Novo:

ISHA Konferencija – Leuven, Belgija (8.-16.4.2013.)

Skoro 100 studenata povijesti iz raznih zemalja Europe okupilo u Leuvenu od 8. do 16. travnja 2013. godine kako bi sudjelovalo na 24. Međunarodnoj konferenciji studenata povijesti, u organizaciji ISHA-e Leuven. Tema konferencije je bila Migracije. Od 8. do 16. travnja održala se još jedna ISHA konferencija - ovaj put u Levenu u Belgiji. Ovaj susret će biti upamćen po izrazito velikome odazivu sudionika; čak 95 njih iz 26 različitih europskih zemalja.

Tema ove konferencije je bila Migracije. [1. http://ishaseminarleuven.wordpress.com/ Posjećeno: 14.5.2013.] Uvodno predavanje, kao i sve radionice vezane za ovaj susret su se održavale u prostorijama Katholieke Universiteit Leuven, koje je nastarije sveučilište u Belgiji. [2. http://www.kuleuven.be/english/ Posjećeno: 14.5.2013.]

Akademski dio ovoga susreta trajao je od 10. do 11. travnja; u ta dva dana sudionici su izlagali svoje teme u već dodijeljenim radionicama. Migracije, kao važan suvremeni ali i povijesni fenomen, su vrlo široka tema, što je pak u tradiciji sa ISHA seminarima kako bi se pokrili što širi povijesni periodi (ovisno o granama historijografije) i najrazličitija problematika. Ovoga puta, zbog velikog broja sudionika organizirano je čak deset različitih radionica koje su su se kretale od “klasičnih” kao što je migracija tijekom srednjeg vijeka, ranog novog vijeka, modernog doba, kolonizacija, prisilnih i ekonomskih migracija pa sve do “migracija” hrane i prehrambenih navika čime se samo pokazuje složenost procesa kao što su migracije, jer se zajedno sa ljudima kreću i najrazličitiji običaji pa onda tako i poljoprivredne kulture i jela. Ovakav raspon tema samo pokazuje da je bilo ponešto za svakoga, a da se opet održala razina akademske ozbiljnosti. Tako smo u radionici pod nazivom Kolonizacija mogli čuti priče o osvajanju Baltika od strane Teutonskih vitezova, talijanskim naseljenicima u Libiji, trgovini robljem tijekom ranog novog vijeka, europskom kolonijalizmu u Africi tijekom 19. stoljeća bilo da se radilo o belgijskim misionarima u Kongu ili pak burskim i britanskim naseljenicima na jugu afričkog kontinenta, europskoj četvrti u Šangaju, njemačkim pacifičkim posjedima ili “kratkoj” povijesti Kosova u 10 slika. Razdoblje koje su pojedine teme pokrile u više slučajeva prelazi dva ili tri stoljeća što samo pokazuje dugotrajnost migracija kao i posljedica koje one sa sobom donose-kako dobre tako i one loše. Nažalost, mnoga mjesta još uvijek osjećaju posljedice tih, često nasilnih premještanja stanovništva, o čemu možemo i sami vrlo često svjedočiti prateći medije. Drugog dana trajanja akademskog dijela svaka je radionica pripremila “Final Conclusion”, odnosno zaključni dio koji se održao u velikoj dvorani na krovu sveučilišta. Zajedničko izlaganje moglo je završiti tragično da nije bilo pravovremene reakcije lokalnog stanovništa i mjesnog DVD-a koji su brzom akcijom uklonili potencijalne skakače s krova zgrade. [3. Kako je Final Conclusion održan na najvišem katu zgrade, sudionici su vrlo brzo otkrili vrata kojima se moglo izaći van na krov. Susjedi, koji su vidjeli brojne ljude na krovu na koji se inače ne smije izlaziti, su uznemireni i zvali policiju. Objašnjenje? Mislili su da je riječ o grupnom samoubojstvu.] Izlaganje zaključka je variralo od radionice od radionice; dok su se neke odlučile držati klasičnog, suhoparnog fakultetskog izlaganja (najsigurnija metoda), neke su poput “Kolonizacije” ili “Migracija u srednjem vijeku” priredile osebujne igrokaze s elementima humora i drame. Možda najbolje od takvih izlaganje imala je radionica pod nazivom “Prisilne migracije” čiji su sudionici doslovce (pod prisilom dakako) digli na noge ostatak dvorane i natjerali ljude da trče uokolo, dok su oni koji su se odbili ustati simbolički “smaknuti” na mjestu. O avangardnosti i umjetničkoj dubini ovakvog načina prezentiranja neke teme još će se dugo raspravljati u akademskim krugovima, a to može biti i tema za neke buduće ISHA susrete.

