Novo:

Katarza

Katarza u psihoanalizi predstavlja čišćenje psihe, mentalnog prostora od napetosti i emocionalnih sukoba proživljavanjem emocija, naročito onih skrivenih. Katarzu može potaknuti interakcija s umjetničkim djelom – knjigom, kazališnom predstavom, koncertom, slikom, filmom, zapisom glazbe na nosaču zvuka. Zaplakati nakon ganutljivog filma, osjetiti polet nakon odslušane pjesme omiljenog pjevača, osjetiti navalu olakšanja i radosti nakon odgledanog horor filma – sve su to odlike proživljene katarze ili emocionalnog pročišćenja koje smo barem jednom u životu doživjeli osobno.

Pioniri ostavljaju cvijeće uz prugu

Katarza ili emocionalno pražnjenje i osjećaj olakšanja i ugode nakon ‘očišćenja’, stoljećima leži duboko u osnovi objašnjenja čemu služi umjetnost.

Catharsis je latinska riječ koja potječe od grčke riječi Katharsis (Κάθαρσις) i znači ‘pročišćenje’ ili ‘čišćenje’. Od drevnog grčkog pridjeva katharos i danas je u modernom grčkom jeziku ostala u upotrebi ta riječ, sa značenjem ‘čist’.

Katarzu je prvi definirao grčki filozof Aristotel u svom djelu ‚Poetika’. Katarzu čine snažne emocije koje nakon osjećaja žaljenja, simpatije, empatije, tuge, straha, smijeha ili nagle promjene u osjećajima (primjerice, nakon tragičnih događaja u većem dijelu filma, preokret prema ipak sretnom završetku ili obrnuto) i posebno bitan dio – osjećaj nakon tih emocija, koji se opisuje kao obnova životne radosti, poleta, ili revitalizacija, nova snaga.

Grčka vaza oslikana prizorom iz starogrčke komedije

Aristotel je opisivao katarzični učinak književnosti, koji bi, u idealnom slučaju, ‘preporodio’ publiku nakon odgledane grčke tragedije. Činjenica da publika može vidjeti, svjedočiti goroj i težoj sudbini likova u tragediji od njihove vlastite, može potaknuti olakšanje – katarzu i/ili ekstazu. Ekstaza (grčki ἔκστασις, ekstasis) kao vrlo snažno oduševljenje, kao obnovljen osjećaj za dragocjenost života i svih dijelova u životu, kao obnovljena nada, utjeha. Isti princip vrijedio bi i za starogrčke komedije.

Katarza postoji i u religiji, u različitim oblicima pod utjecajem različitih kulturnih krugova i povijesnog razvoja. Čišćenje u religioznom smislu može se provoditi vodom, vinom, vatrom, mirodijama. U grčkoj kulturi katarzička čišćenja, osim u umjetnosti, bila su poznata i korištena i u obredima mističkih proročišta Delfi i Eleuz.

U drevnoj grčkoj kulturi katarza se promatrala i sa medicinskog gledišta, gdje se uzrok bolesti ili epidemiji tražio u nečijim zlodjelima ili grijehovima. Jedan od poznatih primjera opisan je u sadržaju Sofoklove tragedije Oedipus Rex, u kojoj Sofoklov incest uzrokuje epidemiju kuge. Kuga koja kao kazna za njegov grijeh pohara grad Tebu. Nakon što je Oedipus kažnjen za svoj grijeh, nestajo i kuga iz grada Tebe i Teba je očišćena.

Božica Demetra

Aristotel spominje katarzu i u svojoj Politici, gdje raspravlja o dobrim stranama učenja glazbe ili bavljenja glazbom.

Glazbu treba proučavati zbog mnogobrojnih prednost, a ne samo jedne. Treba je učiti zbog obrazovanja, zbog pročišćenja (katarze) (…) , radi pravilnog korištenja slobodnog vremena i za opuštanje i odmor nakon napora.

Imajući u vidu da su drevni Grci postavili sustav s pravilima o korištenju pojedinih ljestvica (uređenih niza tonova) u skladu s prigodom ili raspoloženjem namjeravane skaldbe, Aristotel nastavlja:

Jasno je, dakle, da moramo koristiti sve ljestvice, ali ne sve u istu svrhu. U svrhu obrazovanja moramo koristiti one koje najbolje izražavaju postojanost karaktera, ali možemo koristiti melodije pune akcije i entuzijastičke melodije u koncertima na kojima nastupaju drugi ljudi.’

