Novo:

Kratki prikaz prvog i drugog broja Časopisa studenata povijesti „Klepsidra“

Udruga studenata povijesti "Malleus" pri Filozofskom fakultetu u Rijeci osnovana je 19. prosinca 2006. godine i trenutačno ima tridesetak članova. Početkom pokretanja udruge započeli smo i našu izdavačku djelatnost. U 2007. godini izdali smo dva broja časopisa (jedan u svibnju, drugi u studenom) i time zadovoljili planiranu kvotu izlaženja. Glavni urednik prvog broja bio je Igor Eterović, a uredništvo su sačinjavali Kristian Benić, Petra Predoević (zaslužna za naslovnice prvog i potom drugog broja časopisa), Klara Volarić i Sara Vukušić. U drugom broju kormilo glavnog urednika preuzima Kristian Benić, dok u uredništvu ostaju Igor Eterović i Sara Vukušić, te novoizabrani Emina Botonić i Bojan Horvat. Imali smo tri vrsna recenzenta: dr.sc. Miroslava Bertošu, dr.sc. Slavena Bertošu i akademika Strčića dok u drugom broju suradnju nastavljamo sa dr.sc. Miroslavom Bertošom i dr.sc. Slavenom Bertošom. Lekturi i korekturi ozbiljno je pristupila Ivana Sanković u oba broja. U prvom broju za prijevode sažetaka članaka na engleski, njemački i talijanski možemo zahvaliti redom Ružici Bubanj, Emiliji Rodinger i Suzani Šmitran. U drugom broju za prevođenje na talijanski izabran je Bojan Horvat, a dodani su i prijevodi na francuski jezik zahvaljujući Maji Milatović. Naklada časopisa je kontinuirano 250 primjeraka. Objavljivanje oba broja omogućeno je financijskom potporom Zaklade Sveučilišta u Rijeci.

Prvi broj Časopisa studenata povijesti „Klepsidra“:

Riječ uredništva (uredništvo)

Rasprave i članci:
Kristian Benić: Problem zabave – napomene o prečesto zanemarivanome

Unatoč zaokretu u historiografiji započetome još početkom dvadesetoga stoljeća u kojemu su se oblikovali novi oblici i smjerovi istraživanja proizvevši pojam tzv. “potpune povijesti”, neizmjerno bogatstvo ljudskoga života još nije zadovoljavajuće istraženo. Jedno je od takvih područja povijest ratovanja koja je prečesto svedena na razmatranje vojnih taktika i najvažnijih vojnih ličnosti. Iako je riječ o relevantnim razmatranjima može se govoriti i o povijesti svakodnevnoga vojničkoga života koja je jednako važna kao i povijest vojnih taktika i upotrijebljenoga oružja. Plodonosno je područje za takvu vrstu istraživanja razdoblje srednjega vijeka koje sadrži niz specifičnosti u oblicima ponašanja vojnika. Jedan od specifičnih oblika ponašanja jest zabava pod kojom možemo razumjeti sve one aktivnosti kojima se vojnik ograđivao od surove svakodnevne ratne stvarnosti. Među oblicima se zabave srednjovjekovnoga vojnika na području Francuske i Engleske ističu seksualna aktivnost, konzumiranje alkohola i igranje raznih oblika igara na sreću kao što je npr. kartanje.

Sara Vukušić: Zabava i igra u svakodnevnom životu Venecije

Ovaj rad pokušava osvijetliti jedan od segmenata svakodnevice srednjovjekovne Venecije – segment zabave i igre. Važno je istaknuti slabo poznate običaje srednjovjekovnoga venecijanskoga stanovništa, a ponajviše dati uvid u jednu rijetko obrađivanu temu – karneval. Pojavljivanje u određeno doba godine, povezivanje sa svime što je tradicijom ustaljeno, a opet temperamentno uživanje u novom, iznenađujućem, uzbuđujućem vrtlogu novih lica (maski poput Pantalonea, Gnage, Baute, i Harlekina i ostalih) i novih situacija. Karneval je od davnina poznat obred cijeloga kolektiva na razini jedne države koji simbolizira odvajanje od prošlogodišnjih, loših događaja u zajednici i zaziva bolji i sretniji život.

