Novo:

Joint History Project i povijesne čitanke

Osvrt na stručni skup

U ugodnom ambijentu hotela „Turist“ u Varaždinu 23. i 24. veljače 2013. održan je prvi u novoj seriji seminara „Nastave suvremene povijesti Jugoistočne Europe“ koju zajedno organiziraju  Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Europi (CDRSEE), Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO) i Hrvatska udruga nastavnika povijesti (HUNP).  U nazočnosti dvadesetak nastavnika povijesti s područja županija sjeverozapadne Hrvatske, seminar su otvorili Krešimir Erdelja (voditelj ovog projekta za Hrvatsku), Antonis Hadjiyannakis (voditelj projekta iz CDRSEE) i Tamara Janković (predsjednica HUNP-a). Nakon riječi dobrodošlice i kratkog predstavljanja samih organizatora, Tamara Janković je ukratko predstavila rad HUNP-a: suradnju u međunarodnim projektima (s CDRSEE i Eurocliom) te ujedno najavila i godišnju skupštinu koja će se održati u Zagrebu već za dva tjedna ( 9. ožujka).

U  nastavku  Krešimir Erdelja predstavio je projekt čitanki (kao dodatnog nastavnog materijala) ove nevladine neprofitne organizacije čiji su ciljevi poboljšati nastavu povijesti, osvijestiti etnocentričnost u historiografiji, smanjiti širenje stereotipa te osnažiti nastavnike povijesti da budu akteri promjene u društvu i razviti mrežu nastavnika i znanstvenika koji se bave poviješću jugoistočne Europe. Čitanke koje su namijenjene srednjoškolskim i osnovnoškolskim nastavnicima potiču komparativni i multiperspektivni pristup proučavanja regionalne povijesti ovih prostora. Pri tome Erdelja je naglasio i pedagogijski pristup ovih čitanki – upućivanje na više identiteta koji se dopunjavaju (muški/ženski, lokalni, navijačkih skupina, europski i slično, razvoj kritičkog mišljenja kroz analizu kontradiktornih izvora, ali i metodološki cilj (postavljanje učenika kao subjekta u nastavi) te odgojni – ocjenjivanje ljudskih postupaka i donošenje moralnih prosudbi. Četiri čitanke razrađuju četiri teme: 1) Osmansko Carstvo (Je li Osmansko Carstvo bilo napredno ili nazadno, je li bilo multikulturni raj ili rigidna, represivna država?) 2) Nacije i države u jugoistočnoj Europi (o evoluciji definicije nacije  s geografskim i kronologijskim okvirom nacionalnih pokreta te fazama u formiranju nacionalne države), 3) Balkanske ratove (kroz primjer kratkotrajne povijesti daju se različiti aspekti rata kao iskustva) i 4) Drugi svjetski rat (čitanka koja proučava lokalnu povijest u globalnom kontekstu, s posebnim naglaskom na odgojnim i moralnim ciljevima nastave povijesti i primjerima solidarnosti usprkos razlikama). Također je najavljen i novi krug radionica koje će se održati tijekom tekuće i iduće godine, čiji su ciljevi omogućiti dostupnost čitanki, objasniti metodologijski pristup, olakšati njihovo korištenje i potaknuti komunikaciju unutar regije. U izradu čitanki bilo je uključeno 70 povjesničara iz 13 zemalja a u dosadašnjem radu kroz seminare u 45 radionica educirano je preko 1100 nastavnika, a do 2014. U planu je dosegnuti broj od 3 tisuće. Kolega Erdelja je također najavio i planove CDRSEE-a za budućnost koji uključuju izradu još dvije čitanke: jedne koja bi obuhvatila razdoblje od 1945. do kraja hladnog rata i druge koja bi se bavila razdobljem nakon 1990. godine.

