Hrvatski povijesni portal

Citati i izreke

Gutta cavat lapidem non vi sed saepe cadendo. (Kaplja dubi kamen ne silom vec cestim padanjem)

Sto kazu citatelji...
Holokaust - Shoah (u oku kamer...
hitler...čovjek...ne,on nije čovjek.to je životinja.ma,kakva...
Opsirnije...

Holokaust - Shoah (u oku kamer...
da al tužno je to što za njemačke konc-logore svi znaju i nj...
Opsirnije...

Aleksandar Veliki i Egipat
vjeruje se da je aleksandar u siwi pitao je li on sin amon-r...
Opsirnije...

Holokaust - Shoah (u oku kamer...
Slike govore koliko ljudski um moze biti poremecen.
Opsirnije...

O vlaškom pitanju u Hrvatsko-s...
Zanimljivo...
Opsirnije...

Oblak kljucnih rijeci

godine vandali stoljeća germani

Joomla Modul

Suradnici trenutno online

Pohranjeno u Digitalnom arhivu NSK

Vidi Top 100 - nominirana stranica

Savjeti

 

Trazimo sponzora za 2008. godinu!

Pocetak arrow Stari vijek arrow Stari Rim arrow Vandalizam

 

Vandalizam PDF Ispis E-mail
Autor: Miljenko Hajdarović, prof.   
30.05.2006

Kip bez glavePrečesto se u svakodnevnom životu, na radiju, na televiziji ili čak i u školi susrećemo sa izrazom "vandalizam". No, što je to ustvari vandalizam i otkuda dolazi ta riječ? Ajmo se vratiti u prošlost i to daleku prošlost, u vrijeme Rimljana i njihovih dugotrajnih borbi s barbarskim plemenima.

 

  

Germani - Vandali - Vandalizam

Pradomovina Germana
Pradomovina Germana
Germani pripadaju indoeuropskoj skupini naroda koji su u početku živjeli na prostorima Skandinavije i sjeverne Njemačke. Sam naziv "Germani" prvi je upotrijebio Julije Cezar. Jedno od brojnih germanskih plemena bili su i Vandali. Oni su oko 271. godine počeli prelaziti Dunav i pljačkati područje Rimskog Carstva. Konstantin I. Veliki im je oko 330. godine dopustio da se nasele u provinciji Panoniji, na desnoj obali Dunava. Tijekom tog IV. stoljeća počeli su prihvaćati kršćanstvo. Oko 406. godine započeli su dugi pljačkaški pohod preko Europe i oko 411. godine stigli su u Španjolsku. Pretpostavlja se da je španjolska regija Andaluzija dobila ime prema njima tj. nekad se zvala Vandalusija. Pod vodstvom kralja Ginserika prešli su iz Europe u Afriku, gdje su na području nekadašnje Kartage podigli državu (429.g.). Prema procjenama u to ih je vrijeme bilo oko 80.000. U sljedećih tridesetak godina Vandali su svojim brodovima pljačkali i Zapadno i Istočno Rimsko Carstvo.

Vandali pljačkaju Rim
Vandali pljačkaju Rim

455. godine uspjeli su provaliti u Rim i dva su ga tjedna bespoštedno pljačkali, uništavali i palili. Većina se povjeničara slaže oko toga da oni nisu Rim uništili ništa više od drugih sličnih napadača. Negdje od XVII. i XVIII. stoljeća riječ vandalizam se počinje koristiti u engleskom i francuskom jeziku u smislu bezobzirnog uništavanja, posebice kulturnih dobara.  Do kraja V. stoljeća kraljevstvo Vandala se povečalo i uključivalo je većinu područja Sjeverne Afrike, Siciliju, Sardiniju, Koriziku i Balearsko otočje. Zbog nedovoljne sloge među raznim plemenima njihovo se kraljevstvo nije dugo održalo. Posljednji kraljevi Vandala, Hilderik i Gelimer borili su se protiv Bizanta sve dok se 534. godine Gelimer nije predao.

A nedavna prošlost?

A gdje su novi Vandali? Pa svugdje! Nažalost. Imali smo prilike svjedočiti vandalizmu nacista i fašista koji su željeli uništiti cijele kulture. Tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj kamere svjetskih medija su zabilježile srpske vandale koji su uništavali broje dragulje hrvatske umjetnosti i kulture, posebice grad Dubrovnik. Vandali svoja djela ostavljalju svakodnevno na ulici, školi i drugdje - pogledajte samo grafite po zidovima, potrgane klupe i svjetiljke, razbijene prozore i koševe za smeće.

Vandalizam na djelu
Vandalizam na djelu

Dubrovnik u plamenu 1991.
Dubrovnik u plamenu 1991.

Kristalna noć
Kristalna noć


Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 4571

  Komentari (4)
 1 wandalism...
Napisao-la Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript , u 29-06-2006 00:09
hi. 
i have pictures of destroyed bridge in mostar city.somwhere in bosnia. 
big wandalisam.right...
 2 Mostar
Napisao-la Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript website, u 07-07-2006 20:07
Da, rusenje mosta jest veliki akt vandalizma, ali nazalost samo jedan od mnogobrojnih tijekom rata u Bosni i Hrvatskoj.
 3 šmrc
Napisao-la Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript website, u 04-11-2006 21:51
:cry :cry :cry :cry :cry :cry :cry  
plačem zato št nigdi ne mogu dobiti ono šta točno tražim,a komentar za ovo vašu povijest neta je super i samo tako nastavite
 4 Napisao-la Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript , u 16-01-2008 19:31
Potpuno je netočna interpretacija kako su Vandali Rim bespoštedno pljačkali, uništavali i palili. Upravo suprotno, vandalski je kralj Gejzerik prilikom zaposjedanja Rima izričito svojim ljudima zabranio ikakvo uništavanje i razaranje. Grad je, naravno, potpuno opljačkan, bar ono što se još moglo opljačkati nakon što su ga već opljačkali Vizigoti. Prema Prokopiju i Ivanu Malali, Vandali su čak poskidali i brončane ukrase iz hramova i drugih građevina. Točno je da se Vandali nisu ponašali kulturno, ali nisu bili ništa gori od drugih osvajača u povijesti.

Napisite komentar
  • Pridrzavajte se teme clanka.
  • Osobni verbalni napadi ce biti obrisani.
  • Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
  • Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
  • Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
  • Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Ime:
E-mail
Homepage
Naslov:
Komentar:

Kod:* Code
Zelim da mi posaljete e-mail o dodatnim komentarima

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved

 
« Prethodna   Sljedeća »

28. sijecnja HPP slavi 2. rodendan

Povezani clanci

Google reklame

Suradnja

Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

Vaše kometare očekujemo na Forumu 

Generalni sponzor Hrvatskog Povijesnog Portala 
 
Formula1 
 
Ljetovanje na Jadranu