Hrvatski povijesni portal

Citati i izreke

Quod licet Iovi, non licet bovi. (Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu)

Sto kazu citatelji...
Političke prilike srednjovjeko...
Ja zivim u Visokom, 500 metara od mene nalezi se grobno i kr...
Opsirnije...

Frédéric Chopin
ma odlicno,i saznao sam mnogo zanimljivosti
Opsirnije...

Nastavak dnevnika Ane Frank
ova knjiga je jako divna upravo je citam desilo mi se nekoli...
Opsirnije...

Mirko Filipović - Cro Cop
Moj si idol ali te ne mogu gledati na tv-u jer mi je zao ako...
Opsirnije...

Sudbina međimurskih Židova
Građevinari i arhitekti Morandini nisu bili Židovi.
Opsirnije...

Suradnici trenutno online

Pohranjeno u Digitalnom arhivu NSK

Vidi Top 100 - nominirana stranica

Savjeti

 

Trazimo sponzora za 2008. godinu!

Pocetak arrow Svakodnevica arrow Svakodnevna povijest arrow Terorizam (2): RAF - Nastanak i afirmacija

 

Terorizam (2): RAF - Nastanak i afirmacija PDF Ispis E-mail
Autor: Miljenko Hajdarović, prof.   
11.06.2007

RAF 

Terorizam je u kasnim 1960-im godinama terorizam postao stvarnom snagom i zauzeo čvrst položaj u nacionalnoj i međunarodnoj politici. Godina 1968. najbolji je pokazatelj toga trenda. Tada su Palestinci nakon arapsko-izraelskog rata započeli akcije zračnog terorizma, nemiri u Francuskoj, Gvatemali, Kini, afirmacija Crnih pantera u SAD-u, vijetkonška Teth ofenziva i na to vezani studentski proturatni pokret u SAD-u i širom Europe.

U tom vrelu građanske neposlušnosti u Njemačkoj, u ljeto 1967. godine nastali su temelji terorističke organizacije kasnije poznate kao RAF (Rote Armee Fraktion). To ljeto se činilo da studentski prosvjedi uopće ne prestaju – kao izgovor za prosvjede se koristilo sve, od rata u Vijetnamu, do političkih koalicija ili sveučilišne politike. 2. lipnja 1967. u službeni posjet Berlinu stigao je iranski šah. Tisuće studenata izašlo je na ulice prosvjedovati protiv njegova represivnog režima. Tada već afirmirana ljevičarska novinarka Ulrike Meinhof sudjelovala je u prosvjedima.

Andreas Baader i Gudrun Ensslin 1968. godine
Andreas Baader i Gudrun Ensslin 1968. godine

Baader je sa suradnicima zapalio dvije robne kuće
Baader je sa suradnicima zapalio dvije robne kuće
 

Andreas Baader je propustio prosvjed jer je bio na odsluženju kazne zbog krađe motocikla. Studentica Gudrun Ensslin također je bila na prosvjedu. U općem metežu prosvjeda policija je ubila studenta Benna Ohnesorga.

Smrt Benna Ohnesorga
Smrt Benna Ohnesorga
 

Dvadesetšestogodišnjem studentu Bennu Ohnsorgu to je bio prvi prosvjed na kojem je sudjelovao. Policijski narednik Karl-Heinz Kurras mu je sleđa pucao u glavu. Tako je rastući ljevičarski pokret dobio prvu žrtvu i mučenika.  U srpnju su se održavali diskusijski skupovi i tu su se upoznali Baader i Ensslinova. Sljedeće, 1968., godine mala grupica koju su čini Baader, Ensslin, Horst Söhnlein i Thorwald Proll, postavila je tempirane bombe u robnim kućama Kaufhaus Schneider i Kaufhof. Bombe su eksplodirale i prouzrokovale štetu od oko pola miljuna njemačkih maraka. Ensslinova je nazvala Njemačku novinsku agenciju i izjavila "Ovo je politički čin osvete!".  Kako nisu svoje postupke održali tajnim uskoro su uhvaćeni i optuženi za podmetanje požara. Na suđenju su ih zastupali odvjetnici Otto Schily, Horst Mahler i profesor Heinitz. Svih četvero okrivljenika je osuđeno na tri godine zatvora.

