Dana 20. veljače 2006. godine u Novinarskom domu u Zagrebu održana je promocija knjige Klio na Balkanu. Velika dvorana ND nije bila baš popunjena. Interes za knjigu pokazali su novinari, ali nastavnici povijesti, nažalost, nisu došli u očekivanom broju.
Jedan od najavljenih predstavljača, prof. dr. Neven Budak, bio je spriječen doći zbog bolesti, ali je na promociji pročitan njegov uvodni tekst (u nastavku). Promociju je obilježio iscrpan govor Snježane Koren, koja je ukazala na potrebu multiperspektivnog pristupa u historiografiji i nastavi povijesti.

Klio na Balkanu - naslovnica

prof. dr. Neven Budak

Riječ na predstavljanju knjige Klio na Balkanu

U predgovoru knjizi Klio na Balkanu voditeljica projekta kojem je cilj bio analiza udžbenika na području Jugoistočne Europe, grčka povjesničarka Christina Koulouri, istaknula je kako je u tom projektu međusobno druženje i upoznavanje povjesničara iz regije bilo barem jednako važno kao i sam znanstveni aspekt projekta. Kao sudionik projekta od njegovih početaka na pomalo zabačenom i pustom grčkom otočiću Halki 1998., mogu samo potvrditi Christinine riječi. Projekt je iz regije koja se protegla od Slovenije i Moldavije do Cipra okupio uglavnom vrlo zanimljive povjesničarke i povjesničare, spremne na kritički pristup ne samo tuđoj, nego i vlastitoj povijesti. Takav odnos prema vlastitoj nacionalnoj povijesti, što podrazumijeva neprihvaćanje mitova i odbacivanje gledanja na svoju naciju kao na vječitu žrtvu, izaziva nužno brojne negativne reakcije. Ne želim tvrditi da su povjesničari koji su spremni na odbacivanje nacionalnih mitova i na razgovor s drugima zbog toga naročito hrabri (iako je u Turskoj doista opasno tvrditi da su Turci počinili genocid nad Armencima, na Cipru se u vrlo neugodnoj situaciji mogu naći oni koji zagovaraju dijalog preko granice podijeljenog otoka, a i u Rumunjskoj se borci protiv mitova mogu naći izloženi pritiscima koji nadilaze obične novinske napade), ali za sve je njih karakteristično da su zbog struke kojom se bave spremni odustati od kompromisa kakvi mnogim njihovim kolegama nisu mrski. Ili možda drugačije: kritični povjesničari su spremni i voljni unijeti više truda i razumijevanja u sagledavanje povijesti svoje nacije. Za to je potrebno proširiti vidokruge i na druge, ne samo neposredne susjede, jer se jedino usporedbom s drugim nacionalnim povijestima može pokušati shvatiti mjesto vlastite nacije u ukupnoj europskoj i svjetskoj prošlosti. Višegodišnje druženje s takvim povjesničarima donijelo mi je ne samo mnoge ugodne trenutke, nego i pomoglo da na Jugoistočnu Europu gledam drugim očima.

 Kao što se može primijetiti, ja i dalje radije rabim oznaku "Jugoistočna Europa" nego Balkan. Opravdanje mogu naći u činjenici da je projekt (kao i ova knjiga) okupio znanstvenike koji ne dolaze samo iz balkanskih zemalja, ali pojam "Balkan" izbjegavam i zato što u meni još uvijek izaziva mahom negativne konotacije. Da se na definiciju Balkana može gledati i drugačije, pokazala je Christina Koulouri u uvodu knjige koja je pred nama, a koji je po mnogočemu izvrstan metodološki okvir ne samo ovoj knjizi, nego i bavljenju "balkanskom" povijesti uopće.

 Tekstovi okupljeni na stranicama knjige koja je pred nama rezultati su niza znanstvenih skupova, odnosno radionica, na kojima su se tijekom nekoliko godina obrađivale kontroverzne teme zajedničke prošlosti. Vjerujem da će nekima već i samo spominjanje pojma "zajedničke prošlosti" izazvati grč u želucu, ali teško možemo zanijekati, motreći sada samo iz uže hrvatske perspektive, da smo kroz državne tvorevine poput Ugarskoga Kraljevstva, Bizantskog, Osmanskog i Austrijskog Carstva, Jugoslaviju ili kroz blokovsku podjelu dijelili svoju povijest s drugima. Tome valja pridodati i vjersku i kulturnu povijest, te manjine koje su zajedničke mnogim nacijama okupljenima u projektu, pa i ne samo njima. Količina "zajedničke povijesti" povećat će se još više, uzmemo li u obzir i samo bilateralne veze među susjednim nacijama. Nitko, dakle, ne može nijekati postojanje zajedničke povijesti, bez obzira sviđala se ona nama ili ne. A ako je već postojala, tada je treba izučavati i tumačiti, a da se pri tom neugodne teme ne izbjegavaju, nego da se nastoje sagledati iz više kutova, kako se ne bi dobila jednostrana ocjena koja neće zadovoljiti znanstvene zahtjeve niti ikoga drugoga do eventualno apologeta nacionalne povijesti.

 Iza ovoga projekta, pa onda i iza knjige, stoji Centar za demokraciju i pomirenje u Jugoistočnoj Europi. Osnovali su ga ugledni i obrazovani grčki i turski poslovni ljudi u želji da za svoje dvije nacije, ali i za druge u njihovu okruženju, postignu ono što su njemački i francuski političari (a pridružimo im i poljske) učinili za svoje nacije. Stoljeća ratovanja trebalo je zamijeniti suradnjom, a za uspješnu suradnju nužno je raščistiti povijesne kontroverze ili bar pokazati da postoje legitimna, iako različita tumačenja pojedinih događaja. Osim toga, što je jednako važno, treba pokazati da se zajednička povijest dviju ili više nacija ne može svesti samo na njihove međusobne konflikte, nego da se povijest sastoji od mnogih činitelja koji su djelovali kao poveznice, a ne samo kao razdvojnice.

 Tekstovi u ovoj knjizi prilog su takvom tumačenju povijesti. No, uskladiti mišljenja znanstvenika (ili bar dijela znanstvenika) puno je lakše nego prenijeti njihove spoznaje široj javnosti. Školski sustav i mediji moraju preuzeti svoj dio posla, nakon što su znanstvenici napravili svoje. Ohrabrujuće je da se rezultati projekta, u okviru kojega su održane i radionice za nastavnike povijesti, polako ipak prenose i u školski sustav. U tom je smislu ova knjiga optimistički smjerokaz koji će, nadam se, slijediti mnogi.

Budite prvi komentator ovog clanka

Napisite komentar
Pridrzavajte se teme clanka. Osobni verbalni napadi ce biti obrisani. Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu. Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena. Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron. Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Ime:
E-mail
Homepage
Naslov:
Komentar:
Kod:*
	Zelim da mi posaljete e-mail o dodatnim komentarima

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved