Tijekom prvog polugodišta školske godine 2006./2007. povijesna skupina koja djeluje u Osnovnoj školi Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec istraživala je najstariju prošlost našega grada. Učenik VIII. razreda Matko Huđ, također član povijesne skupine, stripom je prikazao najstarija svjedočanstva o postanku grada Ivanca. To daleko putovanje u prošlost nailazi na problem nedostatka povijesnih izvora pa je bilo nužno u pomoć pozvati arheologiju koja zalazi u prošlost tamo gdje povijest više ne daje odgovore. Za izradu stripa iskorištena su tako ovogodišnja arheološka iskapanja na lokalitetu Ivanec – Stari grad te stručni savjeti dr.sc. Jurja Belaja, voditelja tih istraživanja. Naime, Institut za arheologiju Republike Hrvatske obavio je do sada četiri faze arheološko – konzervatorskih istraživanja na prostoru današnjeg središnjeg gradskog parka, tj. na Trgu hrvatskih ivanovaca. Istraživanja su započela 1998. godine, a provođene su još i 1999., 2002., 2004. te ove, 2006. godine u rujnu mjesecu kada se posebno istraživalo svetište crkve Svetog Ivana Krstitelja.

Svi članovi povijesne skupine te tri učiteljice naše škole obišli su lokalitet Ivanec – Stari grad 22. rujna 2006. godine i ujedno nazočili, unaprijed dogovorenom, predavanju dr. sc. Jurja Belaja o rezultatima arheoloških iskapanja kao i o novim saznanjima o postanku grada Ivanca.
Učenici povjesničari postavljenim su pitanjima na kraju predavanja pokazali interes i zanimanje za nove spoznaje koje još, nažalost, nisu publicirane, ali i veliko zanimanje za posao arheologa čiji su rad mogli vidjeti na licu mjesta.

O školskoj stručnoj ekskurziji povijesne skupine napravljen je također video zapis i galerija slika koja će povijesnoj skupini poslužiti za buduća istraživanja.
Obilaskom arheološkog lokaliteta povijesna je skupina ujedno obilježila Međunarodni dan kulturne baštine (23. rujna).
Najstarija povijest grada Ivanca vezana je za ivanovce pa je tako naslovljen i strip.

Ivanovci

Ivanovci su viteški red osnovan u vrijeme Križarskih ratova. Osnovani su u Jeruzalemu u XI. stoljeću, a službeno ih je kao takve papa imenovao 1113. godine.
Ivanovcima je osnovna zadaća u početku bila njega bolesnika, naime, vodili su bolnice za bolesne hodočasnike te su ih još zvali i hospitalcima ili vitezovima Svetog Ivana Jeruzalemskog. S vremenom su ivanovci širom Europe dobivali velike i bogate posjede, a u hrvatske ih krajeve početkom druge polovice XII. st. dovodi bosanski ban Borić. Tako dobivaju posjede na Ivančici s njezine sjeverne strane. Svrha tih posjeda bila je financiranje ratova protiv muslimana (Arapa) u Svetoj Zemlji. Prema tome, ivanovci u hrvatskim krajevima nisu bili ratnici (iako su ponekad ratovali protiv susjednih veleposjednika) već feudalci koji su ubirali sredstva od zemlje koju su posjedovali te ih prebacivali na Istok u svrhu financiranja ratova protiv muslimana. Najraniji spomen ivanovaca u našem širem zavičaju odnosi se na podatak iz 1201. godine i najvjerovatnije se radi o ivanovcima u Varaždinu. 1209. godine Andrija II., hrvatsko-ugarski kralj, spominje granice Varaždina te cestu koja vodi prema zapadu i granicama križara. 1275. godine ivanovci se potvrđeno spominju kao vladari Puste Bele. ”Slobodna općina Svetog Ivana” , kako se u prvom pisanom spomenu iz 1396. godine naziva Ivanec, bila je u sklopu toga posjeda ivanovaca sa sjeverne strane, a sjedište mu je bio grad Pusta Bela. Iz iste je isprave vidljivo i to da je na tome mjestu  postojalo naselje koje je prije bilo razvijeno jer se spominju sukobi s Nijemcima, vjerojatno grofovima Celjskim koji su bili njihovi susjedi sa zapadne strane. Strip prikazuje zasluge ivanovaca za osnutak našega grada čiju jezgru predstavlja kapela Svetog Ivana Krstitelja i kaštel koji će se kasnije nazivati Stari grad Ivanec. Prvotna je ivanovačka kapela imala četvrtasto svetište  s koso postavljenim jakim potpornjacima dok je kaštel, izgrađen u obrambene svrhe budući se nalazio na samom rubu velikog posjeda ivanovaca, u začetku predstavljao obrambenu kulu četvrtastog oblika.