isha-leuven

U kulturnom dijelu ovoga druženja bili smo u prilici obići gotovo cijeli Leuven koji iako malen (60000 stanovnika od čega gotovo dvije trećne čine studenti), izgleda vrlo lijepo i uredno, sa centrom koji ima onaj srednovijekovni štih kojim se diči veliki broj europskih gradova. Grad također zgodno kombinira modernu arhitekturu sa prošlošću tako da posjetitelj nema dojam da se nešto ne uklapa u panoramu grada. Od gradskih znamenitosti vidjeli smo knjižnicu sveučilišta koja je u popunosti srušena kao i ostatak grada tijekom prvog svjetskog rata, pri čemu su izgubljeni mnogi rukopisi od kojih su neki datirali u 12. st., te je poslije obnovljena uz pomoć stranih donacija. Na krovu knjižnice nalazi se toranj u kojem simpatični muzičar svira orgulje oglašavajući tako svaki sat stanovnicima. [4. Instrument Carrilion http://en.wikipedia.org/wiki/Carillon. Posjećeno: 14.5.2013.] Uz to vidjeli smo lokalnu crkvu sv. Petra, staru tržnicu koja je pretvorena u “najveći bar” u Europi, ako je za vjerovati našim domaćinima kao i pogon pivovare Stelle Artois gdje se proizvodi ova svjetski poznata vrsta piva. Uz naše vodiče, imali smo dovoljno vremena grad razgledavati sami uz pomoć unaprijed izrađenih karata samo za nas. Jedina mana je bilo kišno vrijeme koje nas je pratilo gotovo do zadnjeg dana, no mi koji smo ostali dan duže radi prijevoza kući imali smo sunčanu nedjelju pa smo uz napunjene baterije mogli vidjeti grad u svom svojem sjaju. Također smo posjetili susjedni grad Ghent koji je također poznat po svojem sveučilištu i drugim znamenitostima koje smo razgledali uz dvoje simpatičnih vodiča.

Zabavni dio ovog susreta sastojao se od večeri koje smo provodili šetajući po različitim barovima ili igrajući “vukodlaka” u sobama hostela u kojem smo odsjedali. Sam hostel bio je prilično udoban za svoju cijenu. Po ko zna koji put susret je okončan “National Drinks and Food Partyjem” gdje su se mogla predstavljati najrazličitija nacionalna pića i jela, neka već dobro poznata (notorna) među sudionicima od prije kao što su različite varijante rakije.

Kada se sve zbroji i oduzme seminar je bio pun pogodak: teme su bile zanimljive, svatko od nas vidio je nešto novo a zabave nije nedostajalo. Akademski napredak tj. razina profesionalnosti u našoj struci na ovakvim susretima može samo rasti jer su sudionici prisiljeni izlagati pred stranom publikom što je prava motivacija za usavršavanje i učenje. Leuven je predivan grad, a njegovi stanovnici nevjerojatno ljubazni i otvoreni pa se zato nadamo da se u skoroj budućnosti nazire povratak u Belgiju.

About Marko Čičko (1 Articles)
Rođen sam u Zagrebu gdje sam pohađao osnovnu i srednju školu. Godine 2007. upisao sam studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno sam na drugoj godini diplomskog studija moderne i suvremene povijesti (19. i 20. stoljeće).