'Žene u povijesti Koprivnice i Podravine' naziv je znanstvenog skupa koji će se održati sutra u koprivničkom Pučkom otvorenom učilištu uz sudjelovanje poznatih domaćih povjesničara, kulturnih i zdravstvenih djelatnika i njihovih gostiju. U organizaciji Povijesnog društva Koprivnica i Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i eko-historiju, izlaganja na skupu svrstana su u četiri poglavlja; u prvom bit će riječi o primjerima istaknutih žena u politici, gospodarstvu, znanosti i umjetnosti Podravine, druga tema naslovljena je ‘Žene i društvo’, treća ‘Žene u zdravstvu i obrazovanju’ i posljednja ‘Žene i rat’. Podravski je to prilog suvremenim trendovima u povijesnoj znanosti koji žele ispraviti zapostavljenost žena i pokazati da nisu samo muškarci imali presudnu ulogu u proteklim stoljećima, kaže prvi čovjek Organizacijskog odbora skupa Hrvoje Petrić.
- Mi smo razmišljali unutar Povijesnog društva Koprivnica i Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i eko-historiju da bismo mogli dati prostor ženama i da napravimo jedan znanstveni skup koji će biti gledan iz ženske perspektive. To smo uspjeli na taj način da smo uzeli jedno područje, jednu mikroregiju, Podravinu i prostor grada Koprivnice, sa primjerom žena koje su bile u daljoj povijesti i žena koje su bile u novijoj povijesti.
Prva seljačka književnica i političarka Mara Matočec, teta Vegeta Zlata Bartl, najpoznatija hrvatska naivna slikarica Mara Puškarić, podravske žene srednjem vijeku, u vrtlogu 2. svjetskog rata i njihova uloga u novijoj povijesti koprivničkog zdravstva i prosvjete, samo su neke od tema izlaganja. Također, u sklopu znanstvenog skupa predviđeno je i predstavljanje 21. broja glasila ‘Scientia Podraviana’, 3. broja časopisa ‘Ekonomska i eko-historija’, te 12. broja časopisa ‘Podravina’. Skup 'Žene u povijesti Koprivnice i Podravine' u Pučkom otvorenom učilištu na Trgu bana Jelačića počinje sutra u 9 sati' javlja Radio Koprivnica na svom portalu.
Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
Budite prvi komentator ovog clanka