Osim tih znanstvenih spoznaja o počecima grada Ivanca strip prikazuje simbole koje su upotrebljavali ivanovci,  a jedan od čestih simbola ivanovaca je cvijet ljiljana. Ljiljan je simbol čistoće i posebno se povezuje s Djevicom Marijom. Strip dozvoljava i maštu te mjesto osnutka grada stavlja u vezu s poljem ljiljana koje su na svome putu ugledali ivanovci.
U neposrednoj blizini prvotne kapele ivanovaca sagrađena je kasnije župna crkva Svete Marije Magdalene, dok kaštel svoj konačni oblik dobiva u XIX. stoljeću od strane obitelji Kukuljević – Sakcinski te se i naziva Kukuljevićev grad. Na žalost, on danas ne postoji jer je spaljen u ratnom vihoru 1943. godine, a posljednje kule srušene 1959. godine.
Župna crkva i Stari grad predstavljali su urbanističku jezgru današnjeg grada Ivanca.

Zaključak

Stripom Ivanovci prikazana je najranija prošlost našega grada Ivanca, vezana upravo za viteški red ivanovaca od kojih smo i dobili ime grada, ali i brojna druga imena kao što su Ivančica (gora), Ivanečko polje (Ivanovečko polje), Ivanuševo brdo, Ivanšček potok.
Za izradu stripa korištena je postojeća (rijetka) literatura, a najviše saznanja sa školske stručne ekskurzije na arheološki lokalitet Ivanec – Stari grad.
Posebna zahvala na stručnim savjetima upućena je gospodinu dr. sc. Jurju Belaju, voditelju istraživanja na tom lokalitetu.

Ovim su istraživanjem nastale ideje i planovi za daljni rad povijesne skupine usmjerene na prezentaciju lokaliteta Ivanec – Stari grad u smislu popularizacija znanstvenih spoznaja među učenicima i profesorima naše Osnovne škole (ali i šire!), a s ciljem njegovanja ivanečke baštine i iskazivanja kulturnog identiteta grada i njegovih (najmlađih) stanovnika.

Literatura:

• Belaj, Juraj, Izvješće o arheološkim istraživanjima srednjovjekovne kapele Sv. Ivana Krstitelja u Ivancu na lokalitetu Stari grad u 2004. godini (elaborat)
• Belaj, Juraj, Arheološka istraživanja lokaliteta Stari grad u Ivancu, Annales Instituti Archaelogici 1/2005. (Zagreb, 61.-66.)
• Belaj, Juraj, Lokalitet: Ivanec – Stari grad. Hrvatski arheološki godišnjak, 1/2004., Ministarstvo kulture (Zagreb, 88.-90.)
• Belaj, Juraj, Novi prilozi povijesti Ivanca, Ivanečka škrinjica, br. 2 (Ivanec 2006.,22.-30.)
• Dobronić, Lelja, Viteški redovi (Zagreb)
• Hall, James, Rječnik tema i simbola u umjetnosti (Zagreb, 1998.)
• Kraš, Marijan, Ivanec, prilozi povijesti Ivanca do 1940. godine (Varaždin, 1996.)
• Miklić, M. Tragom duge prošlosti. URL: http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/48/html/Arheologija/18.htm (19.1.2006.)
• Školska stručna ekskurzija – lokalitet Ivanec – Stari grad 22. rujna 2006. godine (video zapis, galerija slika)