Novo:

Josip Kolanović

 Josip Kolanović

Vidikovac Grgura Ninskog Vidikovac Grgura Ninskog

Josip Kolanović, arhivist i povjesničar (Zadar, 6. III. 1938.). Diplomirao i magistrirao teologiju na  Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (1964), povijest i filozofiju diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zadru (1981), gdje je magistrirao iz pomoćnih povijesnih znanosti (1977) i postigao doktorat iz povijesnih znanosti (1991). Prof. na Visokoj bogoslovnoj školi u Zadru (1964-70). Od 1972. djelatnik, a od 1991. ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu. U mirovini od 2003.  Član je Komisije za povrat arhivske građe iz Austrije i Italije od 1975. Član je Hrvatskoga arhivskoga vijeća, Vijeća za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i Komisije za grbove Ministarstva pravosuđa. Od 1996. član je izvršnoga odbora europske sekcije Međunarodnoga arhivskoga vijeća. Od 1997. honorarno predaje arhivistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pokretač je (1995) i urednik  časopisa Fontes. Izvori za hrvatsku povijest. Voditelj međunarodnoga projekta i urednik «Napoleon i njegova uprava na istočnoj obali Jadrana i na području Istočnih Alpa. Arhivski vodič» (2005).

Područje njegova proučavanja je arhivska teorija i praksa, srednjovjekovna povijest Dalmacije, napose gospodarski i društveni razvoj Šibenika u XV. i XVI. st., život i djelo M. Vrhovca te kritička objava izvora za hrvatsku povijest.  Izradio je više arhivskih obavijesnih pomagala od kojih su tiskana Glagoljski rukopisi i isprave u Arhivu Hrvatske i Kanonske vizitacije zagrebačke (nad)biskupije (1989.), redaktor je i pisac uvodnih tekstova prvoga pregleda arhivskih fondova i zbirki u Hrvatskoj: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska (1984.). Glavni urednik 2. nadopunjenoga izdanja «Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske», sv. 1-2 (2006-2007).

Samostalno i sa suradnicima priredio je za tisak tridesetak knjiga povijesnih izvora, među ostalim: Zaključci Hrvatskog sabora, sv. X-XII. (1975- 1980.), Hrvatske kraljevinske konferencije, sv. I-V. (1985-1993.), Šibenski diplomatarij (1986.), Spisi kancelarije šibenskog kneza Fantina de cha de Pesaro 1441- 1443. (1989.), Sisak u obrani od Turaka 1543-1597. (1993.), Monumenta Vaticana Croatica sv. I-II (1996-2001), Korespondencija  Juraj Strossmayer – Serafin Vannutelli 1881-1887. (1999.), Hrvatski državni sabor 1848. Sv. 1. (2000.), Petar pok. Andrije iz Cantùa. Bilježnički zapisi 1353-1356, sv. I-II, (2001-2002.).

Djela: Hrvatski sabor (1994.), Šibenik u kasnome srednjem vijeku (1995.), Maksimilijan Vrhovac, Dnevnik, sv. I. (1987.), Zadarski statut (kritičko izdanje i hrvatski prijevod 1997), Statut grada Dubrovnika (prijevod) (1997.), Statut grada Varaždina (kritičko izdanje i hrvatski prijevod 2001); Zapisnici poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv. II-VIII (1991-2000); Hrvatski državni sabor 1848, sv. 1-2 (2000-2007).

Hrvoje Petric
About Hrvoje Petric (90 Articles)
<p>Rođen 1972. u Koprivnici. Završio studij geografije i povijesti u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaposlen od 2001. Stručno se usavršavao u Sjedinjenim Američkim Državama, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj i Izraelu. Doktorirao 2008. u Zagrebu. Sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Autor je brojnih radova. Za svoj je rad nagrađivan. Predsjednik je Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju. Urednik je znanstvenih časopisa «Ekonomska i ekohistorija» i „Podravina“. Izvodi nastavu na preddiplomskom i diplomskom studiju povijesti iz predmeta: Ekohistorija, Ekonomska historija, Hasburška Monarhija: imperijalna baština te Europske regije i hrvatska povijest ranoga novog vijeka.</p>