Novo:

Istarski puti (3) – Aleja glagoljaša

Istraživanje kulturno-povijesne baštine Istre Povijesne i Knjižničarske skupine Škole za cestovni promet iz Zagreba, šk. godina 2008./2009.

Imajući u vidu da je upravo ročko-humsko područje bilo središte hrvatskog glagoljaštva u Istri osmišljena je i izgrađena u razdoblju od 1977. do 1985. na prijedlog Zvane Črnje Aleja glagoljaša, koja povezuje Roč s drugim važnim glagoljskim središtem u Humu. Riječ je o stazi dužine 7 km uz koju je postavljeno 10 kamenih obilježja, koja započinju Stupom čakavskog sabora, a završavaju bakrenim vratima grada Huma. Aleju je u spomenutom razdoblju osmislio akademik Josip Bratulić, a postavio kipar Želimir Janeš. Početno obilježje Aleje, Stup Čakavskog sabora, izvedeno je u obliku glagoljskog slova S, a simbolizira logos, um, riječ, jer kakao kaže glagoljski prijevod Evanđelja po Ivanu Iskoni bĕ Slovo i Slovo bĕ u Boga i Bog bĕ Slovo. Se bĕ iskoni. Kao takvo ovo je obilježje simbol početka slavenskog pisma i pismenosti.

istra-aleja-01

Stol Ćirila i Metoda, drugo obilježje na Aleji glagoljaša posvećeno je slavenskim apostolima, Svetoj Braći Konstantinu (Ćirilu) i Metodu, za koje se vjeruje da su u IX. stoljeću sastavili slavensko pismo-glagoljicu. Sastoji se od okrugle kamene ploče na tri noge, simbolizirajući s jedne strane glavne elemente glagoljskih slova, a s druge savršenstvo i Sv. Trojstvo. Na obodu stola zapisano je Stol Ćirila i Metoda na trima srednjovjekovnim pismima koja su se koristila u Hrvatskoj – latinici, glagoljici i ćirilici.

Stol Ćirila i Metoda na Aleji glagoljaša

Stol Ćirila i Metoda na Aleji glagoljaša

Treće obilježje, smješteno ispod starog hrasta je Katedra Klimenta Ohridskog, posvećena najznačajnijem učeniku Svete Braće. Sastoji se od katedre, na kojoj je na glagoljici i ćirilici zapisan natpis katedra Klimanta epi(skopa) te kamenih blokova (stolci za učenike).

Katedra Klimenta Ohridskog

Katedra Klimenta Ohridskog

Pod velikom lipom u selu Brnobići, uz crkvu Gospe od Snijega iz XV. stoljeća, osmislio je Branko Fučić Glagoljski lapidarij, izložbeni prostor u kojem su u suhozidu ugrađene kopije najvažnijih hrvatskih glagoljskih natpisa.

Replika Valunske ploče u zidu glagoljskog lapidarija u selu Brnobići

Replika Valunske ploče u zidu glagoljskog lapidarija u selu Brnobići

Sljedeće obilježje postavljeno na Aleji glagoljaša je Klanac hrvatskog lucidara. Sastoji se od kamenog zida koji se uzdiže do kamene ploče na njegovom vrhu, koji simbolizira oblak, a krasi ga natpis Zovet se Istrija. Olinfos je Učka. Ide pod oblaki. Ovaj spomenik tako simbolizira istarski Olimp – Učku.

Klanac hrvatskog lucidara

Klanac hrvatskog lucidara

Idući dalje nailazi se na Vidikovac Grgura Ninskog, veliki kameni blok u obliku knjige, posvećen ninskom biskupu Grguru iz X. stoljeća, na kojem su uklesana tri srednjovjekovna hrvatska pisma.

Vidikovac Grgura Ninskog

Vidikovac Grgura Ninskog

Uspon Istarskog razvoda, sljedeće obilježje na Aleji glagoljaša, posvećeno je istoimenom doklumentu iz XIV. stoljeća, sačuvanom u dva prijepisa iz 1546. godine. Ovaj dokument, koji govori o razgraničenju između posjeda akvilejskog patrijarha, pazinskog kneza i Mletačke Republike, napisao je pop Mikula, plovan Gole Gorice prije 1395. godine jazikom hrvackim i to verno, pravo…ne priložeć ni odložeć ča bi kom zmutilo pravdu. Uspon započinje kamenim vratima u obliku glagoljskog slova L, nastavlja se glagoljskim slovima koja se uspinju pored utabane staze, a tvore natpis Istarski razvod.

