Terorizam nije pojam vezan samo uz najnovije moderno doba. Sama riječ proizlazi iz termina "teror" i pojavljuje se prvi put za vrijeme jakobinske diktature u francuskoj revoluciji. U Klaićevom Rječniku stranih riječi teror je definiran kao "primjena nasilja sve do fizičkog uništenja protivnika". Sama definicija terorizma se mijenja ovisno o vremenu i mjestu pisanja autora. Mogli bi kao dovoljno neutralnu definiciju odabrati sljedeću: "Terorizam je specifičan oblik agresivnog djelovanja protiv naroda, životne sredine i materijalnih dobara neke zemlje u miru i u ratu." (Cvjetković, 2002., 35). Još jedna "prikladna" definicija bi bila: "Terorizam je namjerno i sustavno ubijanje, sakaćenje i ugrožavanje nevinih kako bi se u njih utjeralo strah radi neke političke svrhe." (Harmon, 2002., 19). Teror je pokušaj uništavanja ili u najmanju ruku zastrašivanja nekog protivnika.
Uz pojam terorizma treba razlikovati sabotažu i diverziju. "Pod diverzijom podrazumijevaju se specijalni oblici ili vidovi defanzivnih djelovanja i akcija čiji je cilj nanošenje gubitaka i štete stvarnom ili potencijalnom protivniku. Diverzije se izvode u namjeri podrivanja vlasti ili rušenja privrede, paljenjem ili uništavanjem na drugi način industrijskih, prometnih i drugih privrednih postrojenja, tvornica, mostova, vodovoda, zaliha, hrane, materijala ili robe koja ima značaj za privredu" (Cvjetković, 2002., 34). "Sabotaže su nezamjetne, potajne, maskirane djelatnosti s odugovlačenjem poslova, tzv. pasivne rezistencije i redovni pratitelj aktivnih oblika diverzija" (Cvjetković, 2002., 34).
Teror podrazumijeva akcije nasilja na nedužno stanovništvo, pripadnike policije i vojske te ugrožavanje životne sredine i materijalnih dobara s ciljem zastrašivanja, stvaranja nesigurnosti, dezorganizacije i uništavanja. Same akcije ne moraju imati teške posljedice po ljude i materijalna dobra, ali zato moraju izazvati vrlo jak i snažan odjek u javnosti, za razliku od diverzija kojima je osnovni cilj golema materijalna šteta i ljudski gubici. Opći strah koji prožima politički i društveni poredak, psihičko stanje neuravnoteženosti, i konkretna materijalna šteta po život i imovinu koju teroristi čine, imaju namjeru promicati neku političku svrhu, bez obzira na to je li ona kratkoročna ili dugoročna, ograničena ili neograničena. Terorizam u ratu je redovna pojava, a u miru se javlja u kriznim situacijama. Terorističke akcije izvode članovi terorističkih organizacija, plaćenici, kriminalci, fanatici i drugi. Teror nije sam sebi cilj, nego sredstvo političke moći i način da se zadrži politička moć.
Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
Komentari (3)
