Novo:

Koreja i svijet pedeset i pet godina nakon rata

U razdoblju nakon Korejskog rata dogodile su se velike i dalekosežne promjene koje su temeljito izmjenile tadašnju sliku političke karte svijeta. Osvrnuti ćemo se zbog bogatstva i obilja zbivanja u XX. stoljeću samo na one ključne elemente koji imaju uzročnu vezu sa sadašnjim vremenom, a potječu ili imaju svoje izvore u tom periodu Hladnoga rata. Povećanje troškova za naoružanje i strelovit rast vojnih budžeta dviju velesila doveo je do konačnog sloma i urušenja Sovjetskog Saveza u prosincu 1991. godine, raspad 26. prosinca 1991. godinne. Napori i trud generalnog sekretara Mihaila Gorbačova (stupio na vlast 1985.) da putem reformi Glasnosti i Perestrojke udahne novi život umirućem SSSR-u nisu dali rezultata. Nestankom SSSR-a s političke scene nestao je i jedan, cijeli globalni politički sustav. Preostali relikti tog sistema ostavši bez zaštite i potpore teško se snalaze u uvjetima pobjedničkog kapitalističkog sistema (Kuba, Sjeverna Koreja).

Suvremena politička karta svijeta

Suvremena politička karta svijeta

Kina predstavlja iznimku jer iako se temelji na komunističkim ideološkim osnovama uspjela se modernizirati te unaprijediti gospodarstvo bez većih promjena u političkom ustroju. Zapanjujući uspjeh Kine koja postaje jedna od vodećih sila svijeta može se protumačiti na sljedeći način. Sovjetski Savez bio je smatran za glavnog neprijatelja Zapada i borba s njime vodila se je svim sredstvima na život i smrt. Posljedično, stanje stalne pripravnosti i ulaganja u naoružanje strašno je opterećivalo sovjetsku privredu i lišavalo njegove stanovnike i stanovnike satelitskih zemalja osnovnih sredstava za život i robe široke potrošnje što je pak dovelo do apatije i nezadovoljstva samim sustavom. Kina je pogotovo nakon Maove smrti krenula drugim putem posvećujući primarnu pažnju izgrađivanju gospodarske snage zemlje ne isključujući pri tome strane investicije i kapital. Veliki zaokret nastupio je za vrijeme Nixonove administracije kada Kina otvara vrata Zapadu (Nixonov posjet Pekingu 1972.). Ideološki Kina se nije promjenila i njezin jednopartijski sustav nije doživio nikakve transformacije. Pokušaj događanja naroda ili narodnog revolta da li spontanog ili iniciranog izvana kineske vlasti su u lipnju 1989. godine uspješno spriječile. Svijetu je to pokazalo da je kineski sustav puno jači i otporniji od prividno snažnog, ali u suštini iscrpljenog te krhkog sovjetskog modela koji se nije mogao, a nije bilo niti snage niti volje (uz iznimke malog vojno-političkog kruga) oduprijeti demokratskim promjenama krajem 1989. godine.

Kina je nakon 1991.-1992. postala glavni suparnik Sjedinjenim Državama. Washingtonu ona predstavlja sve ozbiljniju prijetnju zbog svoje sve veće ekonomske moći. U tom periodu na prostorima urušenog SSSR-a, formirala se je labava zajednica ZND-a silno opterećena tranzicijskim promjenama (privatizacijom, korupcijom, gospodarskom stagnacijom, nezaposlenošću, nacionalnim sukobima…). Kineski kapital počinje devedesetih godina 20. stoljeća ovladavati svjetskim gospodarstvom. Kineske vlasti s vremenom postale su spremne i na kapitalne, strateške investicije i u samom središtu kapitalizma u SAD-u (kupnja industrije nafte u Texasu). Sjedinjene Države usprkos vlastitim zahtjevima za otvorenim tržištem i liberalnom ekonomskom politikom to nisu dozvolile što ukazuju da Kinu promatraju s dozom skepse i straha od njezine uloge i statusa u budućnosti. Pritom strepeći da se ne zamjene uloge iz XIX. stoljeća kada je Kina bila bačena na koljena, ponižena i nemilosrdno iskorištavana od tehnološki naprednijeg Zapada. Kinesko ustrajavanje i želja da se ovlada svim oblicima suvremene tehnologije i znanosti uključujući i sofisticirane, napredne informatičke znanosti i svemirska istraživanja upućuju na zaključak da Peking više nikako ne želi izgubiti korak sa Zapadom, a da ako je moguće bude i korak ispred njega.

