Diljem Jugoslavije građani su se upisivali u knjigu žalosti
Komemoracije su održavane i u školama
Građani SFRJ su danonoćno odavali posljednju počast prema strogom državničkom protokolu
U roku od 64 sati izmjenilo se 950 počasnih straža
Britanska premijerka Margareth Tatcher
Generalni sekretar CK KP SSSR i predsjednik Prezidijuma vrhovnog sovjeta SSSR Leonid Ilijič Brežnjev
Irački predsjednik Saddam Hussein
Indijska premijerka Indira Ghandi
Predsjednik Izvršnog odbora PLO Jasser Arafat (prekršio je protokol - bacio se pred Titov kovčeg i plakao je pola sata)
Ukupno je nazočilo 208 delegacija iz 126 zemalja svijeta (8.5.1980.)
Počeo je poslednji put. Prvo su krenule zastave — jugoslovenska, partijska, bosanskohercegovačka, crnogorska, hrvatska, makedonska, srpska i slovenačka. Zatim vojne zastave: 365 zastava proleterskih i drugih partizanskih jedinica. Iza zastava stotinu narodnih heroja, muškaraca i žena, koji su svojim herojstvom tokom narodno-oslobodilačkog rata stekli najveće jugoslovensko priznanje.
Iza boraca od pre trideset i pet godina idu njihovi potomci i nasled-nici — odred oružanih snaga SFRJ sa predstavnicima kopnene vojske, vazduhoplovstva, protivavionske odbrane, mornarice, milicije i teritorijalne odbrane. Zatim more ruža ispletenih u vence. Sledi ešalon ljudi u uniformama koji su navikli da umesto oružja nose muzičke instrumente. Skoro puna dva sata turobni zvuči njihovih koračnica ispunjavali su jezivu tišinu koja je vladala na zane-melim i u nepomičnost okovanim trotoarima beogradskih ulica.
Iza združenog vojnog orkestra, čiji posmrtni marševi odjekuju u tišini širom Jugoslavije, svetlucaju zlatna odlikovanja na crvenom somotu. Ima ih šezdeset. Tri Ordena narodnog heroja. Orden jugo-slovenske velike zvezde, Orden slobode, Orden junaka socijalističkog rada, Orden narodnog oslobođenja, Orden ratne zastave, Orden jugoslovenske zastave sa lentom, Orden partizanske zvezde sa zlatnim vencem, Orden republike sa zlatnim vencem, Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem, Orden za hrabrost...
Posmrtna povorka iz zraka - put do Dedinja
Tribina za delegacije
Nakon himne Internacionale i jugoslavenske himne u 15.15 sati spušten je mramorni pokopac na Titov grob
Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Vrboska je malo mjesto na sjevernoj obali otoka Hvara, oko 4 kilometra obalnom cestom zapadno od Jelse, oko 6 km istočno od Starog Grada a na sjeveroistočnom rubu Starigradskog polja, nedavno uvrštenog na UNESCO listu svjetske baštine. Mjesto se nalazi u dnu dubokog f...
Procitajte...
Concertgebouw je u svijetu pojam dvorane. Uvijek su mi zanimljivi počeci takvih velikih projekata izgradnje dvorane, jer se nadam da će jednom, još za vrijeme moga života, publika za koncerte klasične glazbe u nas toliko nabujati, da će sve postojeće dvorane biti premale i d...
Procitajte...
Andrija Torkvat Brlić, publicist, političar. Rođen u Slavonskom Brodu 15. svibnja 1826. Sin je Ignjata Alojza, brodskog jezikoslovca i pisca. U Brodu ide u pučku školu, nižu gimnaziju pohađa u Vinkovcima (1837./41.), a višu u Zagrebu za vrijeme kulminacije ilirskog pokreta. ...
Procitajte...
Vladimir Erasmo Babić, prof. povjesničar. Rođen u Županji 2. lipnja 1898. U Županji je završio pučku školu, gimnaziju pohađa u Vinkovcima, završava u Zagrebu. Studij povijesti i zemljopisa na Filozofskom fakultetu u Beogradu završava 1923. Kao ljevičar često premje&s...
Procitajte...
Josip Gopić, filolog. Rodio se u Cerni 21. srpnja 1883. gdje je završio pučku školu. Maturirao u Vinkovcima 1903., studirao slavistiku na zagrebačkom Mudroslovnom fakultetu i diplomirao 1907. godine.
Vratio se u Srijem i zaposlio na Maloj realnoj gi...
Procitajte...
Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript