Novo:

Kliofest 2016. – Dodjela nagrada povjesničarima

Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti i Društvo za hrvatsku povjesnicu dodjeljuju nagrade za doprinos historiografiji u nekoliko kategorija. Nagrade su nazvane prema imenima istaknutih hrvatskih povjesničara, od Ivana Lučića iz 17. stoljeća do nedavno preminule Mirjane Gross. Ove će godine na Kliofestu nagrade biti dodijeljene u petak, 13. svibnja. Svečanost dodjele održat će se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu s početkom u 12 sati. Pozivamo vas da zajedno s nama zaplješćete nagrađenima. Pročitat ćemo i detaljna obrazloženja, a ovdje u prilogu dajemo tek osnovne informacije.

Nagrada „Ivan Lučić“ za životno djelo

Tomislav Raukar, umirovljeni redoviti profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, završio je studij povijesti, hrvatskog jezika i jugoslavenskih književnosti na Višoj pedagoškoj školi u Splitu, a potom je 1963. diplomirao jednopredmetni studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na tom je fakultetu i doktorirao obranivši 1975. disertaciju Ekonomsko-društveni odnosi u Zadru u XV. stoljeću. Glavna su područja istraživanja profesora Raukara hrvatska srednjovjekovna povijest, u širokom luku, od razvoja jadranskih društava do povijesti svakodnevnog života, mentaliteta i pobožnosti, te pomoćne povijesne znanosti. Autor je kapitalne sinteze hrvatske povijesti u srednjem vijeku Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje. U svoja je djela Raukar unosio mnoge nove elemente koji ranije nisu bili prisutni u hrvatskoj historiografiji. Izuzetno je važno polje djelatnosti profesora Raukara njegov obrazovno-odgojni rad. Poznat je po iznimnoj korektnosti, susretljivosti i iznad svega humanom odnosu prema studentima i kolegama. Njegova su predavanja studenti vrlo rado slušali i upijali nove spoznaje o složenim odnosima u srednjovjekovnom dobu, toliko drukčije od ranije stečenih znanja u školi.

Nagrada „Mirjana Gross“ za najbolju knjigu iz povijesti 2015.

Lovro Kunčević, Mit o Dubrovniku: diskursi o identitetu renesansnoga grada, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku

Lovro Kunčević završio je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirao je i doktorirao na Odsjeku za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti. Znanstveni je suradnik u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Knjiga Mit o Dubrovniku: diskursi o identitetu renesansnoga grada govori o transformacijama kolektivnog identiteta Dubrovačke Republike tijekom njezina zlatnog doba, od sredine 14. do ranog 17. stoljeća. Uzimajući u obzir najrazličitije povijesne dokumente, od kronika, zakonskih zbornika, diplomatskih pisama, sve do književnosti, rituala i likovnih umjetnosti, autor analizira načine na koje su Dubrovčani opisivali svoj grad-državu, odnosno stvarali „slike“ Republike.

Nagrada „Vjekoslav Klaić“ za popularizaciju povijesti

Dragutin Feletar, umirovljeni redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, završio je studij geografije u Zagrebu 1965, a doktorirao 1982. godine. Isprva je radio kao novinar u Čakovcu i potom u Koprivnici, gdje je započeo i svoju uredničku i izdavačku djelatnost, koja se osobito razvila nakon pokretanja godišnjaka Podravski zbornik od 1975. Između 1983. i 2007. Feletar je radio na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Jedan je od vodećih hrvatskih geografa. Osim geografije i demografije, u žiži je njegova znanstvenog interesa osobito ekonomska povijest i regionalna povijest te nepokretna kulturna baština i kulturna povijest. Od samoga je početka svoje djelatnosti pisao, uređivao i objavljivao i mnoga djela iz povijesti. Autor je ili koautor više od dvadeset knjiga te brojnih članaka u časopisima i zbornicima radova. Pokretač je i prvi urednik časopisa Hrvatski zemljopis (danas Meridijani), koji je važan izvor popularnih tekstova i ostalih informacija o povijesti, geografiji, ekologiji i dr.

Ivan Žagar završio je studij povijesti i latinskog jezika na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Radi kao profesor povijesti u srednjoj školi. Aktivan je član Istarskoga povijesnog društva – Societa Storica Istriana. Njegov je prinos popularizaciji povijesti na području Istre iznimno je značajan, i to na dva polja: u predstavljanju povijesnih knjiga i organiziranju okruglih stolova odnosno tribina te u digitalizaciji historiografske periodike i literature. Na prvome je polju Žagar tijekom nekoliko godina u gotovo mjesečnom ritmu organizirao predstavljanja različitih autora i njihovih knjiga te priredio i vodio veći broj tribina i okruglih stolova. Drugo je polje aktivnog rada prof. Žagara sustavna digitalizacija povijesnih časopisa u Istri.

Nagrada „Ferdo Šišić“ za diplomski rad

Nikola Cik diplomirao je obranom rada „Ekohistorija Đurđevca i Virja u drugoj polovici 18. stoljeća“, koji je izrađen pod mentorstvom prof. dr. Hrvoja Petrića. Zaposlen je kao učitelj povijesti u Osnovnoj školi Grgura Karlovčana u Đurđevcu. Dobitnik je Rektorove nagrade 2012./2013. godine. Bavi se ekohistorijom, povijesnom demografijom i genealogijom. Od 2015. predsjednik je Ogranka Matice hrvatske u Đurđevcu. Član je Uredništva časopisa za multidisciplinarna istraživanja Podravina. Njegov je diplomski rad plod sustavnog i predanog višegodišnjeg rada, a napisan je na temelju neobjavljenih i objavljenih izvora te rezultatima dosadašnje historiografije. Autor se nije zadržao samo na prepričavanju onoga što su otkrili dosadašnji istraživači, već donosi i niz originalnih tumačenja od kojih je mnoge moguće početi upotrebljavati kao relevantne zaključke.

Nagrada „Jaroslav Šidak“ inozemnom povjesničaru

Ludwig Steidorff njemački je povjesničar, od 2000. profesor Sveučilišta Karl Albrecht u Kielu, gdje predaje povijest Istočne i Jugoistočne Europe. Studirao je povijest, slavistiku i germanistiku u Heidelbergu i Zagrebu, habilitirao povijest u Munsteru, gdje je godinama radio kao docent. Kao gostujući profesor predavao je u Zagrebu i Budimpešti. Autor je knjige Die dalmatinischen State im 12. Jahrhundert. Studie zu ihrere politischen Stellung und gesellschaftlichen Entwicklung (objavljena 1984. u važnoj seriji urbane povijesti izdavača Bohlau Verlag i Instituta za komparativnu povijest gradova u Munsteru). Vrhunac Steindorffova bavljenja hrvatskom povijesti njegova je knjiga Povijest Hrvatske od srednjeg vijeka do danas, objavljena u hrvatskom prijevodu 2006, a na njemačkom jeziku pod naslovom Kroatien. Vom Mittelalter bis zum Gegenwart pet godina ranije. Knjiga je prevedena na slovenski i talijanski jezik. Po sudu mnogih povjesničara, radi se o najboljem kratkom pregledu hrvatske povijesti, koji je – zahvaljujući svojoj kvaliteti i autorovom ugledu u znanstvenoj zajednici – širokoj čitateljskoj publici izvan hrvatskih granica pružio sažetu i pouzdanu informaciju o hrvatskoj prošlosti.

HPP
About HPP (169 Articles)
Hrvatski povijesni portal je elektronički časopis za povijest i srodne znanosti pokrenut 2006. godine.
Contact: Website