Novo:

Konferencija “Jevreji i Bosna i Hercegovina, 1565‐2015”

Najava konferencije

U Sarajevu će 12. i 13. listopada 2015. godine biti održana konferencija ”Jevreji i Bosna i Hercegovina, 1565‐2015”. Ova konferencija održava se povodom 450 godina židovskog prisustva u Bosni i Hercegovini. Povodom ovog jubileja, Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine, Jevrejska opština u Sarajevu i “La Benevolencija” – židovsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo, u suradnji sa Akademijom nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine bit će domaćin međunarodne konferencije posvećene bogatom nasljeđu bosanskih Židova, njihovoj povijesti i doprinosu zemlji, kao i svjetskom židovstvu.

Haggadah Sarajevo

Prvi Židovi koji su došli u Bosnu i Hercegovinu bili su Sefardi – Židovi istjerani iz Španjolske 1492., a iz Portugala 1496. godine. Prema hebrejskom imenu za Španjolsku – Sefarad, španjolski Židovi i njihovi potomci nazivaju se Sefardima, a njihov jezik sefardskim.

U rano proljeće godine 1492. vojske katoličkih kraljevstava sjevera, poslije krvavih bitaka, osvajaju Granadu na krajnjem jugu Španjolske koja je bila posljednje uporište višestoljetne mavarske vlasti. Time čitava Španjolska potpada pod kršćansku vlast. 30. ožujka 1492. španjolski kraljevi Fernand i Isabella, pod utjecajem Tomasa de Torquemade, predvodnika španjolske Inkvizicije, donose Dekret o izgonu. 200.000 španjolskih Židova dobilo je rok od 4 mjeseca da napuste Španjolsku.

Židove u Otomansko carstvo prima Sultan Bajazid II. Otomansko carstvo u to doba se prostiralo od Perzije do sjevera Balkana. Bajazid II je odaslao carski ferman u kojem je napisao da se nitko ne smije usuditi otjerati Židove, nego ih ima blagonaklono primiti.

Prema židovskom kalendaru, Židovi su pristigli u Otomansko carstvo godine 5252. Turski povjesničar Amin ben Asad tada je zapisao: ”Silni Bajazid bijaše veliki vojskovođa i pronicljiv čovjek, i on se podsmijehnu zatucanom katoličkom kraljevskom paru što u ime vjere istjeraše najvrijedniji sloj svojih podanika usprkos svijesti o njihovoj marljivosti, pameti, pismenosti, znanju jezika, trgovačkom umijeću i pregovaračkoj vještini, njihovoj sposobnosti da stiču i plaćanju danke i harače uredno i bez pogovora u dogovorenom roku. I primjeti mudri car da se potreba njihova podudari sa potrebom njegovom: njihova, da nađu novo ishodište na svom vječnom putovanju, a njegova da svom ustalasanom i bujnom carstvu nađe novi izbor umijeća, spretnosti i prihoda.” .

Tako Bosna bilježi židovsko prisustvo već početkom 16. stoljeća, a 1565. godine organizirana je prva židovska općina. Sinagoga u Sarajevu otvorena je 1581. godine, a u njoj se danas nalazi Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine.

Gabi Abramac
About Gabi Abramac (25 Articles)
Lingvistica i stručnjakinja za međunarodne odnose. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz područja sociolingvistike, radom o jeziku i identitetu hasidskih zajednica u Brooklynu. Stručna usavršavanja iz područja međunarodnih odnosa završila je u New Yorku i Washingtonu. U Jeruzalemu je pohađala međunarodni program Yad Vashem instituta. Radila je za organizacije UN, OSCE i World Learning. U Zagrebu vodi školu stranih jezika Sokrat i osnivač je jedinog centra za učenje jidiša u ovom dijelu Europe. Autorica je knjige ”Dos heylike yidish vort” i brojnih drugih članaka o židovskim zajednicama i jezicima u dijaspori. Redovito organizira predavanja iz područja židovske povijesti, jezika i kulture, te gostuje u televizijskim i radijskim emisijama.
Contact: Website