Novo:

Istarski puti (9) – Dvigrad

Istraživanje kulturno-povijesne baštine Istre Povijesne i Knjižničarske skupine Škole za cestovni promet iz Zagreba, šk. godina 2008./2009.

Zapadno od Kanfanara, iznad Limske drage, smjestio se Dvigrad, ruševine starog srednjovjekovnog grada. Premda je područje Dvigrada naseljeno još od prapovijesti, tragove gradskih utvrđenja možemo pratiti od ranog srednjeg vijeka, kada su postojala dva Kaštela – Moncastelo i Parentino. U razvijenom srednjem vijeku Parentino je napušten, a Moncastelo nastavlja razvitak pod drugim imenom – Dvigrad (Duecasteli). Utvrda je bila u funkciji do 1631., kada je napuštena, a stanovništvo se preselilo u Kanfanar. Ruševine Dvigrada svojom monumentalnošću i sačuvanošću nude i danas jedinstvenu sliku srednjovjekovne gradske strukture. Sačuvani su zidovi oko 220 zgrada, od kojih su neki u novije vrijeme restaurirani i rekonstruirani.

Najbolje su sačuvani župni dvor i zgrada gradske straže u blizini glavnog ulaza, a svakako treba izdvojiti i ostatke crkve sv. Sofije, smještene na glavnoj uzvisini Dvigrada. Nastala je u XI. stoljeću na ruševinama starije predromaničke crkve, od koje su se sačuvale tri male apside i djelovi kamenog crkvenog namještaja ukrašeni pleternom ornamentikom. Na propovjedaonici iz XV. stoljeća, koja se danas nalazi u župnoj crkvi u Kanfanaru, sačuvan je reljef s likom sv. Sofije, koja u rukama drži dva grada. U okolici Dvigrada postoji više kulturno-povijesnih znamenitosti, od kasnoantičkog i srednjovjekovnog groblja do ostataka više vrijednih crkava. Crkva sv. Marije od Lakuća gotička je građevina s upisanom apsidom i zvonikom na preslicu, čiju unutrašnjost krasi čitavi ciklus fresaka iz XV. stoljeća, rad tzv. Šarenog majstora. Iz X. stoljeća potječu ruševine benediktinske opatije s crkvom sv. Petronile, koja ima gotičku osnovu.

Tomislav Šarlija
About Tomislav Šarlija (23 Articles)
Diplomirao je povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno radi na radnom mjestu profesora povijesti u Školi za cestovni promet u Zagrebu, a prije toga je radio u V. gimnaziji, Gimnaziji Tituša Brezovačkog, Gimnaziji Lucijana Vranjanina i II. ekonomskoj školi u Zagrebu. Suautor je udžbenika povijesti za šesti razred osnovne škole i udžbenika za drugi razred gimnazije, kao i metodičkih priručnika uz te udžbenike.