Igor Eterović: Svakodnevni żivot srednjovjekovne Venecije:  trgovina kao ogledalo

Pri promišljanju je povijesne zbilje jedan od nezaobilaznih izazova povijesnoga zanata razumijevanje ljudske svakodnevice, jer o uspjehu razumijevanja svakodnevice ovisi cjelokupno razumijevanje povijesti, u svoj njezinoj kompleksnosti. Pristupiti srednjovjekovnoj mletačkoj svakodnevici kroz prizmu ekonomije jedan je od najboljih načina. U prvome je redu riječ o trgovini, koja najbolje odslikava tadašnje venecijansko društvo jer je svaka društvena aktivnost više ili manje vezana na neki način uz nju: obrt se razvija zahvaljujući trgovini, razvoj novčarstva predstavlja njen prirodni nastavak, promet se razvija kao preduvjet trgovini, lice grada dobiva svoj veličanstveni oblik zahvaljujući trgovačkome  profitu, a i etnička je slika Venecije nastala na agaru trgovinskih strujanja. Trgovac je duboko usađen u srednjovjekovno mletačko društvo, ali je isto tako i svaka karakteristika društva najbolje izražena u njegovu liku.

Daria Jadreškić: Obrazovanje u srednjemu vijeku

Rad se osvrće na bitne pojave koje se tiču pojma obrazovanja u srednjemu vijeku:  karolinška renesansa, formiranje građanstva, pojava sveučilišta, skolastika kao opće mjesto srednjovjekovnoga obrazovanja. Ideja je bila u kronološkome presjeku dati odgovore na pitanja: tko je obrazovan u srednjemu vijeku, kome prosljeđuje svoje znanje i kako to čini? Što sačinjava srednjovjekovno znanje, odakle ga srednji vijek baštini i kojim metodama usavršava? U kakvu odnosu srednji vijek stoji naspram antike, svoje prethodnice, i renesanse, koja slijedi? Nastoje se objasniti razlozi zbog kojih Crkva drži primat obrazovanja u srednjemu vijeku i način na koji to čini. Također, koji procesi najavljuju promjene? Postavljeno je i pitanje eventualne korespondencije srednjovjekovnoga i suvremenoga, kao bitne točke u promišljanju povijesti i uloge povijesnoga zanata.

Tihana Ljubojević: Dijete u društvenom okruženju srednjovjekovlja

Prilog prikazuje život srednjovjekovnoga djeteta, s posebnim osvrtom na društvene okolnosti u kojima dijete živi, na odgoj i obrazovanje djece te djecu koja su zbog raznih okolnosti smještena u nahodišta. Nastojalo se izbjeći stereotipe o srednjemu vijeku kao isključivo mračnu razdoblju europske i svjetske povijesti i prema dostupnim izvorima dati što realniju sliku.

Klara Volarić: Ivan Feretić

Ivan Feretić (1769.–1839.) bio je vrbnički erudit i pretpreporoditelj. Školovao se u Vrbniku i Mlecima, djelovao kao svećenik u Gospiću i Praputnjaku, a od početka 19. stoljeća živi i djeluje u Vrbniku kao privatni učitelj u glagoljaškoj školi. U znanosti je relativno nepoznat, tek se nekolicina povjesničara – poput Milčetića, Spinčića, Bolonića te Mirjane i Petra Strčića – bavila njegovim životom i djelom, iako je svoga traga ostavio u zaista mnogo područja, poput povijesti (prvi je pisao o povijesti otoka Krka), botanike, medicine, književnosti i sl.  Feretića možemo gledati kao hrvatskoga pretpreporoditelja: naglasio je važnost pisanja na materinjemu jeziku te razvijanja nacionalne svijesti. Geslo je njegova djelovanja bilo i ostalo “tuđe poštuj, svojim se diči.”

Sara Vukušić: Poštarstvo Rijeke ( i Hrvatskog primorja) od XVI. do kraja XVIII. st.

