Novo:

Izvještaj sa trećeg državnog stručnog skupa o Domovinskom ratu

Nakon Zadra 2008. godine i Šibenika 2009. godine nastavnici povijesti zainteresirani za tematiku hrvatskog Domovinskog rata skupili su se u Vinkovcima. U hotelu Admiral od 7. do 9. travnja 2010. godine održan je Treći državni stručni skup o Domovinskom ratu na kojem je ove godine glavna tema bilo zdravstvo u ratu. Oko 200 nastavnika je u tri dana slušalo predavače koji su u najvećoj mjeri iznosili svoja osobna iskustva iz vremena rata. Uz predavanja i svjedočanstva nastavnici su posjetili Vukovar (bolnicu, Ovčaru i vukovarsko groblje), sudjelovali su u snimanju milenijske fotografije Šime Strikomana i posljednji dan su mogli čuti nekoliko primjera kako nastavnici u praksi podučavaju o temi Domovinskog rata.

Stručni skup o Domovinskom ratu već tradicionalno organizira Franjo Čičak, viši savjetnik za povijest pri Agenciji za odgoj i obrazovanje. Složena organizacija ovog skupa započela je već u studenome prošle godine, a organizator Čičak je u uvodnom govoru istaknuo da “zahvaljuje gospodinu ravnatelju Agencije što je omogućio održavanje ovih skupova koji veće prelaze u tradiciju”. “Cilj je i ovog trećeg državnog skupa znanstveno obraditi Domovinski rat, prikupiti i očuvati što više činjenica iz Domovinskog rata. Zadaća svih nas je da po svim školama u Republici Hrvatskoj poučavamo o Domovinskom ratu kao obrambenom, nametnutom ratu, ratu u kojem se rodila Republika Hrvatska, te tako ostvarimo odgojnu zadaću jačanju domoljublja.Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, se u uvodnoj riječi dotaknuo ideje organiziranja ovih skupova. “Na temu Domovinskog rata na relevantan, stručan i dovoljno odgovoran i kompetentan način nije se godinama nakon 1995. uopće govorilo. Tema u našim udžbenicima nije dovoljno zastupljena unatoč tome što oni zadovoljavaju formalne programske odrednice… Svaki nastavnik povijesti da bi mogao biti autentičan na temu Domovinskog rata mora posjetiti vukovarsku bolnicu, Ovčaru i groblje. Ja osobno mislim da svaki učenik osmog razreda koji u svom programu ima Domovinski rat i svaki učenik srednje škole u kojoj se obrađuje ta tema, da bi morao to vidjeti. To je ujedno i preporuka vama učiteljima i nastavnicima povijesti da u vašim školama vašim kolegama i ravnateljima uistinu preporučite Vukovar kako bi im povijest Domovinskog rata bila puno jasnija.”

Hotel Admiral se nalazi uz centar Vinkovaca

Hotel Admiral se nalazi uz centar Vinkovaca

Seriju predavanja započeo je umirovljeni admiral Davorin Domazet-Lošo sa temom “Agresija na Hrvatsku i završne operacije (stateška razina)“. U predavanju je istaknuo kako je područje bivše Jugoslavije bilo eksperimentalni teren za zapadne sile u testiranju “kontrolirane krize” u kojoj su Srbi i Milošević samo bili provoditelji njihovih ideja. Posebno je istaknuo želju Engleza da Jugoslavija ostane važan element u borbi protiv rasta utjecaja Njemačke, koja se u biti nakon završetka blokovske podjele svijeta počela prevarati u četvrti njemački Reich. Pojasnio je preustroj JNA tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća u kojem je srpsko vodstvo pod krinkom pripreme obrane od NATO napada iz Italije u biti pripremalo teren i uvježbavala ljudstvo za ono što se desilo početkom Domovinskog rata. Hrvatska je pod vodstvom vrhovnika Franje Tuđmana morala pobijediti srpsku strategiju jer tada nismo mogli ostvariti pobjedu nad srpskom vojskom. Prema Domazetovoj tvrdnji na prostoru Jugoslavije se vodio samo jedan zajednički rat i to na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Hrvati su zahvaljujući genijalnoj strategiji više puta spasili BiH i tako u biti olakšali oslobađanje hrvatskih krajeva. Hrvatska vojska u nastajanju je tijekom 1991. godine zaustavila srpske napade i strateški prikupljala vrijeme za odlučujući udar. U operacijama 1995. godine Hrvatska je samostalno i bez ičije vanjske pomoći, zahvaljujući domaćim ljudima i tehnici izvojevala velike pobjede i završila rat. Najavio je i skori izlazak njegove nove knjige o Domovinskom ratu koju je upravo “pred dva dana završio“. U knjizi korak po korak pojašnjava zbivanja na ovim prostorima, detaljno pojašnjava svaki redak tzv. brijunskih transkripata i omogućit će da se dozna prava istina o Domovinskom ratu suprotna od “istine”o kojoj pišu Goldstein ili Jakovina.