Suđenje 1968. godine
Suđenje 1968. godine
 

Nakon samo četrnaest mjeseci (lipanj 1969.) iza rešetaka amnestirani su kao politički zatvorenici istekli su pravo na uvjetnu slobodu. U studenom savezni suz zahtijeva da se vrate u zatvor, ali svi osim Söhnleina bježe preko Francuske i Švicarske u Italiju.

U veljači 1970. odvjetnik Horst Mahler u Napulju je posjetio Baadera i Ensslin i predložio im je povratak u Berlin kako bi osnovali ilegalnu grupu. Krajem veljače su se vratili u Berlin i prenoćili su kod Ulrike Meinhof, koja je često pružala utočište ljevičarima. Članovi Mahlerove revolucionarne vojske su krenuli u nabavu oružja za rat protiv kapitalističke države. Grupu su činili: Mahler, Baader, Ensslin, Astrid Proll, Manfred Grashof, Petra Schelm i Monika Berberich.   Prilikom nabave oružja Baader je uhićen. Monika Berberich pisala je upravi zatvora moleći dozvolu da Baader pomogne Ulrike Meinhof u pisanju knjige o mladima na rubu društva. Baader je dobio dozvolu da u pratnji čuvara odlazi u Institut za društvena istraživanja. To je bio dio plana kojim su uspjeli osloboditi Baadera.

Potjernica za Ulrike Meinhoff
Potjernica za Ulrike Meinhoff
 

Kao datum pokretanja RAF-a – Frakcije Crvene armije – uzima se 14. svibanj 1970. godine, kada Ulrike Meinhoff, Gudrun Ensslin sa sudrugovima oslobađaju Baadera iz zatvora i bježe u Jordan, gdje su od PLO-a dobili temeljnu obuku u rukovanju oružjem. U brojnim palestinskim gerilskim kampovima na Srednjem Istoku izvježbane su mnoge ljevičarske organizacije iz svih dijelova svijeta. To su više bili kampovi koji su služili za propagandu palestinske borbe nego stvarni kampovi za uvježbavanje. Kada su članovi RAF stigli u jedan takav kamp u Jemenu nisu htjeli "turističku" već pravu obuku. Međutim nisu se pridržavali strogih pravila prama kojima su muškarci i žene trebali biti odvojeni i dr. Palestinci su ih na kraju primorali da napuste kamp. U kolovozu se vraćaju u Berlin i uskoro započinju s prvim akcijama. Počinju pljačkanjem banaka kojim se financiraju. Potporu su im pružali i schiliji. Schili je bio naziv za njemačke ljevičare koji su financijski pomagali RAF. Naziv je nastao kombinacijom riječi schick (otmjeno, gizdavo) i linke (lijevo). Najkraće rečeno – to su bili sponzori RAF-a. Pljačkanjem banaka, primanjem potpore od raznih sponzora RAF je skupio sredstva za sigurne stanove, oružje, lažne dokumente i automobile. U listopadu, nakon uhićenja dijela članova, Baader preuzima vodstvo RAF-a.

U svom djelovanju RAF se u mnogim točka pridržavao "Malog priručnika za urbanu gerilu" koji je objavljen u Berlinu samo tjedan dana nakon Baaderova bijega iz zatvora 1970. godine. Autor priručnika je Carlos Marighella - latinsko američki revolucionar kojeg je 1969. godine ubila brazilska policija.

