Hrvatski povijesni portal

Citati i izreke

Ave, Caesar, morituri te salutant! (Zdravo Cezare, pozdravljaju te oni koji ce umrijeti)

Sto kazu citatelji...
Političke prilike srednjovjeko...
Ja zivim u Visokom, 500 metara od mene nalezi se grobno i kr...
Opsirnije...

Frédéric Chopin
ma odlicno,i saznao sam mnogo zanimljivosti
Opsirnije...

Nastavak dnevnika Ane Frank
ova knjiga je jako divna upravo je citam desilo mi se nekoli...
Opsirnije...

Mirko Filipović - Cro Cop
Moj si idol ali te ne mogu gledati na tv-u jer mi je zao ako...
Opsirnije...

Sudbina međimurskih Židova
Građevinari i arhitekti Morandini nisu bili Židovi.
Opsirnije...

Oblak kljucnih rijeci


Warning: arsort() expects parameter 1 to be array, null given in /home/povijest/public_html/modules/mod_tag_clouds.php on line 262

Warning: Variable passed to each() is not an array or object in /home/povijest/public_html/modules/mod_tag_clouds.php on line 263

Joomla Modul

Suradnici trenutno online

Pohranjeno u Digitalnom arhivu NSK

Vidi Top 100 - nominirana stranica

Savjeti

 

Trazimo sponzora za 2008. godinu!

Pocetak arrow Pojmovnik arrow Religija arrow Mitrej – svetište Mitrinog kulta

 

Mitrej – svetište Mitrinog kulta PDF Ispis E-mail
Autor: Ana Kurtović   
21.03.2007

Prikaz Mitre koji ubija bika
Prikaz Mitre koji ubija bika

Svetište posvećeno kultu Mitre obično građeno djelomično ili potpuno pod zemljom. Mitri su najčešće bili uređenu u prirodnim ili umjetnim spiljama. Građeni su mitreji obično podzemne prostorije skromnih dimenzija, pravokutnog tlocrta u koje se silazi stepenicama. Strop je imao oblik bačvastog svoda. Usred prostorije se nalazio bunar ili izvor, a nasuprot ulazu kip, reljef ili rjeđe slika Mitre sa suncem i dr. U unutrašnjosti se, uz zid nalaze povišena mjesta za vjernike. U središnjem, nižem djelu, su se obično nalazile votivne are. Među najveće poznate Mitreje spada mitrej u Karakilinim termama u Rimu. Postojao je velik broj mitreja u Panoniji, Germaniji i drugim pograničnim provincijama gdje je mitraizam osobito bio raširen. Poznati su mitreji u kripti crkve S. Clemente u Rimu, u Londonu, Hedderheimu kod Frankfurta i dr. Najbolje sačuvani mitreji kod nas nalaze se u Cavtatu, Sisku i drugdje.

 

Mitra je staro indoiransko božanstvo sunca i svjetlosti koje je prvi puta spominje u 14. st. pr. Kr. u jednom spomeniku iz Bogazkoya. U spisima zoroastrizma javlja se kao dobri duh, vladar svijeta koji je ljudima, preko bika, dao biljke i životinje da im služe. U hinduističkim Vedama je usko povezan s Varunom, božanstvom koje kažnjava krivce. Daje ljudima hrabrost i krepost, štiti pravednike, osigurava mir, zaštitnik je ugovora, saveza, prijateljstva. Kasnije se Mitra povezuje s babilonskim božanstvom sunca Šamašom, a nakon propasti Perzijske države postaje vrlo omiljeno božanstvo u Maloj Aziji. On je "nepobjedivi" pa zbog toga njegov kult brzo prihvaćaju rimski legionari. Od 2. st. taj se kult širi po cijelom Rimskom Carstvu.

Mitrin kult ima mnogo formalnih dodirnih točaka s kršćanstvom, a i etički sadržaj mitraizma mu je blizak, tako da su štovatelji Mitre prilično lako prešli na kršćansku vjeru. (bratska ljubav, krštenje, upotreba svete vode, nedjelja kao božji dan, štovanje Mitrinog rođendana, besmrtnost duše, posljednji sud, uskrsnuće, krepostan život, a kao nagrada blaženi život na drugom svijetu). Razlike su u neprisustvovanju žena kod ceremonija i kompromisu s politeizmom.


Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 1035

  Budite prvi komentator ovog clanka

Napisite komentar
  • Pridrzavajte se teme clanka.
  • Osobni verbalni napadi ce biti obrisani.
  • Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
  • Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
  • Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
  • Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Ime:
E-mail
Homepage
Naslov:
Komentar:

Kod:* Code
Zelim da mi posaljete e-mail o dodatnim komentarima

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved

 
« Prethodna   Sljedeća »

28. sijecnja HPP slavi 2. rodendan

Povezani clanci

Google reklame

Suradnja

Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

Vaše kometare očekujemo na Forumu 

Generalni sponzor Hrvatskog Povijesnog Portala 
 
Formula1 
 
Ljetovanje na Jadranu