Novo:

„Joint History Project“ i povijesne čitanke (seminar CDRSEE, AZOO i HUNP-a u Belom Manastiru, 27. i 28. 04. 2013.)

Osvrt na stručni skup

U organizaciji Centra za demokraciju i pomirenje Jugoistočne Europe (CDRSEE), Hrvatske udruge nastavnika povijesti (HUNP) te Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) održan je i drugi u nizu od četiri seminara koji su planirani tijekom ove godine. Ovoga je puta obuhvatio županije istočnoga dijela Hrvatske. Dvodnevni seminar za dvadesetak nastavnika osnovnih i srednjih škola odvijao se u ugodnom ambijentu hotela „Patria“ u Belom Manastiru.

Otvaranje seminara i uvodna izlaganja

Seminar su otvorili Krešimir Erdelja, urednik hrvatskog izdanja ovih čitanki i član Odbora za nastavu povijesti pri CDRSEE , Antonis Hadjiyannakis, voditelj projekta (CDRSEE) i Tamara Janković, predsjednica HUNP-a, lokalnog partnera CDRSEE.  Kolega Erdelja predstavio je projekt dodatnog materijala „Nastave suvremene povijesti jugoistočne Europe“ – četiri povijesne čitanke od kojih prva obrađuje Osmansko Carstvo, druga Nacije i države u jugoistočnoj Europi, treća Balkanske ratove, a četvrta Drugi svjetski rat.  Kolegica Janković predstavila je rad Hrvatske udruge nastavnika povijesti koja postoji od 2003. godine i ostvaruje  uspješnu suradnju u međunarodnim projektima s Eurocliom i CDRSEE.  U nastavku je Ivan Dukić predstavio rad Inicijativnog odbora za obilježavanje stogodišnjice Prvog svjetskog rata, a dr. sc. Snježana Koren novi broj časopisa Povijest u nastavi.

„Jako sam zadovoljan. Pomoću ovih čitanki i metoda uistinu je moguće učenika pretvoriti u aktivnog povjesničara. Nadam se da ćemo u bliskoj budućnosti imati nastavni program povijesti koji će nama profesorima otvoriti više prostora za korištenje ovakvih metoda u redovnoj nastavi.“
Vedran Ristić, prof.

Radionice i predavanja prvoga dana seminara: Balkanski ratovi i „Suđenje Osmanskom Carstvu“

 Prvoga dana seminara dr. sc. Snježana Koren, predstojnica Katedre za metodiku nastave povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i članica Odbora za nastavu povijesti održala je dva zanimljiva predavanja-radionice. U prvoj je navodeći niz konkretnih primjera upoznala nazočne nastavnike s pojmovima multiperspektivnosti, interpretacija i kontroverze, a druga je bila posvećena temi Balkanskih ratova i mogućnosti upotrebe istoimene čitanke u nastavi.

Tema Balkanskih ratova malo je zastupljena u hrvatskom nastavnom planu i programu i često se svodi na nekoliko šturih podataka o promjeni granica, savezima, uz eventualni spomen Londonskog mira i mira u Bukureštu.  Ipak, ovdje se nameće ključno pitanje: što su te promjene granice značile za stanovništvo ovih prostora? Uz Balkanske ratove povezana je humanitarna katastrofa – masovna ubojstva i iseljavanja velikog broja ljudi: primjerice od 1820.-1912. s ovih je prostora protjerano gotovo 5 milijuna Muslimana, a Albanci ovaj rat doživljaju kao svoju nacionalnu tragediju u kojoj je njihov narod ostao podijeljen između nekoliko država.

Ova je radionica imala dvije etape: u prvoj su nastavnici podijeljeni u šest skupina trebali pronaći nekoliko izvora koji se mogu uklopiti u postojeći plan i program (statističke podatke, etnički sastav stanovništva i sl.), pri čemu je posebno naglasila upotrebu izvora u kojemu su suprotstavljene perspektive, a zatim su trebali predstaviti ostalim kolegama kako bi te izvore koristili u nastavi.