hunp-vz-02

U nastavku seminara, nakon kratkog predstavljanja novog broja časopisa Povijest u nastavi Dr. sc. Snježana Koren (predstojnica Katedre za metodiku nastave povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) održala je prvo predavanje pod naslovom „Multiperspektivnost, interpretacije i kontroverza“ u kojemu je objasnila ove pojmove, razliku između povijesnih događaja i činjenica, pri čemu se dotaknula i postojećeg nastavnog plana i programa, te je objasnila zašto je potrebno poučavati o interpretacijama i što o njima treba naučiti. U predavanju je iznijela niz primjera interpretacija (neandertalca, rimskog foruma, spomenika, muzejskih postava, urbanih prostora, geografskih i povijesnih karata, te zastupljenost seljačke bune (1573.) u hrvatskim udžbenicima 1986., 1992. i danas). Kod poučavanja učenika kontroverzama naglasila je važnost uklapanje novih informacija u postojeće sheme i suočavanje s činjenicama te kao najbitnije – da se kroz poučavanje o interpretacijama i kontroverzama razvija kritičko mišljenje. Nazočne je uputila na niz inozemne i domaće literature te predložila da u nedostatku izvora, nastavnici u učionicama naprave dijalog i tako pruže učenicima sliku multiperspektivnosti. U raspravi su nastavnici naveli svoje primjere međunarodne suradnje na temu kontroverzi te iznijeli iskustva s novim sastavnicama praćenja i ocjenjivanja u skladu s revidiranom Bloomovom taksonomijom.

„Izuzetno sam zadovoljan seminarom u Varaždinu. Kolegice i kolege djelovali su mi iznimno zainteresirano i motivirano. Spremno su prihvaćali i odlično odrađivali zadatke koje smo pred njih stavljali i zaista je bio užitak raditi s njima. Na kraju, moram spomenuti izvrsnu, opuštenu, prijateljsku (ali zbog toga ne i manje radnu) atmosferu. Na svakom seminaru ističem da to smatram u najmanju ruku jednako važnim kao i sam sadržaj predavanja i radionica, a seminar u Varaždinu je to moje uvjerenje samo dodatno učvrstio.“
Krešimir Erdelja

hunp-vz-03

U nastavku je Snježana Koren održala radionicu pod naslovom „Kako koristiti izvore u čitankama: primjer čitanke ‘Osmansko Carstvo’“. U uvodnom dijelu objasnila je razliku između analize izvora, interpretacija i učenja o interpretacijama, nakon čega su sudionici proučavajući izvore konkretno na materijalu prve čitanke Osmansko carstvo pokušali odgovoriti na pitanje: Je li Osmansko carstvo bilo tipičan islamski imperij ili je bilo tolerantno prema pokorenom stanovništvu? Radili su četrdesetak minuta u 5 skupina na 10-tak izvora. “izvore su trebali razvrstati ovisno o tome da li podupiru jednu ili drugu tezu”. Nakon rada, zaključili su da je broj izvora koji govore u prilog jedne i druge teze podjednak. Uslijedio je razgovor o tome kako bi mi kao učitelji mogli to primijeniti u nastavi , pri čemu su se mogli čuti konstruktivni prijedlozi naših kolega, a zaključak je bio da su u osnovnoj školi neki od izvora ipak nešto teže primjenljivi.

hunp-vz-04

Drugu radionicu pod naslovom „Čuvala je ženski obraz svoj najčednije – prilozi analizi položaja žene na Balkanu“ održao je Ivan Dukić. Koristeći izvore iz tri čitanke sudionici su istraživali ima li i kakav je stereotip o ženi na Balkanu te odudara li njezin položaj od položaja žene u drugim dijelovima Europe. Nakon rada u skupinama u kojima su kroz izvore obrađivali različite aspekte društvenog položaja  žena (tradicionalnu sliku žene; ženu u ratu (iza bojišnice); žena između ljubavi, ideologije i predrasuda; heroine i idealiziranje žene; ženu-žrtvu u potrazi za identitetom i ženu u Drugom svjetskom ratu), sudionici su nakon predstavljanja rada skupina, napravili sintezu te odgovorili na ključno pitanje: što je pridonijelo afirmaciji i emancipaciji žene na Balkanu u prvoj polovici 20. stoljeća.

