Gladijatori su gradski robovi u posebnom položaju. U I.st.pr.Kr. nijedan praznik u Rimu ne prolazi bez gladijatorskih borbi. Međusobno su se borili borci s mačem i štitom (secutores) protiv boraca s mrežom i trozubom (retiarii). Borci na kolima zvali su se essedarii, a zločinci osuđeni na borbu sa zvjerima bestiarii. Pobjeđeni je mogao spasiti život ako bi gledatelji podigli stisnutu šaku (pollice presso), a bio bi pogubljen kad bi ispružili palac (pollice verso).Postoje posebne škole u kojima robovi stječu gladijatorske vještine. U gladijatorskoj školi grada Kapue je 74.g.pr.Kr. otkrivena zavjera robova, ali ih je sedamdesetak uspjelo pobjeći na Vezuv.
Na čelu ustanka je Spartak, Tračanin porijeklom, libertin učitelj mačevanja u gladijatorskoj školi. Ustanicima pritječu novi robovi, kao i propali seljaci iz Kampanje. U početku rimske vlasti ne vide u ustanku veliku opasnost, a zatim je poslan pretor Publije Varinije. Doživljava poraz. Spartak želi povesti robove preko sjevera Italije u Trakiju, a Kriks ih želi povesti na Rim. Dolazi do podjele vojske na Kriksovu i Spartakovu.
Senat 72.g.pr.Kr. šalje protiv robova dva konzula. U Apuliji je potučen Kriksov odred i Kriks je ubijen. Spartak kod Mutine pobjeđuje rimsku vojsku odakle kreće u Picenonu gdje tuče vojske oba konzula. S dobro organiziranom, brojnom i discipliniranom vojskom Spartak želi krenuti na Rim. Senat ovlašćuje pretora Marka Lucija Krasa za borbu protiv Spartaka. Spartak odustaje od pohoda na Rim i kreće na jug Italije sa željom da prebaci vojsku na Siciliju, no to ne uspijeva. Namjeravajući se prebaciti u Grčku, Spartak se odvaja od svoja dva zapovjednika Ganika i Kasta i to iskorištava Kras. U presudnoj bitci u Apuliji Spartak pogiba, a između Rima i Apulije je razapeto šest tisuća robova.
Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
Komentari (5)
