Novo:

Kronologija Međimurja od 13. do kraja 19. stoljeća

Crkva u Svetom Križu

1203.
Ugarsko-hrvatski kralj Emerik (1196. – 1204.) izdaje povelju na zahtjev vesprimskog biskupa Kalande kojom rješava stanovnike zemlje Crkve Blaženog Mihalja (današnje Mihovljan) koje leže «inter Muram et Dravam» (između Mure i Drave), svih dugovanja kralju i banu i izuzima ih od plaćanja poreza. I ubuduće ne smije nitko od njih utjerivati porez, kunovinu, te određuje da isti stanovnici ostanu u trajnoj službi vesprimskog biskupa, kako je bilo od starina.

1226.
Povelja koja govori o sudskoj presudi u sporu oko posjeda Otok kod današnjeg Preloga i Bistric (ili Bistirica) između današnjeg Donjeg Vidovca, Donje Dubrave i Kotoribe. U sukobu između međimurskog feudalca Mutimira Mutimirovića i lokalnog plemića Pavla posredovao je zagrebački biskup Stjepan II. (1225. – 1247.), koji na kraju postaje vlasnikom spomenutih posjeda.

1232.
Povelja koja govori o sporu oko imanja uz rijeku Dravu, od Varaždina do Otoka, koje je zaposjeo međimurski vlastelin Očić nakon smrti vesprimskog biskupa Roberta. Svjedoci na tom ročištu su i tadašnji hrvatski ban Buzad i njegov brat Mihalj, međimurski vlastelin.

1241./1242.
Tijekom zime Tatari (Mongoli) prešli su preko Mure i Drave i upali u Međimurje i Hrvatsku. Međimurje je teško stradalo. Mnogo ljudi je ubijeno i porobljeno, zapaljene su kuće, razvaljene crkve, uništeni su usjevi.

1260.
Prvi spomen Buzovca.

1264.
Osnovano trgovište Prelog.

1266.
Dimitrije Čak je u svrhu obrane sagradio promatrački toranj kojega je okružio jarkom i dao mu značaj tvrđave.

1333.
U ispravi kralja Karla I. Anžuvinca (1301. – 1342.) Čakovec se spominje kao utvrđeni grad.

1334.
Najstariji popis župa Zagrebačke biskupije. Međimurje pripada arhiđakonatu Beškin. Spominju se tri međimurske župe: Štrigova (Župna crkva sv. Marije Magdalene), Subotica (Župna crkva Blažene Djevice Marije) i Prelog (Župna crkva sv. Lovre u Cirkovljanu). Spominje se još osam imena župnih crkvi, no ne i imena mjesta gdje su se nalazile. Najvjerojatnije su to: Sveti Martin na Muri, Mursko Središće, Selnica, Podturen, Nedelišće, Mihovljan, Sveti Juraj u Trnju i Legrad.

1350. – 1848.
Međimurje je jedinstven feudalni posjed

1448.
Sagrađena crkva sv Jeronima u Štrigovi

1501.
Popis katoličkih župa u Međimurju spominje 14 župa. Negdje se navode samo imena župnih sjedišta (Subotica, Nedelišće, Lopatinec, Štrigova, Turninc, Bistrec, Prelog), a negdje i župni ili crkveni titular (Sv. Martin Gornji, Sv. Martin u Središću, Sv. Martin u Podturnu, Sv. Marko u Selnici, Sv. Stjepan u Brestu, Sv. Mihalj u Mihovljanu i crkva Blažene Djevice u Belici). Navedeni su u popisu svi župnici svih međimurskih župa.

12. ožujak 1546.
Kralj Ferdinand Habsburški je predao posjed Međimurje, s gradovima Štrigovom i Čakovcem, Nikoli Šubiću Zrinskom. Kralj je Međimurje dao Zrinskom privremeno jer mu je bio dužan 20 000 forinti. (Nikola Zrinski je  zbog stalne opasnosti od Turaka Osmanlija držao postrojbu od 400 konjanika pod stalnim oružjem, a prema odluci Hrvatskog saboru u Cetingradu od 1. siječnja 1527. godine trebao ih je uzdržavati kralj).