“Zahvala AZOO, HUNP, a posebice CDRSEE za odličnu organizaciju radionica, poticajnu atmosferu i dodatni nastavni materijal za poučavanje povijesti jugoistočne Europe. Četiri povijesne čitanke s izvorima koje sadrže omogućavaju učiteljima i nastavnicima održavanje nastave usredotočene na razvoj kritičkog mišljenja kroz poučavanje o interpretacijama i kontroverzama. Metodički materijal uz određenu je prilagodbu moguće koristiti već u osnovnoj školi za poučavanje zajedničkih povijesnih, vrlo često, kontroverznih tema.”
Suzana Jagić

Drugoga dana seminara održane su još dvije radionice.

Prvu pod naslovom „Suđenje Osmanskom Carstvu“ održao je Krešimir Erdelja. Koristeći metodu debate na interesantan i dinamičan način organizirao je  „suđenje“ Osmanskom Carstvu prema sažetku izmišljene optužnice koja je glasila: „Turci Osmanlije stigli su na područje jugoistočne Europe poput elementarne nepogode, rušeći sve pred sobom, i vojnom silom pokorili taj prostor. Njime će potom stoljećima vladati koristeći se brutalnom represijom, gušeći identitete pokorenih naroda, prisiljavajući kršćansko stanovništvo da prijeđe na islam pa čak otimajući im malodobnu djecu. Zbog svega navedenog višestoljetnu osmansku vlast smatramo mračnim periodom prošlosti svih naroda jugoistočne Europe i za nju tražimo najoštriju osudu.“ Poslije četrdesetominutne analize gotovo 30 izvora iz čitanke, sudski proces je započeo, a nakon toga nezavisni suci donijeli su „presudu“ u kojoj je zbrojem bodova obrana ipak uspjela pobijediti. U završnoj raspravi sudionici su zaključili da je ova metoda vrlo primjenljiva u razredu, posebno ako se učenicima ranije zadaju izvori za analizu (bez objašnjenja što će raditi) te se tako dobije na vremenu u samoj izvedbi radionice u nastavi.

hunp-vz-05

Završna radionica seminara nosila je naslov „’U ime pastirske dužnosti’ – o položaju vjerskih zajednica u Drugom svjetskom ratu“ a u njoj su sudionici trebali utvrditi gdje je mjesto crkve u ratnim prilikama. Nakon zajedničke uvodne analize jednog izvora (Poslanice nadbiskupa Janjine svim kršćanima pod njegovom nadležnošću, 10. IX. 1943, čitanka 4, str. 53.), voditelj Ivan Dukić podijelio je nazočne u pet skupina u kojima su analizirali izvore o položaju židovske i islamske zajednice, katoličke crkve, srpske i rumunjske pravoslavne crkve te prijelazu pravoslavnih Srba na katoličanstvo. Kroz predstavljanje rada skupina i završnu debatu sudionici su pokušali ocijeniti vjerske poglavare i prilike te odrediti: može li vjerski poglavar utjecati na prilike ili je njegovo djelovanje određeno ratnim (ne)prilikama; jesu li svećenici smjeli ili su čak bili dužni, zauzeti određenu stranu tijekom rata i ako je mjesto vjerskog poglavara uz narod, dokle seže taj pojam.

hunp-vz-06

Prema rezultatima evaluacijskih listića seminar je bio dinamičan, koristan i zanimljiv, a uz radnu atmosferu ostavio je i dovoljno prostora za obilazak varaždinskih znamenitosti.

“Seminar je bio poučan i koristan za rad u nastavi. Na radionicama korišteni su materijali iz čitanki za analizu niza tema i različitih metodoloških pristupa s posebnim naglaskom što je moguće realizirati u nastavi srednjih odnosno osnovnih škola. U ugodnoj atmosferi razmijenjena su iskustva i prikazane dobre ideje za rad u praksi.”
Željka Trupković

Ivan Dukic
About Ivan Dukic (19 Articles)
<p>Profesor povijesti i geografije. Živi i radi u Zagrebu. Autor je nekoliko udžbenika i metodičkih priručnika. Aktivan u Hrvatskoj udruzi nastavnika povijesti.</p>