Novo:

Istarski puti (7) – Pula

Istraživanje kulturno-povijesne baštine Istre Povijesne i Knjižničarske skupine Škole za cestovni promet iz Zagreba, šk. godina 2008./2009.

U neposrednoj okolici Pule pronađeni su, u špiljskim lokalitetim Šandalja I i Šandalja II, najstariji prapovijesni nalazi na području Hrvatske, s ostacima ljudskih i životinjskih kostiju od kojih se neki datiraju unatrag 2,5 milijuna godina. Najstarije naselje na mjestu današnje Pule osnovali su Histri oko 1000. prije Krista, na istočnim padinama brežuljka Kaštela. Glavni grad Histra nije se, međutim, nalazio na mjestu današnje Pule, već nekoliko kilometara istočnije na lokalitetu Glavica u selu Vizače, gdje su otkriveni ostaci histarskog utvrđenog naselja Nezakcija. Osvajanjem Nezakcija 177. prije Krista završilo je rimsko pokoravanje Histra, a Nezakcij je dobio neku vrstu autonomije u obliku municipija. O rimskom razdoblju u Nezakciju svjedoče i ostaci tri hrama.

istra-pula-01

Znatno veće značenje Rimljani su pridali Puli, koja je od rimske vojne utvrde na Kaštelu oko 43. prije Krista prerasla u naselje sa statusom kolonije. Iz rimskog perioda u Puli su sačuvani brojni ostaci, poput gradskih zidina na istočnoj strani, od kojih su najbolje očuvana Dvojna vrata i Heraklova vrata, dok se glavna gradska vrata – Porta aureus (Zlatna vrata) naziru samo u temeljima. S unutrašnje strane Zlatnih vrata podignut je nakon 31. prije Krista bogato dekoriran slavoluk Sergijevaca, s korintskim stupovima i reljefnim dekoracijama. Rimski forum krasila su dva hrama, od kojih je onaj posvećen Augustu i Romi sačuvan u cjelosti, a od onog posvećenog božici Dijani sačuvan je samo stražnji dio.

Ulomak kamene sklulpture iz Nezakcija s prikazom ruke položene na prsa

Ulomak kamene sklulpture iz Nezakcija s prikazom ruke položene na prsa

Dio kamena ukrašena spiralama iz Nezakcija

Dio kamena ukrašena spiralama iz Nezakcija

Ipak, najpoznatiji spomenik rimskog graditeljstva u Puli je Arena, veličanstveni amfiteatar, započet u vrijeme cara Augusta, a dovršen u vrijeme dinastije Flavijevaca u drugoj polovici I. stoljeća. Vanjski plašt amfiteatra čine dva reda arkada (lukova) i četverokutni prozorski otvori u najgornjem redu. Amfiteatar je imao dva glavna ulaza i desetak sporednih, kako bi 23 000 gledatelja, koliko je bio kapacitet gledališta, moglo što brže ući i izaći iz Arene. Svojim dimenzijama i monumentalnim izgledom pulski je amfiteatar bio šesti po veličini u čitavom Carstvu.

Dvojna vrata

Dvojna vrata

Heraklova vrata

Heraklova vrata

Slavoluk Sergijevaca

Slavoluk Sergijevaca

Hram Augusta i Rome pokraj gradske vijećnice na bivšem rimskom forumu

Hram Augusta i Rome pokraj gradske vijećnice na bivšem rimskom forumu

Nakon propasti Rimskog Carstva Pula je kratkotrajno dospjela pod ostrogotsku vlast, da bi od 540. do 751. bila dio Bizanta. U tom je razdoblju grad postao važno crkveno središte, s nekoliko crkvenih građevina. Već na početku IV. stoljeća postojala je na mjestu današnje katedrale manja crkvica, kao i crkvica na mjestu kapele sv. Ivana u franjevačkom samostanu. Krajem IV. i početkom V. stoljeća sagrađena je južno od katedrale crkva sv. Tome, iz koje je sačuvan zlatni i srebrni relikvijar. Tijekom V. stoljeća sagrađena je katedrala Marijina Uznesenja, trobrodna bazilika sačuvana do danas, kao i baptisterij kružne osnove s kupolom, koji se nalazio zapadno od katedrale. U VI. je stoljeću sagrađena bazilika sv. Marije Formose, izvana ukrašena dekorativnim lezenama, od koje je sačuvana samo južna kapela.

Izgled vanjskog plašta amfiteatra u Puli

Izgled vanjskog plašta amfiteatra u Puli

Ulaz u podzemni dio Arene u Puli

Ulaz u podzemni dio Arene u Puli

Od 788. do 1148. Pula je bila dio Franačkog i Njemačkog Carstva te sjedište istarskih grofova. Nakon kratkotrajne umjetničke krize u tom razdoblju, umjetničko je stvaranje dobilo novi zamah u vrijeme mletačke uprave (1148. – 1797.). Pored gradske palače, podignute 1296. posebno treba naglasiti umjetnički značaj crkve Sv. Franje, građene početkom XIII. stoljeća u romaničkom stilu s gotičkim dodacima. Nakon propasti Mletačke Republike 1797. nad Pulom se početkom XIX. stoljeća izmjenjivala austrijska i francuska vlast, da bi 1813. nastupilo duže razdoblje austrijske vladavine (do 1918.). U tom razdoblju Pula se razvila u industrijski grad, postavši od 1859. glavna austrijska ratna luka. Nakon I. svjetskog rata Pula je dospjela pod talijansku okupaciju, koju su obilježili progoni i stradanja hrvatskog pučanstva.

Katedrala Marijina Uznesenja u Puli

Katedrala Marijina Uznesenja u Puli

Ostaci bazilike sv. Marije Formose

Ostaci bazilike sv. Marije Formose

Detalj mozaika iz bazilike sv. Marije Formose

Detalj mozaika iz bazilike sv. Marije Formose

Tomislav Šarlija
About Tomislav Šarlija (23 Articles)
Diplomirao je povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno radi na radnom mjestu profesora povijesti u Školi za cestovni promet u Zagrebu, a prije toga je radio u V. gimnaziji, Gimnaziji Tituša Brezovačkog, Gimnaziji Lucijana Vranjanina i II. ekonomskoj školi u Zagrebu. Suautor je udžbenika povijesti za šesti razred osnovne škole i udžbenika za drugi razred gimnazije, kao i metodičkih priručnika uz te udžbenike.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*