Novo:

Istarski puti (14) – Beram

Istraživanje kulturno-povijesne baštine Istre Povijesne i Knjižničarske skupine Škole za cestovni promet iz Zagreba, šk. godina 2008./2009.

Na šumovitom brežuljku, pet kilometara sjeverozapadno od Pazina, desno od ceste Pazin – Poreč, nalazi se malo mjestašce Beram. Na brežuljku se u željezno doba nalazila suhozidna gradina, čiji su bedemi pratili konfiguraciju terena. Na južnim obroncima brežuljka pronađena je i prapovijesna nekropola sa 172 grobne žare, na kojoj su se vjerojatno ukopavali stanovnici spomenute gradine.

Zanimljivo je da su prva prava arheološka istraživanja u Istri provedena upravo na ovoj nekropoli, a pronađeni nalazi čuvaju se u Beču i Trstu. Na ruševinama prapovijesnih utvrđenja dozidana su rimska utvrđenja. Zanimljivo je da je rimsko naselje zadržalo zrakasti raspored ulica prapovijesnog gradinskog naselja, a takav se raspored ulica zadržao sve do danas. U razdoblju srednjeg vijeka nastao je kaštel, opasan čvrstim bedemom, kojeg su branile četverokutne kule. Središtem mjesta dominira župna crkva sv. Martina. Iz glagoljskog natpisa na krstionici saznajemo da je izgrađena 1431., a početkom XIX. stoljeća je proširena, dobivši svoj današnji izgled. Unutrašnjost crkve sadrži bogate i vrijedne dekoracije, od kojih se posebno ističu gotičke freske iz XV. stoljeća. Raspoređene su na zidovima trijumfalnom luku i svodu svetišta, a naslikao ih je nepoznati furlanski majstor. Pored fresaka vrijedna umjetnička djela predstavljaju i kasnogotički reljef s prikazom sv. Martina te oltarna slika, rad Celestina Medovića.

istra-beram-1

Na groblju sjeveroistočno od Berma nalazi se jedan od najvrijednijih kulturnih spomenika u cijeloj Istri – crkva sv. Marije na Škrilinah. Radi se o jednobrodnoj gotičkoj građevini, čije svetište ima istu širinu kao i lađa. U XVIII. stoljeću na crkvi su izvršene dogradnje. Ispred ulaza je dograđen trijem (lopica), uklonjen je gotički svod, a brod je natkriven drvenim tabulatorom. Istovremeno su na bočnim stijenama svetišta i na pročelju probijeni prozori. Ova je crkva poznata po svojim kasnogotičkim freskama, koje ispunjavaju čitavu unutrašnjost crkve. Prema zapisu na južnim vratima crkve  naslikao ih je poznati slikar Vincent iz Kastva 1474, a vjerojatno su mu pomagala dvojica pomoćnika. Freske su raspoređene u 46 oslikanih polja, a najveća kompozicija je Poklonstvo kraljeva na sjevernom zidu crkve. Dužina ove kompozicije iznosi osam metara. Ipak, najpoznatija kompozicija nalazi se iznad glavnog ulaza, a naziva se Ples mrtvaca (Ples smrti). Prikazuje kosture koji plešu sa svim staležima, uključujući i papu, čime se između ostalog željelo dočarati prolaznost ovozemaljskog života.

Crkva sv. Marije na Škrilinah u Bermu

Crkva sv. Marije na Škrilinah u Bermu

Ples smrti (Ples mrtvaca), najpoznatija freska iz crkve sv. Marije na Škrilinah, djelo Vincenta iz Kastva

Ples smrti (Ples mrtvaca), najpoznatija freska iz crkve sv. Marije na Škrilinah, djelo Vincenta iz Kastva

Tomislav Šarlija
About Tomislav Šarlija (23 Articles)
Diplomirao je povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno radi na radnom mjestu profesora povijesti u Školi za cestovni promet u Zagrebu, a prije toga je radio u V. gimnaziji, Gimnaziji Tituša Brezovačkog, Gimnaziji Lucijana Vranjanina i II. ekonomskoj školi u Zagrebu. Suautor je udžbenika povijesti za šesti razred osnovne škole i udžbenika za drugi razred gimnazije, kao i metodičkih priručnika uz te udžbenike.