Krnjević, Juraj političar i pravnik (Ivanić Grad, 19. II. 1895 – London, 9. I. 1988). Podrijetlom iz obrtničke obitelji. Gimnaziju završio u Zagrebu, a pravo studirao u Beču i Budimpešti. Nakon završetka studija 1919. stupio u HPSS te se odmah aktivno se uključio u politiku postavši jednim od najbližih suradnika Stjepana Radića. Biran je za zastupnika u skupštini 1920., 1923., 1925. i 1927. U radikalsko-radićevoj vladi (1925.-1927.) ministar socijalne politike. Zatvoren početkom 1925. kada je na HRSS primijenjena Obznana.

Za tajnika HRSS izabran 1923., a od 1928. glavni tajnik HSS-a. Izabran za privremenog tajnika skupštine Zagrebačke oblasti 1927., kasnije na dužnosti predstojnika Odjela za socijalnu pomoć oblasti. Po uspostavi šestosiječanjske diktature odlazi u emigraciju. Najviše boravi u Ženevi radi djelovanja na rješavanju hrvatskog pitanja kod Društva naroda. Nakon sporazuma Cvetković-Maček vratio se u Zagrebu i bio imenovan senatorom. Po napadu na Jugoslaviju 1941. Vladko Maček ga je delegirao na mjesto potpredsjednika vlade Kraljevine Jugoslavije u inozemstvu. Bio je glavni predstavnik HSS-a u emigraciji, a u vladama Kraljevine Jugoslavije ministar i potpredsjednik od travnja 1941. do sredine 1944. Nastojao je dobiti jamstva za obnovu statusa Banovine Hrvatske nakon rata.

Po završetku drugog svjetskog rata je ostao u inozemstvu te je u suradnji s Vladkom Mačekom organizirao ogranke HSS-a po svijetu. U međuvremenu je napustio jugoslavenski okvir rješenja hrvatskog pitanja te se opredjelio za samostalnu hrvatsku državu. Nakon smrti Vladka Mačeka 1964. izabran je za predsjednika HSS-a i na toj je dužnosti ostao do kraja života. Jedno vrijeme uređivao stranačko glasilo Dom. U emigraciji 1980. osnovao Središnji odbor HSS-a, mandat kojega je 1991. prenesen na novo vodstvo ujedinjenog HSS-a u Republici Hrvatskoj.