Grčke ljestvice, njih 7, zvane i starogrčki modusi, bile su:
Jonska
Dorska
Frigijska
Lidijska
Miksolidijska
Eolska
Lokrijska

Razvoj ljestvica od starogrčkih, preko starocrkvenih ili srednjevjekovnih do suvremenih dur i mol ljestvica bio je višestoljetan i postepen. Odlika pojedinih ljestvica u smislu oslikavanja ili poticanja pojedinih raspoloženja ili asocijacija, međutim, u načelu je zajednička odlika svih ljestvica, neovisno o povijesnom razdoblju iz kojega potječu.

O poticanju osjećaja glazbom Aristotel govori:

Svaki osjećaj koji snažno utječe na neke duše, utječe na sve duše, na neke jače, na neke slabije, razlika je samo u stupnju jačine utjecaja. (…) u točnoj proporciji s njihovom prijemljivošću ka takvim emocijama. Svi osjećaju određeno pročišćenje (katarzu) i ugodno olakšanje.

Pitagorejci su koristili glazbu kao lijek. Glazba je u njihovom uvjerenju bila sredstvo za vraćanje sklada duši. U opisima Hipokratovih medicinskih postupaka pronađeno je mnogo poveznica terapeutskih katarza i ritualnih katarza s umjetnošću – umjetnost se koristila u svrhu pročišćenja.

Drevni Grci održavali su mnogobrojne festivale, tijekom kojih su mogli uživati u blagodatima svih umjetnosti – glazbe, plesa, poezije i ostalih književnih vrsta, kazališnih izvedbi. Navest ćemo ih nekoliko:

  • Antesterija – festival cvijeća, koji se održavao na proljeće
  • Afrodizija – festival posvećen božici Afroditi – božici ljubavi, ljepote, seksualne želje i seksualnosti
  • Brauronija – festival posvećen božici Artemidi – božici divljine, lova, divljih životinja i plodnosti
  • Dionizija –  festival posvećen bogu Dionizu – bogu vina, misterija i kazališta
  • Eleuzinske misterije – događaj svetog karaktera posvećen božici Demetri – božici poljoprivrede i plodnosti i njenoj kćeri Persefoni – božici Podzemlja, supruzi Hada
  • Olimpija – festival održavan na proljeće, posvećen bogu Zeusu, sadržavao je religiozne svečanosti i atletske susrete
  • Panatenaja – jedan od najvažnijih festivala, posvećen rođendanu božice Atene – božice mudrosti, rata i obrta
  • Teogamija – događaj posvećen proslavi ‘svetog vjenčanja’ (‘hieros gamos’) boga Zeusa – vladara Olimpa i božice Here – božice braka
  • Tezmoforija – festival plodnosti, u kojemu su sudjelovale isključivo žene, posvećen božici Demetri – božici poljoprivrede i plodnosti.

Drevni Grci pridavali su veliku pažnju zdravlju duše i tijela, te ravnoteži mentalnog i fizičkog dobrostanja. U suvremenom društvu i mi često otkrivamo ‘toplu vodu’ naglašavajući ili prizivajući k svijesti važnost duševne okrijepe, duševnog odmora i fizičke aktivnosti i rekreacije, često u kombinaciji s opuštajućom ili poticajnom glazbom.

Tradicionalni grčki ples

Možete li se sjetiti kada ste posljednji put rekli ili pomislili: ‘Idem poslušati onu pjesmu, da me oraspoloži’? Eto, baš tada ste i vi koristili katarzični učinak glazbe.

Zvučni primjer na linku http://www.okeydokey.com.au/bagwa2/Greece_HASAPIKOS_rifdc.mp3

Na što vas podsjeća ovaj tradicionalni grčki ples? Kakve osjećaje izaziva? Ples i glazba u nama oslobađaju pozitivne osjećaje. Ne treba zaboraviti da su i drevni Grci, koliko god od nas bili vremenski i zemljopisno udaljeni, znali uživati u plesu i glazbi. Glazba koja, poput Seikilove pjesme, danas zvuči pomalo daleko i neshvatljivo, njima je bila suvremena, kao što je nama ovaj primjer ili bilo koja aktualna hit-pjesma.

Zanina Bilic
About Zanina Bilic (104 Articles)
Akademska glazbenica pijanistica i profesorica klavira nakon diplome na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji poslijediplomski je studij sa stipendijom DAAD završila u Muenchenu. Nastupala je u Hrvatskoj i inozemstvu, kao solist i komorni glazbenik te kao klavirska pratnja. Bavi se i pedagoškim i humanitarnim radom. Živi i radi u Zagrebu sa suprugom i kćeri.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*