Dr. Vesna Bosanac i Franjo Čičak, viši savjetnik za povijest (izvor: AZOO)

Dr. Vesna Bosanac i Franjo Čičak, viši savjetnik za povijest (izvor: AZOO)

Ratni ministar zdravstva dr. Andrija Hebrang je održao zanimljivo predavanje o “Organizaciji zdravstva u ratnim uvjetima” u kojem je detaljno pojasnio put razvoja ratne medicine u Hrvatskoj od 1990. godine na dalje. U tajnoj pripremi ratnog saniteta osobito je istaknuo naše korištenje izraelskih iskustava. Ratni sanitet ima više zadaća od zbrinjavanja ranjenih i oboljelih, evidencije poginulih, zbrinjavanja proganika i izbjeglica (kojih je u nekim trenutcima bilo i do milijun u Hrvatskoj), medicinska pomoć Hrvatima u BiH, pregovori o razmjeni zarobljenika, međunarodnu aktivnost u kojoj je trebalo javnost upozoriti na pravi karakter rata u Hrvatskoj, organiziranje suradnje i prikupljanje pomoći s iseljenom Hrvatskom i na koncu organizacija mirne reintegracije Podunavlja. U ratnim uvjetima kada je financiranje zdravstva palo na samo trećinu prijeratnih sredstava hrvatsko je zdravstvo ipak usjelo ostvariti zavidne rezultate. Tijekom rata zbrinuto je preko 30.000 ranjenika, a broj umrlih na broj ranjenih od 1,75 se ubraja u najbolje u svjetskoj literaturi. Taj je izuzetan rezultat ostvaren ponajprije zato što je čak 61% ranjenika dopremljen u bolnice u samo sat vremena nakon ranjavanja ili čak 76% u dva sata od ranjavanja. Zanimljivi je podatak da je preko 2.000 ljudi ranjeno hotimičnim ili nehotičnim samoranjavanjem što svjedoči o neobučenosti branitelja. Hebrang se požalio na šutnju medija koji ne pišu niti ne prikazuju emisije koje bi dostojno prikazale hrvatski ratni sanitet.

178 sudionika skupa na 'milenijskoj fotografiji'

178 sudionika skupa na ‘milenijskoj fotografiji’

Vukovarski liječnici dr.med. Vesna Bosanac, dr.med. Boris Kratofil i viša medicinska sestra Binazija Kolesar su pobliže pojasnili uvjete rada u vukovarskoj bolnici tijekom najtežih dana opsade Vukovara. Nakon održanih predavanja u popodnevnim satima sudionici su autobusima krenuli za Vukovar. Domaći (ili lokalni) profesori povijesti su se kao vodiči potrudili svojim grupama pojasniti ponešto o povijesti Vinkovaca, Vukovara i naselja kroz koja smo prolazili. U dvorištu vukovarske bolnice Šime Strikoman je uz pomoć 178 sudionika skupa formirao izbušeni križ za novu “milenijsku fotografiju”. Nakon razgledavanja “Vukovarske bolnice – mjesta sjećanja” sudionici su posjetili spomen dom na farmi Ovčara i memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata.

Sudionici skupa

Sudionici skupa

Drugi tematski dan je naslovljen “Svjedočenja po načelu životnosti”. Tijekom dana su liječnici iz bolnica Vinkovci, Osijek, Nova Gradiška Daruvar, Split, Rijeka i Slavonskog broda iznosili svoja ratna iskustva. Njihova su sjećanja nažalost dosta slična jer su se u relativno kratkom roku morali pripremiti za poslove ratne medicine o kojima prije nisu imali iskustva. Sve su se bolnice našle blizu borbenih linija i usprkos prihvaćenim konvencijama i same su bile ciljevi srpskih napada. U bolnicama su većinom prilagođavali podrumske prostore ili prostore skloništa te u njima organizirali trijažu, operacijske dvorane, jedinice intenzivne njege i druge bolničke potrebe. Sve su se bolnice suočile sa nedostatkom opreme i nedostatkom ljudstva, pa su mnogi liječnici, medicinske sestre i bolničari radili u 24 satnim smjenama koje su u ponekim mjestima potrajale mjesecima. Mobilne kirurške ekipe su odlazile na prve linije bojnišnice kako bi ranjenici što prije primili prvu pomoć i kako bi ih se zbrinulo u medicinskim ustanovama. Takav način rada je spasio mnoge živote branitelja, ali je medicinsko osoblje bilo u stalnoj opasnosti. Sudionici skupa su pozorno pratili nadahnuto izlaganje dr. Josipa Mihaljevića koji je održao predavanje o sanitetu specijalnih jedinica MUP-a pri čemu je ispričao nekoliko anegdota sa prvih linija. Na njega su se fotografijama i predavanjem nadovezale djelatnice Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. U predavanju su istaknule da centar prikuplja sve materijale vezane uz rat i da već posjeduju pozamašnu količinu fotografija i video zapisa. Ti su materijali nastali na prostorima bivše Jugoslavije tijekom rata, a autori su amateri i profesionalci. Premda su predavanja kroz cijeli dan obilovala podacima pozornost sudionika su održala i dva kratka filma. U prvom “Tri moja pakla” je liječnica Marica Topić-Sinjaković prepričala svoje bolno iskustvo dragovoljnog sudjelovanja u ratnom sanitetu, a u drugom je viša medicinska sestra Dragica Šimunec istaknula značaj medicinskih sestara u ratu.

