Reformacija se širila iz Ugarske u Međimurje gdje je u drugoj polovici 16. stoljeća zadobila široku bazu, a od sredine istog stoljeća se dosta proširila među posadama u Vojnoj krajini. Reformatorske su ideje u prvom redu prihvaćali njemački časnici i vojnici, ali analiza sačuvanih podataka ukazuje da je svoje pristaše imao i među Hrvatima koji su služili u vojsci ili stanovali u vojnim utvrdama. U drugoj polovici 16. stoljeća više je protestantskih zajednica u sjevernoj Hrvatskoj započelo svoje djelovanje. Godine 1608. se spominje da su Međimurje i dio Podravine pripadali pod drugi seniorat zaladske županije, a pod četvrtu superintendanturu.
Zanimljivo je spomenuti da su među protestantskim pastorima i propovjednicima koji su djelovali u zapadnoj Ugarskoj (od 1596. do 1673.), mnogi su bili iz sjeverne Hrvatske. Cirkulacija raznih vrsta ljudi na ovom prostoru mogla je protestantizmu pridonijeti ponajviše, jer jedan od temeljnih načela protestantskih ideja možemo obuhvatiti pojmom "oral culture", razumijevajući njime i propovjedi u crkvama i na trgovima, prepričavanja u krčmama i dnevnim sobama, svakodnevne razgovore na sajmovima itd. Zanimljivo je pogledati što se događalo sa protestantskom reformom (reformacijom) u pograničnim gradskim naseljima uz rijeke Dravu i Muru. Za pogranična gradska naselja sam uzeo ona koja su se nalazila na granici Habsburškog i Osmanskog Carstva, a bila su smještena uz Dravu i Muru. Riječ je o tri pogranična gradska naselja – trgovištu bez privilegija (Drnju), trgovištu s privilegijem (Legradu) i slobodnom kraljevskom gradu (Koprivnci).
U sljedećim člancima čitajte o protureformaciji u Drnju, Legradu i Koprivnici.
Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
Budite prvi komentator ovog clanka
