Novo:

Istarsko povijesno društvo partner u međunarodnom projektu Iron Curtain Stories

Međunarodno priznanje dosadašnjih rezultata projekta Istarskog povijesnog društva „Istarske sudbine: Istrani u sabirnim i zarobljeničkim logorima za Drugog svjetskog rata i poraća“ koji vode Igor Jovanović i Igor Šaponja prikupljajući usmena svjedočanstva preživjelih istarskih logoraša očitovalo se u pozivu na uključivanje u međunarodne projekte. Naime, Istarsko povijesno društvo pozvano je da bude partner u međunarodnom projektu „Priče Željezne zavjese“ (Iron Curtain Stories) kojega je nositelj češka organizacija Post bellum. Projekt financira program Europske unije Europe for Citizens - Active European Remembrance (Action 4), a sufinanciraju Post bellum i razne fundacije, među kojima se ističe Vodafone Fundation. Uz Istarsko povijesno društvo, partneri u projektu, čija realizacija traje od 1. prosinca 2012. do 31. svibnja 2014., su slovački Post bellum iz Bratislave, mađarski Institut za povijest revolucije 1956. iz Budimpešte, njemačko Sveučilište Johannesa Gutenberga iz Mainza i rumunjski Institut za istraživanje komunističkih zločina i sjećanje na progonstvo iz Bukurešta.

U Institutu za proučavanje totalitarnih režima u Pragu održan je 18. siječnja 2013. radni sastanak sudionika o provedbi projekta, na kojemu su bili i predstavnici Istarskog povijesnog društva. Seminar je vodila voditeljica projekta Lenka Kopřivová i upoznala partnere s podrobnostima u provedbi projekta i predstavljanju rezultata. Cilj je prvog dijela projekta metodom usmene povijesti prikupiti svjedočanstva ljudi koji su bježali preko Željezne zavjese te istražiti razloge, motive i načine te mjesta prelaska/bijega preko granice. Nakon prikupljanja, svjedočanstva će biti postavljena na internetski portal Sjećanje naroda (Memory of Nations) i mrežne stranice partnera. U drugom će se dijelu projekta („Staze Željezne zavjese“) skraćena svjedočanstva te opisi i fotografije konkretnih mjesta s kojih se bježalo ili prelazilo samu granicu, ugraditi u aplikaciju mobilnih telefona portala Sjećanje naroda. Te će aplikacije služiti izletnicima na biciklističkim stazama koje se postavljaju diljem Europe na mjestima kojima se protezala Željezna zavjesa, o čemu je govorio Daniel Mourek, projektni voditelj Greenwaysa, fundacije koja promiče održivi turizam i razvoj biciklizma u Središnjoj Europi. Sudionike je upoznao s dijelom već uspostavljenim biciklističkim rutama (Eurovelo 13) koje sadrže itinerar, opis povijesnih i prirodnih atrakcija, materijalnu ostavštinu Željezne zavjese (stražarnice, osmatračnice, bunkere, vojne barake, ograde i druge zapreke, carinske postaje, graničarske prometnice) te adrese najbližih muzeja i izložbi. Svaka je staza označena različitim informativnim pločama i plakatima. Partneri su ostalim sudionicima predstavili svoje ustanove i njihov dosadašnji rad te naveli specifičnosti vezane uz realizaciju svog udjela u projektu.

Nakon upoznavanja s načinom postavljanja svjedočanstava na internetski portal Sjećanje naroda i na aplikaciju mobilnih telefona te dogovora o metodologiji rada, za koordinatora projekta od strane hrvatskog partnera izabran je Milan Radošević, tajnik Istarskog povijesnog društva. Voditelji projekta bit će Igor Jovanović i Igor Šaponja, s obzirom na iskustvo koje su stekli radeći na projektu Istarske sudbine, a u rad na projektu nastojat će se uključiti što više studenata povijesti na Sveučilištu Jurja Dobrile u sklopu izvannastavnih aktivnosti.

Ovaj projekt za Igora Jovanovića i Igora Šaponju znači proširivanje dosadašnjih istraživanja i prikupljanja usmenih svjedočanstava na poslijeratna desetljeća. Naime, i jugoslavenski su se građani našli iza Željezne zavjese nakon okončanja Drugog svjetskog rata. Sve do ranih šezdesetih godina svi koji su htjeli potražiti sreću na Zapadu (iz političkih ili gospodarskih razloga) morali su to učiniti ilegalno, najčešće riskirajući vlastite živote. Nepoznat broj ljudi je „nestao“ prilikom pokušaja prelaska, osobito morskim putem jer nikad nisu pronađena njihova tijela. No, od onih koji su u tome uspjeli dio se po smirivanju prilika vratio i danas živi u Istri. Uz njih živi i određen broj ljudi koji su prebjegli iz zemalja „realnog socijalizma“ u Jugoslaviju, skrasivši se u Istri (malo je poznato da je kraj Pule kratko vrijeme postojao i sabirni centar za Mađare prebjegle nakon revolucije 1956.). Istarsko povijesno društvo sve ih poziva da se jave na adresu e-pošte istra@ipd-ssi.hr (ili potraže prof. Jovanovića u OŠ Veli vrh u Puli ili prof. Šaponju u Strukovnoj školi Pula) i ispričaju svoju priču o tim teškim vremenima u kojima su morali donijeti hrabre odluke i ostvariti ih kako bismo sačuvali njihova sjećanja za budućnost, u vjeri da nikada više ne će biti prepreka među ljudima i narodima poput Željezne zavjese.

Mihovil Dabo
About Mihovil Dabo (7 Articles)
Na Filozofskom fakultetu u Puli diplomirao je povijest i kroatistiku 2005. godine, a poslijediplomski studij povijesti na Hrvatskim studijima dovršio je obranom doktorske disertacije 2013. godine.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*