Rad obrađuje povijest poštarstva od vremena prve poznate organizirane glasničke službe Rimskoga Carstva na današnjemu području Republike Hrvatske, zvane Cursus Publicus. Organiziraniji prijenos korespondencije i razne dokumentacije možemo lakše pratiti od sredine XV. stoljeća. U to se vrijeme već pojavljuju organizirane glasničke službe koje poštu prenose pomoću pješaka ili jahača. U drugoj se polovici XVI. st. događaju promjene u organizaciji prijenosa pošte te glavne ličnosti za poštarstvo ovoga područja postaju obitelji Turn – Taxis i Paar. Značajan je doprinos za povijest riječkoga poštarstva dao kranjski povjesničar Johann Veikhard Valvasor, koji daje detaljan prikaz razvoja i stanja poštanske službe. Dan je i kratak pregled povijesnih područja Hrvatske. U radu sam se najviše zadržala na onome što je najdiskutabilnije vezano uz poštarstvo ovoga područja i razdoblja, a to je vrijeme otvaranja prvoga poštanskoga ureda u Rijeci. Prema Nikoli Rukavini poštanski je ured u Rijeci otvoren 22. ožujka 1730., dok se u stranoj stručnoj filatelističkoj literaturi kao godina otvaranja navodi 1749. Svi se pozivaju na N. Rukavinu, stoga sam dala i osvrt na njegov priručnik, zaključivši da je i datum otvaranja prvoga poštanskoga ureda u Rijeci objavio upravo zato što ga je iščitao sa žiga. Na temelju toga donosim svoje dvije hipoteze o stvarnoj utemeljenosti dokaza o otvaranju toga poštanskoga ureda.

Sanjin Matijević: Hrvatsko-srpski odnosi u XIX. i početkom XX. Stoljeća

Hrvatsko-srpski odnosi tema su koja je često, ako ne i uvijek, bila problem povijesne struke, što zbog ljudi koji su se njome bavili, a što zbog političkoga utjecaja na tu istu struku. Ovaj rad daje kraći pregled nekih od važnijih ličnosti i događaja iz perioda XX. stoljeća te pokušava prikazati koje su razlike u stavovima nekih povjesničara koji su se bavili tom temom, ponajviše na primjeru Garašanina i njegova Načertanija. Veći se dio rada bavi periodom od 60 ih godina XIX. stoljeća do 1903., tj. političkim previranjima u Hrvatskoj prije i nakon Hrvatsko ugarske nagodbe, političkom i vojnom aktivnošću Kneževine/Kraljevine Srbije, međusobnim odnosima hrvatskih i srpskih političara te nastajanjem nacionalnih ideologija i njihovim utjecajem na same hrvatsko srpske odnose. Osnovna je svrha rada dati skroman doprinos toj tematici i ukazati na neke probleme i oprečnosti u razmotrenoj literaturi.

Prikazi i osvrti:
Bakarski zbornik, br. 1-10 (1995. – 2005.)  (Kristian Benić)
Srednjovjekovlje u ”Liburnijskim temama”, br. I – XV (1974. – 2003.) (Igor Eterović)

Bibliografija:
Temeljna bibliografija za istraživanje povijesti kvarnerske obale (Kristian Benić, Igor Eterović)

Zahvale (uredništvo)

klepsidra-1

Drugi broj Časopisa studenata povijesti „Klepsidra“:

Riječ uredništva (uredništvo)

Rasprave i članci:
Igor Eterović : Praxis – filozofski časopis kao odraz složene stvarnosti jednoga vremena

Dobro je (…) da svaki čitatelj bude kritičan spram svih
iskaza sudionika i usporedi što više neovisnih izvora.

U prilogu se analizira časopis Praxis kao jedan složen kulturno-povijesni fenomen, uz koji se vezuje zasebna filozofska škola i značajan društveni angažman istaknutih intelektualaca. Prvi dio nudi povijesnoznanstvenu analizu korpusa cjelokupnoga jugoslavenskoga izdanja spomenutoga časopisa, i to na temelju četiriju metodoloških smjernica: uredništvo, vanjski suradnici i naklada, financije te udio polemičkih tekstova u časopisu. Time se ukazuje na paradoksalnu činjenica da je, unatoč silnoj reputaciji koju je časopis stekao u svijetu, njegovo gašenje bilo neizbježno. Drugi dio predstavlja komparativnu analizu raznih sudionika i tumača “fenomena Praxis” te nastoji iz mnoštva njihovih subjektivnih osvrta izvući ono najbliže istini i rasvijetliti zakulisna zbivanja. Nakon postavljanja zaključnih teza predlažu se neki mogući putovi daljnjih istraživanja.

Sanjin Matijević: Odjeci Rezolucije Informbiroa u Riječkome listu (1948.–1949.)

