Novo:

Istarski puti (6) – Buzet

Istraživanje kulturno-povijesne baštine Istre Povijesne i Knjižničarske skupine Škole za cestovni promet iz Zagreba, šk. godina 2008./2009.

O najstarijoj povijesti Buzeta znamo vrlo malo, tek toliko da je to područje bilo naseljeno još u prapovijesti, a da se u rimsko doba tu nalazilo naselje Pinguentum. Na početku ranog srednjeg vijeka područje Buzeta vjerojatno je bilo pod vlašću Langobarda, koji su od sredine VI. stoljeća vladali sjevernom Italijom, a o tomu svjedoči langobardska nekropola na lokalitetu Brežac, s nalazima srebrne i brončane konjske opreme, koja se obično datira oko 600. godine. Vlast Langobarda zanijenjena je onom bizantskom na što ukazuju nalazi naušnica, pojasnih kopči i fibula bizantskog podrijetla iz nekropole na lokalitetu Mejica.

istra-buzet-1

Premda se najstariji nalazi starohrvatskih obilježja, pronađeni uz sjeverne gradske zidine, datiraju u IX. stoljeće, dolazak Hrvata na ovo područje dogodio se znatno ranije, na samom početku VII. stoljeća. Svjedočanstvo o tomu je i pismo pape Grgura I. solinskom nadbiskupu Maksimu iz 600. godine u kojem se spominju Slaveni u Istri. Nakon vlasti akvilejskih patrijarha Buzetom je nakon 1420. zavladala Venecija, a grad je od 1511. postao sjedište vojnog upravitelja mletačke Istre. Mlečani su tijekom XVI. stoljeća obnovili gradske zidine, a iz tog doba potječu i dvoja gradska vrata – Vela iz 1547. i Mala iz 1592. Pored srednjovjekovnih ostataka, u koje ubrajamo i kapetanovu palaču, od kulturno-povijesnih spomenika treba izdvojiti i nekoliko crkava, posebno crkvu sv. Jurja iz 1611. i župnu crkvu iz XVIII. stoljeća, s nekoliko vrijednih umjetničkih djela.

Vela vrata Buzeta

Vela vrata Buzeta

Mala vrata Buzeta

Mala vrata Buzeta

Cisterna na središnjem gradskom trgu Buzeta

Cisterna na središnjem gradskom trgu Buzeta

Tomislav Šarlija
About Tomislav Šarlija (23 Articles)
Diplomirao je povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno radi na radnom mjestu profesora povijesti u Školi za cestovni promet u Zagrebu, a prije toga je radio u V. gimnaziji, Gimnaziji Tituša Brezovačkog, Gimnaziji Lucijana Vranjanina i II. ekonomskoj školi u Zagrebu. Suautor je udžbenika povijesti za šesti razred osnovne škole i udžbenika za drugi razred gimnazije, kao i metodičkih priručnika uz te udžbenike.