Novo:

Istarski puti (11) – Sveti Petar u Šumi

Istraživanje kulturno-povijesne baštine Istre Povijesne i Knjižničarske skupine Škole za cestovni promet iz Zagreba, šk. godina 2008./2009.

Naselje Sveti Petar u Šumi, smješteno u središnjoj Istri, šest kilometara od Žminja, naziv je dobilo prema istoimenom samostanu. Prvi samostan na tom mjestu osnovali su benediktinci, a po prvi se put spominje 1174. pod nazivom Monasterium Sancti Petri in Sylvis – samostan sv. Petra u Šumama. Pritom se napominje da samostan postoji već pedeset godina, točnije od 1124. Ako je vjerovati legendi po kojoj se u samostan sklonio ugarski kralj Salomon, bježeći iz Mađarske uslijed dinastičkih sukoba, samostan bi trebalo datirati još i raniije. Kako je benediktinskim redovnicima bio potreban mir, u početku se oko samog samostana i crkve nije razvilo naselje, kako je to inače uobičajeno, već su se supetarska naselja nalazila ponešto udaljena od samog samostana. Tako povijesni izvori spominju kaštel Ad Vicinatum, čije se ruševine danas ne mogu uočiti, a koji se vjerojatno nalazio na predjelu Nad Dragom. Na ostatke možebitnog naselja na tom mjestu upućuje toponim Sv. Toma, prema istoimenoj crkvi, koja se vjerojatno nalazila tu. Od ostataka iz vremena benediktinaca treba uzdvojiti latinsku rukopisnu knjigu, pisanu karolinom na prijelazu iz XI. u XII. stoljeće te Supetarski ulomak – komad kamene grede iz XII. stoljeća s glagoljskim i ćiriličnim slovima. U prvom redu ćirilicom je zapisano AMEN, vjerojatno završetak neke molitve, dok ispod toga na glagoljici piše IEKOV M. Ova dva primjera kazuju kako je i kod benediktinaca u Istri bila u srednjem vijeku razvijena tropismenost, kao i u nekim drugim djelovima Hrvatske.

Kada su benddiktinci nakon nekog vremena napistili samostan, car Fridrik darovao ga je 1459. pavlinima. Oni su samostan i crkvu temeljito obnovili. Kod obnavljanja i preslagivanja samostanskog klaustra napravili su i jedan kuriozitet, tako da su nove renesansne stupove stavili u prizemlje, a starije romaničke na kat.

istra-sveti-1

 

U isto vrijeme samostanska je crkva obnovljena u gotičkom stilu. Samostan sv. Petra u Šumi pavlini su pretvorili u sjedište Istarsko-primorske provincije, a kasnije su u njemu osnovali i pučku školu, koju su pohađala plemićka i građanska djeca iz Istre. Nakon 1770. u samostanu su se organizirala i predavanja iz filozofije, a kratko je vrijeme možda djelovao i studij filozofije. Kada je samostan u Uskočkom ratu početkom XVII. stoljeću teško stradao uslijedila je ponovna obnova 1731. Tako na ulazu u samostan stoji natpis:

Fredericus III
imperator donavit mo
nasterium s. Petri in sylvis
fratribus ordinis s. Pauli primi eremitae
1459.
De novo erectum 1731.

Kod ove obnove samostanu je dograđen niz prostorija s baroknim svodovima. Istovremeno je obnovljena i crkva, koja je tada dobila svoj današnji izgled, sličan izgledu ostalih pavlinskih crkava. Ima pravokutni oblik s izduženim svetištem i kvadratnim korom, dvije kapele na duljim stranama te bačvasto-križni svod. Odlikuje se vrijednim kasnobaroknim crkvenim namještajem, posebno drvenim oltarima, koje je radio Pavao Riedl. Na svakom oltaru postavljene su oltarne pale koje je naslikao Leopold Keckheisen. Nakon ukidanja pavlinskog reda 1783. samostan je neprestano propadao, dok krajem osamdesetih godina XX. stoljeća nije dan u vlasništvo biskupiji. Godine 1993. u samostan su se doselili poljski pavlini, a 1998. započela je obnova samostana.

Pročelje pavlinske crkve u Svetom Petru u Šumi sa zvonikom

Pročelje pavlinske crkve u Svetom Petru u Šumi sa zvonikom

Dio renesansnog prizemlja i gornjeg, romaničkog kata u klaustru samostana

Dio renesansnog prizemlja i gornjeg, romaničkog kata u klaustru samostana

Prizemlja klaustra pavlinskog samostana

Prizemlja klaustra pavlinskog samostana

Iz Svetog Petra u Šumi potječe nekoliko istaknutih osoba, od kojih je najpoznatiji zagrebački biskup Šimun Bratulić (1550. – 1613.). Pored njega valja istaknuti Josipa Bratulića, koji se u XIX. stoljeću družio s Antom Starčevićem, a nekoliko mu je pjesama objavljeno u časopisu Kolo. Ništa manje značajan nije ni Josip Turčinović, teolog, sveučilišni profesor i osnivač Kršćanske sadašnjosti, čija se bista nalazi ispred ulaza u samostan.

Bista Josipa Turčinovića ispred pavlinske crkve i samostana

Bista Josipa Turčinovića ispred pavlinske crkve i samostana

Tomislav Šarlija
About Tomislav Šarlija (23 Articles)
Diplomirao je povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno radi na radnom mjestu profesora povijesti u Školi za cestovni promet u Zagrebu, a prije toga je radio u V. gimnaziji, Gimnaziji Tituša Brezovačkog, Gimnaziji Lucijana Vranjanina i II. ekonomskoj školi u Zagrebu. Suautor je udžbenika povijesti za šesti razred osnovne škole i udžbenika za drugi razred gimnazije, kao i metodičkih priručnika uz te udžbenike.