Ovaj je rad doprinos proučavanju svakodnevice u Rijeci tijekom burnih događanja 1948./1949., kada Rezolucijom Informbiroa prestaje prijateljski odnos između novonastale Jugoslavije i SSSR a. Analizom sadržaja Riječkoga lista dolazimo do zanimljivih spoznaja o odnosu jugoslavenskih vlasti prema Rezoluciji te tako možemo utvrditi o čemu je riječka javnost mogla, tj. smjela dobivati informacije. Rad se ne temelji samo na upućivanjima na izjave političara i na njihove prosvjetne note, već se odnos prema Rezoluciji Informbiroa utvrđuje i na temelju članaka o sportu i kulturi. Pokazalo se da se tijekom 1949. kriza pojačava te je javnost o njoj sve informiranija. Javlja se i veći broj članaka koji izravno napadaju SSSR. Sve je to popraćeno autorovim komentarima i zaključcima o tome koliko je zapravo informacija dospijevalo do javnosti i koliko su one bile istinite.

Petra Predoević: Operacija Braunschweig

Nakon kapitulacije Kraljevine Italije u rujnu 1943. i njemačkoga preuzimanja svih ovlasti, na području Istre i Hrvatskoga primorja uspostavlja se Operativna zona “Jadransko primorje” (Operationszone Adriatisches Küstenland – OZAK). Ojačanjem i organiziranjem antifašističkoga pokreta već u studenome područje OZAK a postaje teritorij za borbu protiv “bandi” (Bandenkampfgebiet). U siječnju 1944. u Trstu je osnovano zapovjedništvo za borbu protiv njih (Fuhrungsstab für Bandenbekämpfun – FSBB) na čelu s Odilom Globocnikom. FSBB od siječnja do studenoga 1944. organizira niz protupartizanskih operacija, od kojih se svojom brutalnošću izdvaja operacija Braunschweig (25. travnja–7. svibnja 1944.). Tijekom operacije 30. travnja 1944. na najsuroviji način pobijeni su svi stanovnici hrvatskoga sela Lipa, čije se stradavanje može usporediti s njemačkim zločinima u selu Lidice u Češkoj i selu Oradour sur Glane u Francuskoj. Dosadašnja historiografija koja je proučavala operaciju Braunschweig počiva na dokumentaciji i izravnim svjedočanstvima sudionika ratnih događanja prikupljenim neposredno nakon Drugoga svjetskoga rata. Usporedbom strane, danas dostupnije arhivske građe i ponovnim iščitavanjem domaće građe otvara se prostor za neka nova saznanja.

Bojan Horvat: Fojbe očima povjesničara, a ne političara

U ovome se članku govori o fojbama u dijelovima Kraljevine Italije koji su nakon Drugoga svjetskoga rata došli pod trajnu upravu nove jugoslavenske države. Riječ je o području Istre. Taj je problem izrazito pogodan za politizaciju i političku manipulaciju, pa tako o problematici fojbi postoje minimalno dva, potpuno suprotna pogleda, sklona neispravnu zaključivanju i različitim interpretacijama istih izvora. Najveći je kamen spoticanja broj žrtava stradalih u fojbama, ali i društveni položaj i status žrtava. U prilogu se pokušavaju iznijeti određene činjenice o događajima, koje predstavljaju objektivne rezultate istraživanja povjesničara, a ne politički pamflet. Objektivne je rezultate moguće dobiti na temelju analize dosadašnjih rezultata hrvatske i talijanske historiografije, pisanih izvora i autentičnih svjedočanstava sudionika.

Sara Vukušić: Razvrgnuće bakarskog municipija s osvrtom na Škrljevo

Grad Bakar Marija Terezija proglasila je slobodnom lukom i 1779. “slobodnim kraljevskim gradom”. Uspostavljena je municipalna samouprava. Uz Bakar je u sastavu bakarskoga municipija bio i njegov kotar, koji su činila sljedeća mjesta: Sv. Kuzam (Vitoševo), Škrljevo, Kukuljanovo, Kraljevica sa Šmrikom, Hreljin (Donji), Bakarac, Praputnjak (Donji), Krasica (Donja), Draga (Gornja i Donja), Kostrena Sv. Barbara, Kostrena Sv. Lucija, Trsat i Vežica sa Sušakom. Municipij je trajao s prekidima oko sto godina. Prekida je bilo četiri: odlukom Josipa II., dolaskom Francuza, zatim od riječke vlasti te za vrijeme apsolutizma. Čitavo su vrijeme glavnu riječ u upravi vodili bakarski patriciji. Nezadovoljstvo seoskih općina, ponajviše zbog neracionalna gospodarenja grada Bakra, ali i tretiranja njih kao kmetskih, dovelo je 1874. do razvrgnuća municipija. Gradska je uprava svedena na Bakar i susjedna sela Sv. Kuzam (Vitoševo) i Škrljevo Donje. Dotadašnji su dijelovi municipija postali samostalne općine: Kraljevica, Bakarac, Hreljin, Praputnjak, Krasica, Škrljevo, Kukuljanovo, Draga, Kostrena Sv. Lucija, Kostrena Sv. Barbara, Trsat (sa Sušakom). Članak daje i kraći osvrt na tadašnju općinu Škrljevo u vrijeme razvrgnuća bakarskoga municipija, a posebno se izlaže odnos sa susjednom općinom Kukuljanovo u pogledu crkvenih pitanja.