Organizatorice skupa

Organizatorice skupa

Treći i posljednji dan je bio namijenjen primjerima dobre prakse u nastavi. Predstavnici Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske Podružnica Zagreb su održali prezentaciju o projektu “Zagreb u Domovinskom ratu 90. – 92.” koji je proveden u školskoj godini 2007./2008. U tom su razdoblju u 20 zagrebačkih škola postavili izložbu ratnih fotografija koje su prikazivale stvaranje Hrvatske vojske u vremenu od proljeća do jeseni 1991. godine. Izložene su fotografije u crno-bijeloj tehnici na 31 panou formata 90 x 120 cm. Profesori Somborec i Knežević su održali vrlo zanimljivo predavanje pod naslovom “Hrvatska kinematografija i Domovinski rat” u kojem su dali pregled filmova sa ratnom tematikom i spomenuli nekoliko srpskih naslova. Njihovo predavanje možete pročitati na sljedećem linku. Umirovljeni natporučnik HV-a Ivan Štefec je u kratkom predavnju pojasnio svoju aktivnost pomogača u nastavi. On je naime kao ovlašteni predavač programa domovinskog odgoja (prošao je edukaciju MZOŠ-a) proteklih godina držao predavanja o Domovinskom ratu u osnovnim školama na području pet slavonskih županija. Tijekom dva školska sata, uz dokumentarni film u trajanju od 45 minuta u kojemu su najviše zastupljena ratna događanja vezana uz Vukovar, natporučnik Štefec s učenicima osmih razreda priča o Domovinskom ratu. “Tijekom ta dva sata govorim im o stvaranju hrvatske policije, Zbora narodne garde, agresiji na Vukovar, ratnim i oslobodilačkim operacijama, dakle, ide se nekim kronološkim redom”, pojasnio je Štefec, kojemu se na predavanjima često pridružuju njegovu ratni suborci. Preporuku za održavanja tih predavanja dobio je od Franje Čička, višeg savjetnika za povijest pri AZOO. Dora Čuljak, učenica 8. razreda OŠ Zrinskih iz Nuštra, predstavila je svoj istraživački rad o zločinu u Borovu Selu (tim je radom osvojila drugo mjesto na ovogodišnjem županijskom natjecanju iz povijesti). Pukovnik Ivan Gruić je u drugom radnom dijelu održao predavanje o masovnim grobnicama koje su tijekom rata iza sebe ostavili srpski agresori. Pojasnio je definiciju masovnih grobnica, kao i razliku između primarnih i sekundarnih masovnih grobnica. Najveći broj i najveće masovne grobnice su otkrivene na bivšem okupiranom području Zapadne Slavonije, a nažalost još je veliki broj neotkrivenih grobišta za još preko 1.000 nestalih. Stručni skup je završen prikazivanjem filma “Zid boli”, albanske redateljice Šenide Bilali koja već dvadesetak godina živi i radi u Hrvatskoj. Skup je zatvorio viši savjetnik Čičak, a tema sljedećeg skupa još nije poznata.

2010-vinkovci-08

Sudionici skupa

Sudionici skupa

Nastup Najboljih hrvatskih tamburaša

Viši savjetnik Čičak je za svečano otvaranje organizirao nastup tamburaškog sastava “Najbolji hrvatski tamburaši” (lakše ćete ih prepoznati pod nazivom Zlatni dukati). Tamburaši su uz “Lijepu našu” odsvirali još tri skadbe. Premijerno su izveli skladbu “Posljednja bitka” i na video zidu prikazali pripadajući spot za kojeg su se požalili kako ga HRT ne želi emitirati.

Uz gornji naslov odsviralil su još:

 

Miljenko Hajdarovic
About Miljenko Hajdarovic (209 Articles)
Magistar povijesti i magistar edukacije sociologije, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Urednik Hrvatskog povijesnog portala i vlasnik obrta Inter nos. Radi u Srednjoj školi Čakovec. Član stručne radne skupine za izradu kurikuluma povijesti.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*