Rusija se nakon kaotičnog, konfuznog razdoblja tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća s pojavom predsjednika pa premijera Vladimira Putina stabilizira, ekonomski i vojno sve više jača te ponovno preuzima svoju ulogu u redu velikih i moćnih. Odnos komunističke Kine i nove, kapitalističke Rusije je kordijalan i u biti bolji nego u vrijeme Hladnog rata jer je nestalo ideološkog rivaliteta.

Kinesko poimanje svijeta izuzetno je isključivo što se tiče primata u svjetskim razmjerima, a budući da kroz vlastitu prošlost nisu razlikovali unutrašnje i vanjske poslove sve što se događa u svijetu obuhvaća i postaje kineski interes. U povijesti carske Kine strane vladare i državnike smatrali su samo vazalima Središnjeg Kraljevstva. Kako snaga Kine bude rasla tako će se i poimanje svjetskih odnosa sve više svoditi na staru kinesku izreku koja ocrtava tradicionalno kinesko poimanje ustroja svijeta -“Nema dva sunca na nebu, na zemlji ne mogu postojati dva cara”.116 Iz priloga o troškovima za naoružanje vidljivo je da Sjedinjene Države (370 miljardi) i Kina (67 miljardi) zauzmaju dva vodeća mjesta na svjetskoj ljestvici potrošnje na obranu.117 Ostaje samo upitno da li će se između te dvije velesile moći naći rješenje ili smo na pragu nove utrke u naoružanju. Sjedinjene Države da bi ostvarile u potpunosti dobar odnos s Kinom morale bi se odreći svog značajnog i presudnog utjecaja na Dalekom istoku i to prepuštanjem Tajvana Kini, smanjivanjem potpore Južnoj Koreji i Japanu no to je u zadanim okvirima malo vjerovatno.

y-os godišnji izdaci u milijardama dolara - x-os godina kada su podaci objavljeni

y-os godišnji izdaci u milijardama dolara – x-os godina kada su podaci objavljeni

Grafikon prikazuje omjer vojnih izdataka država ključnih za dalekoistočni prostor. Sjedinjene Države godišnje troše 370 milijardi dolara na vojnu komponentu te su prve u svijetu po vojnoj potrošnji. Iza njih je na drugom mjestu Kina s potrošnjom od 67 milijardi. Posljednja sedma država u ovoj usporedbi je Sjeverna Koreja koja troši pet milijardi dolara godišnje na vojni sektor što predstavlja čak 33 % godišnjeg buđeta, njezino mjesto na svjetskoj ljestvici vojnih izdataka je 22. Podaci o godišnjim vojnim izdacima za važnu zemlju regije Rusiju nisu dostupni. Podaci su prikupljeni s internetske stranice www.cia.comthe word factbook