Iduću je radionicu vodio Krešimir Erdelja. U obliku debate, organizirao je „suđenje“ Osmanskom Carstvu koristeći izvore prve čitanke. Kao i pri prvoj izvedbi ove radionice u Varaždinu, kolege su pokazale velik interes i kreativnost koju će svakako prenijeti i u učionice.

hunp-beli-manastir-2013-2

Povijest žena i Holokaust u zemljama Jugoistočne Europe

Drugoga dana seminara održane su još dvije radionice. Prvu, pod naslovom „’Čuvala je ženski obraz svoj najčednije’ – prilozi analizi položaja žene na Balkanu u prvoj polovici 20. stoljeća“ održao je Ivan Dukić.  Kao i na ranijem seminaru u Varaždinu metodom radom u skupinama nazočni su nastavnici sagledali položaj žena s različitih aspekata ( tradicionalnu slike žene, ženu u ratu: na bojišnici i iza nje, ženu između ljubavi i ideologije, ženu kao žrtvu, ženu u potrazi za identitetom…) te tako usporedili položaj žene na Balkanu u odnosu na ostatak Europe te uočili uzroke promjena koje su nastupile sredinom 20. stoljeća.

Završnu radionicu održala je Tamara Janković. U uvodnom dijelu, podsjetila je nazočne na definiciju pojma Holokausta (shoah), te naglasila važnost poučavanja ove teme koju je potrebno staviti u kontekst uključujući informacije o antisemitizmu,  životu Židova prije nacizma, za vrijeme Holokausta i nakon oslobođenja. Naglasila je da novija historiografija teži tome da proučavanje žrtava ne odvaja od proučavanja izvršitelja i svjedoka i proučava Holokaust u okviru trokuta: žrtava, počinitelja i svjedoka. Referirala se i na mišljenje R. Stradlinga („Nastava europske povijesti 20. stoljeća“) pri  čemu je ovu temu stavila u kontekst kontroverznih i osjetljivih pitanja koja se ne mogu izbjeći. Shodno tome i ova se tema treba poučavati kritičkom analizom povijesnih izvora i načinom njihove interpretacije, postavljanjem  analitičkih pitanja (o motivima, ispuštenim informacijama…) i analizom jezika (stereotipi, emotivni jezik, predrasude…). U predlošku kojega je podijelila nazočnim nastavnicima za analizu izvora postavljena su općenita Stradlingova pitanja: Tko je napisao dokument?Kada je napisan? Za koga je napisan? Koja je vrsta dokumenta? (dnevnik, pismo, diplomatski dopis…) Je li izvor primarni ili sekundarni? Zašto je određeni dokument napisan?

Je li autor u bilo kojem smislu pristran? Potvrđuje li izvor ili je u suprotnosti s interpretacijom događaja u drugim izvorima? Postoje li nedostaci u izvorima (nepostojanje imena, datuma…) i slično.

„Vrlo koristan i poučan seminar temeljen na korištenju povijesnih izvora. Čitanke su izvrstan dodatni materija koji će pridonijeti kvalitetnijem nastavnom procesu i razvoju kritičkog mišljenja kod učenika.“
Samanta Kleš, prof.

U radioničkom dijelu, nastavnici su bili podijeljeni u četiri skupine: NDH, Turska, Rumunjska i Bugarska te su na temelju zadanih izvora četvrte čitanke „Drugi svjetski rat“ trebali odrediti koja bi pitanja zadali učenicima na temelju svojih izvora.

U sljedećem koraku, nakon prezentacije rada skupina, kolegica Janković je nizom novih postavljenih pitanja otvorila prostor za novu diskusiju:  Je li antisemitizam već bio prisutan u zemljama koje su postale dio Trojnog pakta? Je li iznuđen dolaskom Nijemaca, tj. početkom suradnje s nacističkom Njemačkom? U kojoj je mjeri nametnut /zadan / propisan /, a u kojoj je stvarani /postojeći/? Jesu li njemački saveznici imali izbora?

Zatvaranje seminara i najava  idućih aktivnosti

Seminar je zatvorio Krešimir Erdelja koji se zahvalio nazočnima na suradnji i najavio idući seminar u Puli (18. i 19. svibnja) na koji će se moći prijaviti nastavnici s područja određenih uvjetima navedenim na stranicama AZOO-a.

„Izvrstan seminar koji će zasigurno pridonijeti kvalitetnijoj obradi pojedinih nastavnih jedinica iz povijesti. Ovakvim pristupom određenim temama učinit ćemo nastavu povijesti pristupačniju učenicima.“
Đurđica Pavlović, prof.

Ivan Dukic
About Ivan Dukic (19 Articles)
Profesor povijesti i geografije. Živi i radi u Zagrebu. Autor je nekoliko udžbenika i metodičkih priručnika. Aktivan u Hrvatskoj udruzi nastavnika povijesti.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*