Novo:

Istarski puti (12) – Svetvinčent

Povijest Svetvinčenta (Savičenta, Sveti Vinčenat), gradića u središnjem dijelu južne Istre, na pola puta između Pule i Pazina, započinje negdje u XII. stoljeću, kada su benediktinci na današnjem mjesnom groblju izgradili crkvu sv. Vincenta i svoj samostan. Spomenuta crkve ujedno je i najstarija građevina u mjestu. Građena u romaničkom slogu, crkva je pravokutnog oblika s tri jednake upisane apside na istočnoj strani. Uz crkvu je 1466. dograđena kapela s gotičkim svodom. Unutrašnjost crkve krase izuzetno vrijedne freske, rađene u tri sloja, od kojih je najbolje očuvan drugi sloj. Radi se o romaničkim zidnim slikama na kojima je primjetan izraziti bizantski utjecaj. Ove freske, djelo majstora Ognobenusa Trivisanusa, predstavljaju ujedno najopsežniji romanički ciklus u zidnom slikarstvu Istre. Najmlađi, treći sloj, radili su talijanski majstori u drugoj polovici XIV. i početkom XV. stoljeća. Pored crkve sv. Vincenta valja istaknuti i četverokutnu gotičku crkvu sv. Antuna, s apsidom užom od broda i gotičkim kipom sv. Antuna.

Tijekom XV. stoljeća nastala je crkva sv. Katarine, jednostavna gotička građevina sa šiljastim svodom u apsidi i freskama iz XV. stoljeća u oltarnome dijelu. U XVIII. stoljeću ispred ulaza je dograđen trijem – lopica. Središtem Svetvinčenta dominira renesansni trg, između ostaloga poznat i kao mjesti na kojem se snimao igrani film Maršal. U sredini trga smjestila se gradska cisterna, a uokolo se nalaze kaštel Morosini-Grimani, župna crkva Uznesenja Marijina, gradska loža i niz renesansnih kuća. Kaštel Morosini.Grimani, četverokutna utvrda u samom središtu Svetvinčenta, predstavlja najveći sačuvani mletački kaštel u Istri. Snažno podnožje i ugaone kule pridonose monumentalnosti ovoga fortifikacijskog zdanja. Prva srednjovjekovna utvrda na tom je mjestu sagrađena u XIII. stoljeću, a u drugoj polovici XV. stoljeća došla je u posjed obitelji Morosini, koji su je dogradili i proširili. Godine 1520. kaštel je dospio u ruke obitelji Grimani, koja ga je ponovno dogradila i obnovila 1589. Župna crkva Navještenja Marijina potječe s kraja XV. stoljeća, a ima trolisno, renesansno oblikovano pročelje. Od crkvenih ukrasa valja spomenuti drvena rezbarena vrata iz XVI. stoljeća, glavni barokni oltar te dvije vrijedne slike (Marija i sveci, Navještenje).

 

Glavni trg u Svetvinčentu s mjesnom cisternom u sredini

Glavni trg u Svetvinčentu s mjesnom cisternom u sredini

Župna crkva u Svetvinčentu

Župna crkva u Svetvinčentu

Literatura

J. BRATULIĆ, Aleja glagoljaša, Zagreb, Znamen, 1994.
B. FUČIĆ, Terra incognita, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1997.
F. HORVAT KIŠ, Istarski puti, Zagreb, Državno izdavačko poduzeće Hrvatske, 1950.
Hrvatska likovna enciklopedija, sv. I. – VIII., [gl. ur. Žarko Domljan], Leksikografski zavod Miroslav Krleža – Vjesnik, Zagreb, 2005.
Istarska enciklopedija, [ur. M. Bertoša et al.], Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2005.
A. NAZOR, Knjiga o hrvatskoj glagoljici „Ja slovo znajući govorim“, Zagreb, Erasmus naklada, 2008.

Tomislav Šarlija
About Tomislav Šarlija (23 Articles)
Diplomirao je povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno radi na radnom mjestu profesora povijesti u Školi za cestovni promet u Zagrebu, a prije toga je radio u V. gimnaziji, Gimnaziji Tituša Brezovačkog, Gimnaziji Lucijana Vranjanina i II. ekonomskoj školi u Zagrebu. Suautor je udžbenika povijesti za šesti razred osnovne škole i udžbenika za drugi razred gimnazije, kao i metodičkih priručnika uz te udžbenike.