Daria Jadreškić: Istrorumunji i istrorumunjski

Ovaj prilog nastoji dati pregled dosad poznatih i pouzdanih činjenica o Istrorumunjima, njihovu jeziku, podrijetlu, povijesti, historiografijama koje su se njima bavile, motivima kojima su te historiografije mogle biti vođene pri formuliranju pojmova i teorija. Rad dotiče i polemiku o suprotstavljenim gledištima u pogledu korištenja samoga imena “Istrorumunji” i  “istrorumunjski” te nastoji skrenuti pozornost na političke i politikantske dimenzije koje u određenoj mjeri opterećuju tu problematiku, kao i na brojna otvorena pitanja, npr. pitanje Vlaha i njihova etnoidentiteta na širem području Balkana.

Klara Volarić: Boris Godunov – sraz povijesne i umjetničke interpretacije

U radu se analizira odnos povijesne i umjetničke interpretacije na primjeru ruskoga cara Borisa Godunova. U umjetničkoj je interpretaciji navodno umorstvo Dmitrija, najmlađega sina Ivana Groznog, pripisano Borisu Godunovu, koji si je tako oslobodio put k carskome prijestolju, budući da je posljednji Ivanov sin, umjesto kojega je Godunov vladao kao regent zbog njegove maloumnosti, umro bez nasljednika. Međutim Puškinova drama i opera Musorgskog “Boris Godunov” ne slijede povijesne činjenice.

Kristian Benić: Filozofija historijske znanosti u suvremenoj hrvatskoj historiografiji

Znanje o povijesti jedan je od temeljnih problema metodologije historijske znanosti. Razmišljanje o njegovim izvorima i dosegu trebalo bi biti polazište rada svakoga povjesničara. Načinom je problematiziranja i izlaganja odgovora metodologija historijske znanosti usko vezana uz filozofiju historijske znanosti, koja postoji kao autonomno područje unutar filozofije znanosti. Suvremena hrvatska historiografija također pokazuje interes za rasprave o izvorima i dosegu znanja o povijesti. Koliki je interes i kakav sadržaj rasprava o filozofiji historijske znanosti, najbolje se vidi na primjeru publiciranih radova u suvremenim hrvatskim historiografskim časopisima. Suvremeni se hrvatski povjesničari većinom nesustavno i površinski bave usko povezanim problemima metodologije i filozofije historijske znanosti, dok samo manji broj autora pruža značajniji doprinos raspravi. Jedan su od osnovnih predmeta interesa hrvatskih povjesničara postmodernistčki autori, koji – niječući postojanje realnosti neovisne o jeziku – negiraju i niz ustaljenih predodžbi o historijskoj znanosti, te problem interdisciplinarnosti, kojim se otvara pitanje odnosa historijske znanosti prema spoznajama koje pružaju prirodne znanosti i ostale znanosti o čovjeku.

Prikazi i osvrti:
Ivan Žic: Vrbnik na otoku Krku – narodni život i običaji (Klara Volarić)
Zbornik Sv. Vid – ima li nade za kvalitetnu sintezu povijesti grada Rijeke? (Kristian Benić)
Ivan Matetić Ronjgov – osebujnost jednoga zbornika (Igor Eterović)

Bibliografija:
Temeljna bibliografija za istraživanje povijesti kvarnerske obale (II) (Kristian Benić – Igor Eterović)

Zahvale (Uredništvo)

Sara Vukušić Glavan
About Sara Vukušić Glavan (10 Articles)
Profesorica povijesti i filozofije.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*


This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.