 

Carlos Marighella
Carlos Marighella

Njegov priručnik nudi konkretne savjete za borbu urbane gerile protiv fašista i kapitalista. RAF je sljedio upute priručnika tako što su pljačkali banke za svoje financiranje, uvijek su ostavljali poruke o svom djelovanju nakon neke akcije i ono što je bitno završili su profesionalnu obuku. Međutim Marighellin priručnik se temeljio na krivim teorijskim postavkama. Takva taktika je relativo djelovala u Urugvajskoj revoluciji kada su Tupamaros nakratko zauzeli Montevideo. Pretpostavka je ovakva: treba napasti državu i onda joj dopustiti da odgovori u svojoj fašističkoj maniri. Kada bi država tako reagirala narod bi se pobunio i uzeo vlast. Urbana gerila je morala samo zametnuti iskru prave revolucije. U Njemačkoj su akcije RAFa samo plašile građanstvo i nisu postigle takav stupanj empatije.

Nakon drugog svjetskog rata Saveznici su da bi spriječili pojavljivanje nekog novog Hitlera Njemačku rekonstruirali kao labavu konfederaciju snažnih državica, od kojih je svaka imala svoju policiju. Nije postojao nikakav savezni policijski aparat. Svaka je država imala svoj sistem i to su teroristi i njima slični jako koristili. Po uzoru na američki FBI početkom 1971. godine dogovoreno je stvarenje Saveznog kriminalističkog ureda, BKA (Bundeskriminalamt), koji je trebao biti zadužen za protuterorističku borbu. Te je zime Ulrike Meinhof napisala manifest grupe. Na naslovnoj stranici Koncepta urbane gerile nalazio se logotip sa strojnicom tipa kalašnjikov na crvenoj zvijezdi petokraki, te slovima RAF napisanim preko toga. Ime je simbolično trebalo označavati pobjedu ruske Crvene Armije nad nacističkom Njemačkom, kao i kratica RAF kao asocijacija na pobjedu britanskog ratnog zrakoplovstva. Ruski kalašnjikov na logotipu kasnije je zamijenjen automatskih pištoljem Heckler i Koch njemačke proizvodnje kako bi se naglasila samosvojnost grupe.

Tog je ljeta u Berlinu osnovana organizacija Pokret 2. lipnja koja je tijesno surađivala s RAF-om. Diljem Njemačke je tri tisuće policajaca angažirano u traganju za teroristima. Institut Allensbach objavo je rezultate ankete prema kojoj svaki peti Nijemac mlađi od trideset godina osjeća "određenu dozu simpatije" prema Frakciji Crvene Armije.  Pojačan je policijski pritisak i nekoliko članova RAF-a je uhićeno, ali uz brojne pucnjave, mrtve i ranjene.  U srpnju 1971. ubijena je Petra Schelm bježeći pred policijom. U listopadu prilikom uhićenja članova RAF-a poginuo je policijski narednik Norbert Schmidt. U prosincu prilikom uhićenja članova RAF-a ubijen je Georg von Rauch.

Plakat koji osuđuje ubojstvo Petre Schelm
Plakat koji osuđuje ubojstvo Petre Schelm
 

Početkom ožujka 1972. godine sve nervoznija policija pokušala je zaustaviti mladića u automobilu. Vozač, sedamnaestogodišnji Richard Epple, ubijen je policijskim rafalom. Bježao je od policije jer je vozio auto bez vozačke dozvole. Već sljedećeg dana u sukobima RAF-a i policije poginula su dva policajca i pripadnik RAF-a.


Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 2103

  Budite prvi komentator ovog clanka

Napisite komentar
  • Pridrzavajte se teme clanka.
  • Osobni verbalni napadi ce biti obrisani.
  • Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
  • Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
  • Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
  • Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Ime:
E-mail
Homepage
Naslov:
Komentar:

Kod:* Code
Zelim da mi posaljete e-mail o dodatnim komentarima

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved

 
« Prethodna   Sljedeća »

28. sijecnja HPP slavi 2. rodendan

Google reklame

Suradnja

Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

Vaše kometare očekujemo na Forumu 

Generalni sponzor Hrvatskog Povijesnog Portala 
 
Formula1 
 
Ljetovanje na Jadranu