15. travanj 1554.
Kralj nije mogao vratiti dug Nikoli Šubiću Zrinskom pa je poveljom «za vječna vremena» Nikoli Zrinskom i njegovim nasljednicima dao u vlasništvo grad Čakovec i posjed međimurskog vlastelinstva. Zrinski dobivaju titulu grofova i novi grb. U svoj su grb umetnuli i grb Ernušta Čakovečkog, bivšeg gospodara Međimurja, kao međimurski grb. Taj se grb nije mijenjao do propasti roda.

1559.
Nikola Zrinski svetojelenskim pavlinima daje u posjed sela Šenkovec i Mačkovec te ih oslobađa obveza prema vlastelinstvu, osim tlake na gradnji čakovečke tvrđave.

1561.
Nikola Zrinski je sagradio obiteljsku grobnicu uz pavlinski samostan Sv. Jelene u Šenkovcu.

1553. – 1555.
Epidemija – umrlo oko 12 000 ljudi

1567. – 1572.
Dovršena izgradnja utvrde Legrad «predziđa Štajerske». Od tada Zrinski nose titulu «kapetani Legrada».

1570.

Juraj IV. Zrinski priznaje da je protestant i progoni katoličke svečenike.
Dovodi protestantske propovjednike u veća međimurska mjesta. Katoličku vjeru navještali su samo pavlini iz samostana u Sv. Jeleni. Svi katolički svečenici su protjerani iz Međimurja.

29. svibanj 1579.
Juraj IV. Zrinski izdaje Povelju kojom utvrđuje privilegije stanovnicima podgrađa čakovečke utvrde. Stanovnici su tom privilegijom oslobođeni tlake, plačanja poreza i taksi. Na radove su morali samo ako je grad bio ugrožen od Turaka Osmanlija. Vlastelinu su ostale desetina od vina, žita i ostalih plodova, kao i 127 forinti na godinu poreza kralju. Te su privilegije tijekom stoljeća stalno proširivane. Od —– godine se 29. svibanj slavi kao Dan grada Čakovca.

1574.
U Nedelišću je tiskana knjiga «Decretum» varaždinskog bilježnika Ivana Pergošića. To je prijevod latinski pisanog «Tripartituma», mađarskog pravnika Stjepana Werboczyja, koji je služio kao pravni priručnik u Hrvatskoj i Ugarskoj do 1853. godine, do pojave austrijskog Građanskog zakonika.

1584.
Juraj IV. Zrinski je Međimurje uključio u sastav Zaladske županije sa sjedištem u Zalaegersegu.

1586.
Turci Osmanlije dva puta upadaju na područje Međimurja. Mnoga sela su spaljena i opustošena, a oko 2 000 ljudi odvedeno je u ropstvo.

oko 1600.
Donešen kukuruz iz Italije.

1613.
Juraj V. Zrinski se javno odriče luteranstva i prelazi na katoličku vjeru. Obnavlja stare i zapuštene katoličke crkve. Protestantski propovjednici su protjerani iz Međimurja.

1623. i 1625.
Turci Osmanlije provalili u Međimurje. U Kanižu odvode mnogo zarobljenika i mnogo plijena.

1651.

U Beču je tiskan spjev «Adria Tengerenek Syrenaia» Nikole VII. Zrinskog na mađarskom jeziku.

1660.
Petar Zrinski je preveo spjev Nikole VII. Zrinskog «Adrianskoga mora sirena» na hrvatski jezik.

1659.
Dolazak franjevaca u Međimurje.

1661. – 1664.
Postojanje utvrde Novi Zrin.

1664.
Smrt Nikole VII. Zrinskog u lovu na vepra u Kuršanečkom lugu.

1667.
Osnovan Čakovečki čizmarski ceh

svibanj 1670.
Popis imanja Zrinskih. Zrinski su posjedovali gotovo čitavo Međimurje. Kao gospodari, uz Zrinske spominju se još Melkior Bedeković u Držimurcu, te Baltazar Bedeković, Ivan Berke, Kober Stariji i udovica Sigismunda Planivca u Dvorišću kraj Turčišća.

