Dolazite li u Međimurje s juga odnosno iz pravca Zagreba, a namjerate posjetiti međimurske gradove (Čakovec, Prelog ili Mursko Središće), svakako morate sići s autoputa kod Svetog Križa. Sveti Križ je malo naselje od stotinjak kuća i oko 400 stanovnika, a pripada Općini Mala Subotica. Naselje je poznato po veoma zanimljivoj kapeli Svetog Križa koja je podignuta 1746. godine. Kapela na osami dominira prostorom, pa je vidljiva s autoputa već nekoliko kilometara prije izlaska. To je, zapravo, prvi objekt kojeg potencijalni posjetitelj Međimurja vidi već s autoputa. Čakovec je od te točke udaljen deset kilometara prema zapadu, dok je Prelog na šest km prema istoku. Sveti Križ kao lokacija i naselje spadaju među najstarije u Međimurju, te datiraju s početka 12. stoljeća; u doba križarskih ratova to je bilo mjesto okupljanja križara. Kroz povijest ovdje se mijenjaju mnogi gospodari, pa je Sveti Križ bio dio posjeda Vizmić (13 st.), zatim imanje grofa Mihajla, pa Jurka, sina bana Očića, a sve do početka 20 stoljeća ta se lokacija uz Sveti Križ naziva i Veliko Polje (Magno Campo). U naselju Sveti Križ danas živi pretežno radničko stanovništvo, dok poljoprivreda polako prerasta u veće posjede, a manji nestaju zajedno sa starinskim načinom obrade zemlje.
Međimurje, najsjevernija hrvatska regija, omeđena prirodnim granicama odnosno rijekama Dravom i Murom, danas ima i jednu umjetnu granicu: auto-cestu Goričan-Zagreb. Koliko koristi ima Međimurje od tog novoizgrađenog međunarodnog puta pokazat će razvoj turizma, prepoznavanje vrijednosti i očuvanih prirodnih resursa, projekti i programi na očuvanju i zaštiti prirode. Osim rijeka, Međimurje ima i dva velika umjetna jezera (HE Čakovec i Donja Dubrava) te stotinjak manjih jezera nastalih eksploatacijom šljunka, kojima danas gospodare brojne ribolovne udruge. Zaštićeni krajolik rijeke Mure poseban je turistički izazov, dok je Drava uglavnom zarobljena u jezera i derivacijske kanale.
Kod kapele Svetog Križa nalazi se i lokacija Staro groblje. To mjesto je služilo za pokapanje stanovnika okolnih naselja (Podbrest, Orehovica i Vularija) sve do 1897. godine kada je otvorena nova lokacija između Svetog Križa i Podbresta. Taj prostor, na kojem počivaju naši preci, danas je uređen kao svojevrsna vrata u Međimursku županiju, Općinu Malu Suboticu i samo naselje Sveti Križ. Na lokaciji Staro groblje prošle su godine izvedena pokusna arheološka
istraživanja, što je financijski pomogla sama općina, a istraživanja je vodio ugledni arheolog Muzeja Međimurja, profesor Josip Vidović. Istraživanja su potvrdila pretpostavke o prijašnjoj crkvi koja je na ovoj lokaciji bila srušena.
Crkva (kapela) Svetog Križa u Svetom Križu sastavni je dio Župe Mala Subotica i u njoj se tjedno služe misna slavlja. Ovaj je sakralni objekt danas zaštićen prema rješenju Ministarstva kulture Republike Hrvatske; vlasnik je Župa Mala Subotica, a nadzor nad objektom vodi Konzervatorski odjel u Varaždinu. Vrijednost i posebnost ove kapele daleko nadmašuje granice Međimurske županije. Prije tri godine, detaljnijim pregledom ustanovljeno je da krovna konstrukcija naglo propada, pa su poduzeti potrebni koraci kako bi se prišlo rekonstrukciji složenog krovišta. To je jednobrodna građevina sa zvonikom uz sjeverozapadno pročelje i svetištem u obliku trolista, pa time spada među najzanimljivije i najvrednije primjere barokne sakralne arhitekture. U prvoj fazi rekonstrukcije, izrađena je dokumentacija postojećeg stanja te predstavljena nadležnim vlastima u obliku foto-elaborata, a potom su skupljena sredstva za izradu projekta rekonstrukcije krovišta. Uz pomoć Konzervatorskog zavoda iz Varaždina podnesena je prijava na natječaj. Vjerujemo da će uz podršku Ministarstva kulture, Međimurske županije, Općine Mala Subotica, te župnim sredstvima, ove godine započeti radovi na promjeni krovišta ovog vrijednog objekta. Promjena krovišta za sada je prioritet, jer ono prijeti urušavanjem, dok će u daljnjim akcijama biti potrebno napraviti kompletni arhitektonski snimak te projekt statičke sanacije. Kako su sada ispunjeni svi uvjeti i pribavljena potrebna dokumentacija, za očekivati je da će i nadležni imati dovoljno sluha, tako da se financijski pomogne saniranje ovog objekta kako ne bi došlo do većih šteta, a što bi sigurno narušilo ugled ovog dijela Međimurja, pa i Hrvatske.
Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
Komentari (1)
