Novo:

Izidor Kršnjavi

Prof.dr.sc. Izidor Kršnjavi, sveučilišni profesor, povjesničar umjetnosti. Rodio se u Našicama, 22. travnja 1845. U rodnom gradu završava pučku školu, a gimnaziju u Vinkovcima 1863. Potom radi neko vrijeme na osječkoj Gimnaziji. U Beču studira filozofiju (povijest, matematiku i filozofiju) od 1866. do 1869. Doktorirao je filozofiju 1870. U međuvremenu započinje i studij povijesti umjetnosti i slikarstva u Beču i Münchenu. Nakon bogate austrijske ženidbe, boravi u Italiji na studijskom izučavanju slikarstva sve do 1877. Potom se vraća u Zagreb gdje je izabran za sveučilišnog profesora na Filozofskom fakultetu, Katedri za povijest umjetnosti i klasičnoj arheologiji. Po svojoj političkoj orijentaciji za vrijeme studiranja i prvih godina službovanja pripada Starčevićevoj Stranci prava, a prisno surađuje s Račkim i Strossmayerom. Kršnjavi se tada bavi i slikarstvom. Po Strossmayerovoj narudžbi je naslikao Madonu za crkvu sv. Marka u Zagrebu, te Glavu žene (danas postavljenu u Modernoj galeriji HAZU-a), no brzo napušta slikarstvo zbog ograničenih kreativnih mogućnosti.

Dolaskom Khuena Hedervaryja za bana Hrvatske 1883. i njegovim potkupljivanjem Narodne stranke za svoju mađarizacijsku politiku, I. Kršnjavi prilazi toj stranci. Godine 1884. kao njen zastupnik ulazi u Hrvatski sabor na zaprepaštenje svojih dotadašnjih prijatelja koji ga oštro napadaju, što se dao “u protunarodne svrhe upotrijebiti”, te da je “ništarija” itd. Kršnjavi prelazi preko svih tih osobnih uvreda nekadašnjih prijatelja, nadajući se potajno da će ga kasnije generacije po njegovom djelu vrednovati. Napreduje dalje u svojoj službi tako da je od 1891. do 1895. predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu. Na tom položaju je učinio mnogo kao organizator i inicijator; gradi i pregrađuje mnoge kulturno-prosvjetne ustanove; zgradu HNK, zgrade srednjih škola i preparandija, obnavlja niz sakralnih spomenika, podiže atelijere za umjetnike, osniva ženski licej, žensku stručnu školu, školu za slijepe i gluhe. Ministrovanje napušta nakon afere spaljivanja mađarske zastave (1895.), te iduće godine pristupa Frankovim pravašima.

Pas - bakropis iz 1872. godine

Pas – bakropis iz 1872. godine

Godine 1896. Kršnjavi je samo istaknuti član “Društva umjetnika”, a sljedeće godine vraća se na mjesto sveučilišnog profesora na kojem ostaje sve do 1818. godine kada je umirovljen.

Kršnjavi se istakao i kao teoretičar umjetnosti, piše historiografske studije, memoare, romane i drame. Najznačajnija su mu djela: “Oblici graditeljstva u starom vijeku i glavna načela građevne ljepote” (1883.), “Die kroatische Kunst” (1902.), “Pogled na razvoj hrvatske umjetnosti u moje doba” (1905.). Memoari su mu kasnije djelomično objavljeni u hrvatskom tisku. Umro je u Zagrebu u dubokoj starosti, 5. veljače 1927. godine.

Josip Šarčević
About Josip Šarčević (171 Articles)
Rođen je 1949. godine u Bošnjacima. U rodnom mjestu je završio osnovnu školu i zatim gimnaziju u Županji. 1973. godine diplomirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1974. godine radio je na Gimnaziji Matije Antuna Reljkovića u Vinkovcima. Bio je sudionik Domovinskog rata. Posljednjih godina bavio se snimanjem video uradaka, pisanjem i kreiranjem online sadržaja za podučavanje povijesti. Nakon duge i teške bolesti preminuio je 28. prosinca 2009. godine.
Contact: Website