Uspon Istarskog razvoda na Aleji glagoljaša

Uspon Istarskog razvoda na Aleji glagoljaša

Stranica iz Istarskog razvoda

Stranica iz Istarskog razvoda

Zid hrvatskih protestanata i heretika, kameni suhozid, ispred kojeg se u sredini nalazi stilizirani negativ glagoljskog slova S, djelo je domaćeg majstora. Unutar udubine uklesana su imena poznatih hrvatskih protestanata i heretika, poput Matije Vlačića Ilirika i Stjepana Konzula. Imena su poredana tako da ih sunce kao na sunčanom satu otkriva i pokriva. Na kamenim pločama suhozida uklesani su, pak, citati iz protestantskih knjiga.

Zid hrvatskih protestanata i heretika

Zid hrvatskih protestanata i heretika

Odmorište žakna Jurja sastoji se od sedam kamenih stolaca u obliku slova koja ispisuju ime žakna Jurja. U sredini se nalazi visoki kameni stup u obliku knjige, na čijim je koricama uklesan Jurjev zapis
Vita,vita.štampa naša gori gre.
Tako ja oću da naša gori gre.
1482. meseca ijuna 26.dni
to bje pisano v grade Izule.
To pisa Juri žakan iz Roča.
Bog mu pomagai i vsem ki mu
 dobro ote.
Ovaj se zapis inače nalazi u Misalu kneza Novaka i izražava radost što se priprema prvotisak Misala po zakonu rimskog dvora, prve hrvatske tiskane knjige iz 1483. godine.

Odmorište žakna Jurja

Odmorište žakna Jurja

Predzadnje obilježje na Aleji glagoljaša je Spomenik otporu i slobodi, koje se sastoji od tri kamene kocke, koje simboliziraju stari, srednji i novi vijek, odnosno vjekovno povijesno trajanje, težnju prema slobodi i otpor nasilju. Na najnižoj su kocki uklesani latinski stihovi rimskog pjesnika Lukana iz I. stoljeća, koji u prijevodu glase: Slobodu je pritislo ljuto oružje, a ne zna da mačevi postoje zato da nitko ne robuje. Na srednjoj je ploči glagoljicom i latinicom uklesan citat iz Istarskog razvoda: Zato je pravica vapila da se krivica potare. Najgornja kocka, posvećena novovjekovnoj borbi za slobodu i jednakost predstavljena je stihovima Mi smo pak Istrani,  Hrvati pravi. Mi kano lavi svoje zemlje branimo.

Spomenik otporu i slobodi

Spomenik otporu i slobodi

 

Aleja glagoljaša završava gradskim vratima Huma, izrađenim od bakra, s rukohvatima u obliku volovskih rogova. Na jednoj od alki na vratima zapisan je natpis na staroslavenskom koji glasi: i vrata ne zatvoret se v dne, ni notji njest tu. i ne vnidi skvr’nan v’ grad’ (Vrata se ne zatvaraju danju,nema noći u ovom gradu. I nek’ ne uđe nitko tko je ukaljan!). Druga alka sadrži stihove V. Pernića, napisane latinicom i glagoljicom: Tom malom gradiću u pohode dođi, na kamenu tvrdu toplina vri… Pri samom vrhu vrata u obliku luka raspoređen je kalendarij s dvanaest medaljona u kojima su prikazani radovi u polju i kući po pojedinim mjesecima. Kalendarij je likovno oblikovan poput starij glagoljskih kodeksa.

Detalj gradskih vrata Huma - posljednje postaje na Aleji glagoljaša

Detalj gradskih vrata Huma – posljednje postaje na Aleji glagoljaša

Aleja glagoljaša svjedoči o Istri kao središtu hrvatske srednjovjekovne pismenosti i kulture te o očuvanju nacionalne samobitnosti baštinom predaka. Naime, …kulturni slojevi su vrlo duboki, a mi smo ovdje gosti koji moramo poštovati sve ono što je prije nas, za nas, stvoreno. Smjenjivale su se generacije,vlasti, uprave, ali ostao je kulturni prostor koji nam govori dubokom mudrošću. Ako je znamo slušati, dakako. (J. Bratulić:Aleja glagoljaša,str. 8)

Tomislav Šarlija
About Tomislav Šarlija (23 Articles)
<p>Diplomirao je povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno radi na radnom mjestu profesora povijesti u Školi za cestovni promet u Zagrebu, a prije toga je radio u V. gimnaziji, Gimnaziji Tituša Brezovačkog, Gimnaziji Lucijana Vranjanina i II. ekonomskoj školi u Zagrebu. Suautor je udžbenika povijesti za šesti razred osnovne škole i udžbenika za drugi razred gimnazije, kao i metodičkih priručnika uz te udžbenike.</p>
  • robert prodan

    mislim da bi nadležni za ovu aleju trebali da razmisle o novom imenu aleje. Po stanju spomenika i pristupu istim prikladnije ime bi bilo ALEJA SRAMOTE.Neki spomenici˙(slova na istarskom razvodu)su isprevrtana, a do nekih spomenika(vidikovac Grgura Ninskog)nemoguć je pristup.Šteta da vozimo djecu da gledaju našu sramotu.