Sjeverna Koreja sa svojih samo 18% obradive površine, siromaštvom, gladi i skromnim vojnim buđetom od samo pet miljardi dolara, ne bi bez podrške Kine predstavljala smrtonosnu opasnost po svjetski mir.118 Autokratski, totalitarni režim Sjeverne Koreje na čelu s “Dragim vođom” Kim Il  Jongom služi Kini kao tampon zona, barijera od neposrednog dodira i utjecaja američke strane. Američke donacije i pomoć s druge strane preobrazile su Tajvan, Južnu Koreju i Japan u gospodarska čuda i vjerne saveznike iako se u slučaju Japana uočava rast želje za samostalnijom politikom. Odnos Kine i Sjedinjenih Država odvija se na razini prisilne uljudnosti i suradnje pri tome obije strane uvažavaju potencijal i moć suprotne strane. Sam odnos je paradoksalan i ima obilježje reakcijske formacije jer dok kineske vlasti s jedne strane kako smo naveli žele preko svoje nacionalne kompanije CNOOC kupiti američkog naftnog giganta Cevron Texaca, kineski general bojnik Zhu Chenghu u sporu oko Tajvan prijeti u slučaju agresije nuklearnim oružjem. General je izjavio u srpnju 2005. godine sljedeće: “Ako se Amerikanci umiješaju, mi ćemo biti odlučni  i pripremiti ćemo se za uništenje svih gradova istočno od Xiana. Amerikanci će morati biti spremni na to da im razorimo stotinu ili dvije stotine gradova”.119 Navedenu izjavu službeni Peking nije demantirao što daje jasnu poruku Sjedinjenim Državama da će se morati prije ili kasnije odreći Tajvana kao što je Britanija vratila Hong Konga, a Portugal Macau odnosno da je politika jedne Kine neupitna i da Kina po tom pitanju neće nikada popustiti.

Kina je nakon Korejskog konflikta izrasla u diva koji sve više traži svoje mjesto u svjetskom poretku držeći se pragmatično riječi svoga tvorca Mao Tse Tunga: “Naša nacija nikad više neće biti uvrijeđena nacija”.120 Novo doba donosi dinamične i brze promjene. Napete i problematične odnose Sjedinjenih Država i Kine zasjenila je borba protiv terorizama u kojoj je cijeli svijet postao ratištem. Rat protiv terorizma mogao bi postati primarni i dugotrajni sukob tijekom XXI. stoljeća. Snovi i nadanja ljudi koji su preživjeli Hladni rat da će nove generacije živjeti u miru i skladu nažalost evidentno neće se ostvariti niti u ovom stoljeću. Razlog tomu je što su uzroci svjetskih kriza vrlo duboki i čini se nepremostivi zbog nedostatka dobre volje svih strana da se životni problemi čovječanstva (bolesti, glad, siromaštvo, ekološka zagađenja, ekonomska iskorištavanja…) ne samo priznaju nego i djelotvorno i požrtvovno riješe s ultimativnom svrhom izgradnje novog i boljeg svijeta za sve stanovnike našeg jedinstvenog i čudesnog planeta.

Bilješke

116 Huntington, 289.
117 www.cia.compublicationsfactbook, 30.6.2005.
118 www.cia.com/publications/factbook, 30.6.2005.
119 Jutarnji list,16.07.2005.,18.
120 Gibbons, 55.

