Novo:

Kada će vlast prepoznati potencijal građanskog odgoja i obrazovanja za društveni razvoj Hrvatske?

Građanski odgoj i obrazovanje

Vlada treba imati političku odgovornost i od jeseni u škole uvesti građanski odgoj i obrazovanje, poručile su organizacije civilnoga društva okupljene u GOOD inicijativu (Inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja u škole) i Platformu 112 na konferenciji za novinare zabrinute recentnim informacijama i proturječnim izjavama novoga ministra obrazovanja Vedrana Mornara oko građanskog obrazovanja.

GOOD inicijativa konferencija

„Mladi se ne rađaju kao fašisti ili demokrati, niti kao tolerantni ili netolerantni, oni takvima postaju tijekom svojega odrastanja, a društvo im ni nakon 25 godina od tranzicije nije dalo oruđe za razmišljanje o tome s obzirom na to da je Hrvatska jedna od rijetkih europskih država koje nisu prepoznale da je građansko obrazovanje važno za izgradnju demokratske političke kulture“, upozorio je profesor Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti i podsjetio: „Kukuriku koalicija se u svom dokumentu pod nazivom “Plan 21 – Na pola puta” hvalila da će građanski odgoj i obrazovanje od jeseni 2014. uvesti u škole, a sad se događa da, kako možemo iščitati iz izjava novog resornog ministra, a od toga odustaju. Nije, naime, dovoljno da građansko obrazovanje bude međupredmetno jer istraživanja pokazuju da je u tom slučaju njegova učinkovitost slabija, pri čemu je on svačija obaveza, ali ničija odgovornost“.

“Nažalost, sve dosadašnje Vlade su odbacivale uvođenje građanskog odgoja. Činilo se da s ministrom Željkom Jovanovićem dolaze neka druga vremena jer su u protekle dvije godina napravljeni veliki napori – proveden je eksperimentalni program, oformljene su radne skupine i provedena je javna rasprava. Dolaskom novog ministra izašlo je na vidjelo da u ovoj državi strategije i javne politike nemaju nikakvu vrijednost. Čini se da se da je sada važno samo osobno mišljenje jednog čovjeka koji je u tri dana dezauvirao dvogodišnje napore Ministarstva obrazovanja, Agencije za odgoj i obrazovanje te ostalih aktera”, upozorio je Šalaj i zaključio: “Sustav obrazovanja nije ministrova privatna stvar, već domena Vlade koja građanski odgoj ima zacrtan u programu, a ukoliko ministar i Vlada donesu odluku da to ne bude zasebni predmet, smatrat ću to odustajanjem od građanskoga odgoja”.

Ma tko se Plana 21 sjeća još …

„Odustajanje od uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja porazno je i za novog ministra i za ovu Vladu, a Hrvatsku svrstava na nisku razinu političke kompetencije“, istaknula je Emina Bužinkić, predstavnica GOOD inicijative, koja „od Vlade traži da od jeseni u škole uvede građanski odgoj i obrazovanje budući da je program nakon provedene javne rasprave i preporuka stručnog povjerenstva potpuno pripremljen, a uvijek se može i nadograđivati. Uostalom, tijekom protekle dvije godine u eksperimentalnu provedbu programa građanskog obrazovanja uloženo pola milijuna eura i ako se sada odustane, bit će to novac bačen u vjetar“.

Baš kao i trud nastavnika i učitelja koji su uložili mnogo vremena i napora u stručno usavršavanje za uvođenje građanskog odgoja u škole, a jedan od njih je i Miljenko Hajdarović, profesor povijesti i sociologije iz Čakovca, koji je poručio: „Trebamo odgajati odgovorne i aktivne mlade ljude koji će biti spremni mijenjati loše stvari oko sebe, a premda građansko obrazovanje nije čarobni štapić koji će riješiti sve probleme, ono predstavlja prvi korak prema društvu aktivnih, a ne pasivnih građana“.

Da u društvu, a često baš u školama i to za mlade i među mladima nedostaje prostora za rasprave i iznošenje stavova, upozorila je učenica Eta Krpanec, koja upravo građanski odgoj i obrazovanje u školama vidi kao važno sredstvo informiranja i znanja o političkom životu te pripremu za njega, kao i lijek za rastuću netoleranciju u društvu: „Tužno je i poražavajuće kad svoje vršnjake, a potom i prijatelje starije od sebe pitam o izborima, a oni kažu da ne žele na njih izlaziti, niti sudjelovati u politici jer u tome ne vide smisla. I šteta je što ne znaju čemu služe peticije, referendumi, kakva su prava potrošača i da je sve više netolerancije prema drugima i drugačijima. Međutim, ako znamo kako djelovati, tada je i vjerojatnije da ćemo to učiniti. Od nas se očekuje da nakon izlaska iz srednje škole budemo aktivni građani koji će glasati na izborima, a bez ovog predmeta nemamo dostatna znanja koja će nam omogućiti da steknemo uvid u sve mogućnosti koje nam se pružaju”.

Izvor: http://gong.hr/hr/aktivni-gradani/gradansko-obrazovanje/ima-li-politicke-odgovornosti-vlada-treba-od-jesen/

Posljednja vijest: Informacija nakon današnjeg sastanka radne skupine s ministrom je da će GOO u sljedećoj školskoj godini biti uveden kao obavezan samo na međupredmetnoj razini.

HPP
About HPP (169 Articles)
<p>Hrvatski povijesni portal je elektronički časopis za povijest i srodne znanosti pokrenut 2006. godine.</p>
Contact: Website