1688.
Zagrebački kanonik Ivan Zubić obišao je sve međimurske župe i opisao sve župne crkve i kapele.

1670.
Odlazak Petra IV. Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečko Novo Mjesto.

30. travanj 1671.
Smaknuće Petra IV. Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu.

1691.
Poginuo posljednji član obitelji Zrinski – Adam Zrinski – Međimurje u potpunosti preuzima Kraljevska komora.

1695.

U velikom požaru stradao pavlinski kompleks Svete Jelene u Šenkovcu.

1699.

Velik požar u Čakovcu. U požaru je izgorio drveni franjevački samostan i crkva Svetog Nikole.

1702.

Početak izgradnje novog franjevačkog samostana u Čakovcu. (Do 1750. godine sagrađen je prizemni dio samostana, a u prvoj polovici 19. stoljeća i gornji kat.)

1703.
Početak gradnje prve barokne crkve u Međimurju (u Belici).

1707.

Početak gradnje nove crkve Svetog Nikole u Čakovcu. (Veći dio crkve sagrađen je do 1728. godine. Posvećena je 1750. godine. Crkveni zvonik građen je od 1750. do 1757. godine.)

1710.

Velika poplava u kojoj je rijeka Drava promijenila tok i zaobišla Legrad preselivši ga sa sjeverozapadne na južnu stranu rijeke, tj. iz Međimurja u Podravinu.

1720.
Grof Mihalj Ivan Althan sjedinio Međimurje sa županijom Zala.

1723.
Velik požar u Čakovcu. Izgorjela je većina drvenih kuća u Čakovcu.

1728.
Grofica Anna Maria Pignatelly Althan podigla spomenik na mjestu pogibije Nikole VII. Zrinskog u Kuršanečkom lugu.

1738.
Potres u Međimurju. Potres je oštetio čakovečku utvrdu, župne crkve i mnoge zidane zgrade i pavlinski samostan.

1738. – 1750.
Obnova čakovečke utvrde. Grof Ivan Althan je dogradio centralnu četvrtastu palaču za još jedan kat. Sagrađen je i novi zvonik na vanjskoj kuli.

1741.
Velik požar u Čakovcu. Izgorjelo do temelja 45 kuća.

1744.
Velik požar u Štrigovi.

1786.
Josip II. ukida pavlinski samostan Svete Jelene u Šenkovcu.

1789.
Osnovano 4 novih župa u Međimurju – u Macincu, Vratišincu, Gornjem Mihaljevcu i Svetoj Mariji.

1790.
Osnovano 5 novih župa u Međimurju – u Goričanu, Dekanovcu, Draškovcu, Donjoj Dubravi i Kotoribi.

25. 4. 1848.
Ukinuto kmetstvo u Međimurju i Hrvatskoj.

11. 9. 1848.

Hrvatska vojska pod zapovjedništvom bana Josipa Jelačića prelazi preko Drave u Međimurje i pripaja ga Hrvatskoj.

12. 3. 1861.

Međimurje službeno pripalo Zala županiji.

1879.
Osnovana Učiteljska škola u Čakovcu.

1 Comment on Kronologija Međimurja od 13. do kraja 19. stoljeća

  1. Klavdija Krijan Hlaj // 29/01/2017 at 21:02 // Reply

    Pozdrav

    U potrazi za mojom prabakom Matildom Biber,naiśla sam konacno na stranicu gdje sam nasla barem potvrdu da je to prezime porijeklom iz Podturna,odakle i sezu korijeni moje majke.Ako mi mozete pomoci,zeljela bih znati tko je bila obitelj Biber,i da li su neka znacajnija događanja u povijesti vezana za to prezime.
    U nadi da mi mozete pomoci,
    unaprijed zahvaljujem
    LP

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*