Hrvatski povijesni portal

Jedna od najboljih stranica u kategoriji

Oblak kljucnih rijeci

godine cigana ciganima cigani spominju

Pocetak

Sadržaji

Hrvatska

Regionalno

Najstariji podaci o Romima na koprivničkom području

Autor: mr.sc. Hrvoje Petrić

28.11.2007

Mali Romi

Zanimljivo je spomenuti da do sredine 15. stoljeća preci današnjih Roma nisu bili marginalna grupa. Zato prigodom njihovog proučavanja treba imati u vidu da Rome po načinu života možemo podijeliti na dvije grupe: 1) selilačku, 2) trajno naseljenu. Do njihovog potiskivanja iz društva dolazi tek nakon pojave selilačkih grupa Roma sredinom 15. stoljeća, kada se nametnula ideja da je to narod skitnica te je po tom principu došlo do njihovih kasnijih progona.

Negativni stav prema skitalačkim Romima postupno se proširio na ostale romske skupine koje su do tada bile uklopljene u kasnosrednjovjekovno društvo. Zbog toga tek u 16. i 17. stoljeću Rome možemo promatrati kao potencijalnu marginalnu grupu, a u određenim trenucima i kao potencijalne isključenike iz društva.

Kao marginalna grupa u Podravini početkom 17. stoljeća javljaju se preci današnjih Roma, koje tadašnji izvori nazivaju Ciganima (Zingari), zato ću ih u tekstu koji slijedi nazivati tim imenom. Postoji podatak da je 1596. godine postrojba vojnika Jurja IV. Zrinskog uhvatila dva osmanska Cigana od kojih je jedan svirao violinu, a drugi cimbale. Hrvatski je sabor 12. listopada 1615. godine odredio da ih se treba progoniti. Sabor je na zasjedanju održanom 8. srpnja 1619. godine donio odluku prema kojima se Cigani mogu pohvatati na bilo kojemu vlastelinstvu i silom dopremiti na rad u Koprivnicu. Kralj Ferdinand II. je 8. siječnja 1636. potvrdio neke zaključke Hrvatskog sabora od 1609. do 1635. godine kojima je određen progon Cigana. No ipak se Cigani u travnju 1665. godine spominju u okolici potoka Glogovnice između Križevaca i Koprivnice, a 1674. godine preko rijeke Drave na mađarskom prostoru nedaleko Koprivnice. Prema vojnom popisu iz 1661. dva su koprivnička husara bila romskog (ciganskog) podrijetla.

Romi, odnosno po tadašnjim izvorima, Cigani se u gradu Koprivnici spominju 1665. godine kad je prigodom jednog krštenja zabilježena kao kuma Katarina Cziganicha. Idući puta se spominju 2. rujna 1676. godine u odluci u parnici varaždinskoga klobučara Šmukera, tužitelja, protiv Mihoka Kovačića iz Banovca, tuženika, optuženog da je pomogao Ciganima da kod njega sakriju ukradene šešire. Dokazno je da je tuženi gluh, da je u to vrijeme bio bolestan i da nije mogao čuti dolazak Cigana pa se nakon što napravi prisegu oslobađa optužbe.

Mali Romi

Ponovno im se trag može naći 17. rujna iste godine u zakletvi Koprivničana Mihaela Kovačića, optuženog od strane varaždinskoga klobučara Šmukera da je pomogao Ciganima da kod njega sakriju ukradene šešire, da nije ni znao za dolazak Cigana, odnosno da nije mogao čuti da dolaze zbog gluhoće.

Novi progoni protiv Cigana i skitnica određeni su na Hrvatskom saboru koji se sastao 8. lipnja 1671. godine u Zagrebu. Netolerantan odnos prema Ciganima je nastavljen i kasnijih godina što potvrđuje odluka Hrvatskog sabora koji se u Zagrebu sastao 18. studenoga 1682. kada je određen novi progon. Krajem 18. i početkom 19. stoljeća su Cigani (Romi) stanovali u blizini Židova na prostoru u blizini današnje ulice Crna gora kraj ceste Križevci-Koprivnica.

Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 1012

Budite prvi komentator ovog clanka

Napisite komentar
Pridrzavajte se teme clanka. Osobni verbalni napadi ce biti obrisani. Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu. Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena. Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron. Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Ime:
E-mail
Homepage
Naslov:
Komentar:
Kod:*
	Zelim da mi posaljete e-mail o dodatnim komentarima

« Prethodna		Sljedeća »

Novi prilozi

Tri pisma Napoléona Bonaparte posinku Eugene de Beauharnais

Napoléon se s 3 pisma obraća svome posinku, Eugène de Beauharnais,
koji je bio sin iz prvog braka njegove supruge Josefine i generala de Beauharnais. Njega je Napoléon posinio i imenovao pod kraljem Italije, u čiji je sastav ušla Dalmacija. Impera... Procitajte...
Zlatko Lukić, književnik i novinar

Rođen u Zagrebu, živio u Banjaluci gdje je studirao pravo i književnost. Od 1990 do 1992 izbjegao pet regrutacija u vojsku RS i od tad je u egzilu u Stockholmu, Oslu, Kölnu, a sad u Splitu. Objavio sedam romana, od tog četiri s povijesnom tematikom. Između ostalog autor ... Procitajte...
Par naputaka za objavljivanje

Internet je prema nekim svojim karakteristikama specifičan medij za objavu podataka. Najvažnije za uočiti je da se sve internet stranice grade u obliku više isprepletenih tablica. Ta struktura nije vidljiva posjetiteljima stranice, ali ju "vide" internet preglednici poput Internet E... Procitajte...
MG (Machinengewehr) 42

Poučeni iskustvima iz I. svjetskog rata Nijemci su, unatoč zabrani, posvetili pažnju razvoju strojnice opće namjene što je rezultiralo modelom MG 34. Ta je, relativno lagana, zrakom hlađena strojnica osiguravala pješačkoj desetini, odnosno vodu, veliku vatrenu m... Procitajte...
Šetnja dvoranama svijeta (2) – Salle Pleyel u Parizu

Salle Pleyel u Parizu glasovita je koncertna dvorana. Njeno ime znači prestiž u svijetu klasične glazbe. Otvorena je 1927. godine zahvaljujući investiciji graditelja klavira tvrtci Pleyel. Povijest tvrtke Pleyel seže u nešto dalju prošlost.

Procitajte...