Novo:

Kreta u doba minojskih palača

Arthur John Evans (8.7.1851.–11.7.1941.)

Engleski arheolog Arthur Evans počeo je 1900. iskapati spomenike grada Knososa, kojeg je položaj ustanovio 1878. Grk Minos Kolokairinos. Evans je utvrdio tri razvojne minojske epohe i nazvao ih starominojskom, srednjeminojskom i kasnominojskom, sinhronizirajući ih s epohama starog, srednjeg i novog faraonskog carstva u Egiptu.

Oko 2000. pr.Kr. postojala je u Knososu velika palača nekog moćnog i bogatog vladara – kompleks zgrada oko četvrtastog dvorišta. Osebujnim se arheološkim spomenicima ističe epoha prvih palača koja se otprilike datira 2000-1750. jer koincidira s epohom faraona srednjeg carstva u Egiptu. Najtipičniji su obrtnički proizvodi toga doba na Kreti kamares vaze, nazvane po pećini na brdu Ida, gdje su nađeni prvi najmnogobrojniji i najosebijniji primjerci.

Sredinom XVIII.st.pr.Kr. srušene su, možda potresom, palače u Knososu, Festu i Maliji. Nekoliko desetljeća nakon toga sagrađene su u Knososu i Festu nove palače, a slične su podignute prvi put u Hagia Triadi i Tilisu. Kultura od 1700 – 1400., kad je srušena palača u Knososu, naziva se epohom drugih palača. Palača u Knososu je kompleks građevina na površini od nekih 1600m2. Sagrađena je na ostacimastare s velikim proširenjem. Zemljište je terasasto pa su do nekih dijelova palače vodila stubišta. Neka stubišta svjedoče o katovima. Strop su držali stupovi kojih se stablo širilo prema gore. Jedno skladište je svojevrsna sakristija – nađeni su isključivo kultni predmeti. Freske u palačama najvredniji su spomenici primjenjenih umjetnosti na Kreti. Nalaz kamares vaza najviše je pridonio poznavanju rasprostranjenosti veza minojskih Krećana sa stanovnicima drugih krajeva oko Sredozemnog mora i dalje. Gliptiku su poznavali na Kreti još u starominojsko doba, a u srednjeminojsko su je usavršili.  Toreutiku su također dobro poznavali.

Ostaci palača na Kreti - zračni snimak

Ostaci palača na Kreti – zračni snimak

Stanovnici Krete su u starominojsko i srednjeminojsko doba bili većinom dolikefali (duguljaste lubanje), u malom postotku branikefali (kratke lubanje), a da su u kasnominojsko doba prevladali branikefali. Mesokefali (srednji) zastupljeni su u grobovima svih monojskih epoha. Ne pripadaju ni jednoj poznatoj većoj rasi – ni semitskoj ni indoeuropskoj. Pripadaju velikoj etničkoj skupini koja je prije III. tisućljeća bila raširena u zemljama oko Mediterana, po čemu se i naziva mediteranskom. Početkom II. tisućljeća indoeuropska plemena počela su intenzivno naseljavati mediteranske krajeve, ali ih na Kreti do sredine tisućljeća nije bilo. Lik predindoeuropljana s Krete poznat nam je s fresaka u minojskim palačama – nizak stas, tamna put, kratka crna kovrčava kosa i obrijana lica. Kafti – Kaptor su Krećani iz sredine drugog tisućljeća kakave ih zamišljaju Egipćani i Azijci.

Oecus mosaic

Oecus mosaic

Starominojsko je društveno uređenje prije kraja III. tisućljeća pr.Kr. bilo rodovsko. Kultu antropomorfnih božanstava prethodio je starominojski fetišizam. Među fetišima – oružje, stabla, kamenje (stup) – isticala se već u starominojsko doba sveta dvosjekla sjekira labrys, koja će postati karakteristični kultni simbol minojske religije za sva vremena. U klasičnoj monojskoj religiji II. tisućljeća pr.Kr., kada se štuju antropomorfna i teriomorfna božanstva, dominira kult jedne božice ili nekoliko njih. Na freskama i gemama prikazana je božica sa zvjerima, prototip grčke Artemide. Među teriomorfnim božanstvima prvo mjesto ima bik. Kult bika orijentalnog je porijekla.

Ostaci plača su veliki mamac za turiste

Ostaci plača su veliki mamac za turiste

Krećani su prvi na Sredozemnom moru počeli obavljati veće pomorsko – trgovačke poslove. Trgovina na moru bila je osnova njihova privrednog života. Sačuvani utezi svjedoče da su krećani upotrebljavali babilonski i egipatski sistem mjera. U XV.st. Knosos je bio ahejski. Najuvjerljiviji su dokumenti o tom natpisi na arhajskom grčkom jeziku, pisani linearnim B pismom toga doba, sačuvani na glinenim pločicama u Knososu. Oko 1400. jaki napadači, očito Ahejci, srušili su palaču u Knososu i druge palače u središnjem dijelu otoka. Tada je izvedena glavna ahejska invazija na Kretu. Od XII. st. glavni su nosioci Helenstva na Kreti Dorani.

Miljenko Hajdarovic
About Miljenko Hajdarovic (210 Articles)
Magistar povijesti i magistar edukacije sociologije, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Urednik Hrvatskog povijesnog portala i vlasnik obrta Inter nos. Radi u Srednjoj školi Čakovec. Član stručne radne skupine za izradu kurikuluma povijesti.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*