Bibliografija

  1. Bekić, Darko, Jugoslavija u Hladnom ratu, Globus, Zagreb 1988.
  2. Cincotta, Howard (ur.), Američka povijest, Informativna agencija SAD, Zagreb 1998.
  3. Sellers, Charles, Povijest Sjedinjenih Američkih Država, Barbat, Zagreb 1996.
  4. Ry de Gerard, Ilustrirana povijest svijeta, Otokar Keršovani, Rijeka 1977.
  5. Goldstein, Ivo (ur.), Kronologija, Novi Liber, Zagreb 1996.
  6. Scowen, Peter, Crna knjiga Amerike, Izvori, Zagreb 2003.
  7. Chomsky, Noam, Hegemonija ili opstanak, Izvori, Zagreb 2004.
  8. Moore, Michael, Bijeli glupani, Izvori, Zagreb 2003.
  9. Borovac, Ivanka (ur.), Kronika XX.stoljeća, Mladinska knjiga, Zagreb 1994.
  10. Srđan, Dvornik (ur.), Povijest Svijeta, Naprijed, Zagreb 1990.
  11. Doddoli, Luciano, Maradei Manlio, Svijet poslije II. svjetskog rata, Marjan tisak, Split 2005.
  12. Painter, David, Hladni rat, Srednja Europa, Zagreb 2002.
  13. Huntington, P. Samuel, Sukob civilizacija, Izvori, Zagreb 1998.
  14. Overy, Richard, Diktatori, Naklada Ljevak, Zagreb 2005.
  15. Gibbons Sr., The Cold War, Longman, New York 1986.
  16. Kennan, Frost George, Russia and the West under Lenin and Stalin, An Antlantic Monthly Press Book, Boston 1961.
  17. Zubok, Vladislav, Pleshakov, Constantine, Inside the Kremlin`s Cold War, Harvard University Press, London  2001.
  18. Manchester,William, American Caesar Douglas Macarthur, Little, Brown and Company, Toronto 1978.
  19. Resis, Albert, Stalin, the politbiro and the onset of the Cold War, Pittsburg University Press, Pittsburg 1988.
  20. Baik, Ki Lee, A new history of Korea, Harvard University Press, London 1984.
  21. MacArthur, Brian (ur.), The Penguin book of twentieth century speeches, Penguin Books, London 1996.
  22. Korean information agency, Handbook of Korea, Korean Overseas Information Service, Seoul 1990.
  23. Ridgway, Matthew, The Korean War, Donbleday, New York 1967.
  24. Snow, Edgar, Red star over China, Grove Press, New York 1968.
  25. Hastings, Max, The Korean War, Turner Publishing Company, New York 1987.
  26. Brady, James, The coldest war: A memoir of Korea, John Wiley and Sons Inc., New York 1990.
  27. Fitzgerald, Charles, Mao Tse -Tung And China, Holmes and Meier Publishers, New York  1976.
  28. Cunings, Bruce, The origins of the Korean War, Princeton University Press, Princeton 1990.
  29. Taylor, A.J.P., Uzroci Drugog svjetskog rata, Znanje, Zagreb 1994.
  30. Tomljanović, Predrag (ur.), Leksikon država svijeta, Večernji list, Rijeka 2005.

IZVORI:

  1. Public Papers of the President of the United States Harry S.Truman,January 1 to December 31,1950.,Washington 1965.
  2. Public Papers of the President of the United States Harry S.Truman,January 1 to December 31,1951.,Washington 1965.
  3. Public Papers of the President of the United States Harry S.Truman,January 1 1952. to January 20.1953.,Washington 1965.
  4. Public Papers of the President o the United States Dwight D. Eisenhower,January 20. To December 31.1953.,Washington 1965.
  5. United States Treaties and other International Agreements,Volume IV.,Part I , Washington 1965.

Novine:

  1. Jutarnji list,25.10.2004.,Zagreb Str.24
  2. Jutarnji list,16.07.2005.,Zagreb Str.18

Internet

  • www.korean-war.com, 3.6.2005, 25.6.2005., 26.6.2005., 27.6.2005.
  • www.kimsoft.com, 26.6.2005., 27.6.2005.
  • www.koreanwar.org, 26.6.2005.
  • www.cia.compublicationsfactbook, 25.6. 2005., 30.6. 2005.
  • www.chinapage.comhistory, 30.6.2005.
  • www.spartacus.com.schoolnet.co.uk, 5.6. 2005.
  • www.militaryfactory.com, 28.6.2005., 29.6.2005.

Digitalne baze podataka

  • Grolier encyclopedia, 1995.
  • Britannica encyclopedia, 2000.
  • Encarta encyclopedia, 2002.
Drazen Klincic
About Drazen Klincic (49 Articles)
Magistar povijesti i inženjer medicinske radiologije. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je upisan postdiplomski studiji, zaposlen u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske u Upravi za zaštitu kulturne baštine, u zvanju višeg stručnog savjetnika.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*