze“, ali po odlasku papinog legata vratili su se u svoju vjeru. Zato je 1204. došlo do ugarskog križarskog pohoda protiv Bosne zbog „hereze“, ali on je završen neuspješno po napadače. Nedugo potom Kulin je i umro. Dugotrajno i relativno mirno razdoblje vladavine Kulina bana ostalo je u sjećanju Bosanaca u izreci: ”Od Kulina bana i sretnih dana.”

About Zlatko Lukic (14 Articles)
Pisac i novinar. Autor 14 knjiga: romani, pripovijetke, poezija, drame, leksikografija, genealogija. Više puta nagrađivan za svoj literarni rad i zastupljen u BiH antologijama.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*