|
 Franjo Ferdinand i Sofija Zaključak
Atentat na Franju Ferdinanda 28. lipnja 1914. u Sarajevu izvela je grupa mladića kolokvijalno i danas nazivana Mlada Bosna. Učinili su to zbog teškog stanja u svojoj zemlji, a pod utjecajem raznih ideja koje su u to doba vršile utjecaj na njih. Anarhizam, revolucija, jugoslavizam, utopizam, mučeništvo, junaštvo, ateizam samo su neke od njih. U svom naumu djelovali su sami iako ih je materijalno pomogla jedna antimonarhijska organizacija iz Srbije (Ujedinjenje ili smrt). Atentatu su dosta doprinijele i loše mjere osiguranja od strane monarhijskih vlasti. Vjerujući kako će atentat pomoći rješavanju pitanja, ne samo položaja Bosne i Hercegovine, već i položaja svih jugoslavenskih naroda u unutar Monarhije i njihovom ujedinjenju sa Kraljevinom Srbijom odlučili su izvesti ovaj okrutan čin.
Čin atentatora i danas je predmet mnogih polemika. Tko je odgovoran? U kojoj mjeri? Zašto nije spriječen? To su pitanja na koja sam i ja nastojao u svom osvrtu dati odgovor. Iako je prije i poslije ovog čina u Monarhij i svijetu bilo puno atentata nijedan od njih nije imao ovako dalekosežne posljedice. Svojim su činom atentatori nastojali osigurati mir, a samo su potakli Austro-Ugarsku i Njemačku na čvrst i nepomirljiv stav u kojem su obje mislile da su konačno dovoljno jake da krenu u svjetski sukob.
Kratak osvrt na literaturuU svom radu služio sam se objavljenom literaturom. Na žalost našao sam malo literature na stranim jezicima (samo MacMillan i Rennell Roddovi memoari), a nisam mogao doći ni do neke recentnije literature. Na žalost po tom pitanju moram konstatirati da u novije vrijeme nije objavljena nijedna prava knjiga ni članak u hrvatskoj historiografiji, a i potragom preko interneta u svijetu može se naći vrlo malo recentnijih izdanja. Jedna od takvih knjiga je ona Margaret MacMillan o mirovnoj konferenciji u Parizu 1919., ali ona ne donosi nikakve nove podatke niti ne upućuje na neku dodatnu literaturu.
Od najveće su mi pomoći bile knjige ljudi koji su na neki način bili uključeni u tadašnju omladinu. Jedan od njih, Vojislav Bogičević, koji je jedno vrijeme bio i ravnatelj državnog arhiva BiH, izdao je tako tri važne knjige u kojima je donio pretisak čitavog niza dokumenata vezanih uz omladinske organizacije i samo suđenje atentatorima, a za ono što sam nije mogao odgonetnuti slao je pisma mnogim istaknutim bivšim omladincima ili ljudima koji su tada sudjelovali u atentatu i dobio je odgovore koje je objavio u posebnoj knjizi. U ovu skupinu spada i djelo Cvjetka Popovića, jednog od preživjelih atentatora koji je u svojoj knjizi nastojao ukazati na mnoge greške kod drugih autora. Važan predstavnik ove grupe je i Nikola Trišić koji je u svojoj knjizi nastojao donijeti sve relevantne bibliografske podatke i autore koji su se bavili temom atentata na Franju Ferdinanda.
Još jednu važnu skupinu činila je memoarski izvori. Oskar Tartaglia, rodom Dalmatinac, bio je jedan od omladinaca koji su vjerovali u jugoslavizam i podržavali su revolucionarnu borbu. Njegovi su mi memoari poslužili da vidim situaciju iz perspektive tadašnje omladine. Ćiro Truhelka bio je ravnatelj Zemaljskog kraljevskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu i tako je bio bliži stavovima vlasti, a sam je bio veliki srbofob. Njegov stav prema atentatorima u potpunosti se razlikuje od onoga Tartaglie i bliži je stavovima službene Monarhije. Među zanimljivija štiva spada u ovoj grupi i knjiga istražnog suca u slučaju ubojstva prijestolonasljednika, dr. Lea Pfefera. Sir James Rennell Rodd četvrti je u ovome nizu. Kao veleposlanik Velike Britanije u Italiji situaciju u BiH je u svojim memoarima nastojao prikazati kao dio složenog mehanizma svijeta prije i u Prvom svjetskom ratu.
Najvažnije knjige ipak bih stavio na kraj. 1926. u Zagrebu na ćiriličnom pismu objavljena je knjiga dr. R. W. Seton-Watsona o Sarajevskom atentatu. Knjiga je ipak dosta stara i (zato) ne donosi neka nova saznanja ali je njezina važnost u tome što je to jedna od prvih kritičkih knjiga o ovom događaju tiskana u nas. Veljko Mićanović napisao je malu, kratku i dobru knjižicu o atentatu na Franju Ferdinanda koja ni danas nije izgubila na svojoj originalnosti. Ipak, na nju imam zamjerki radi slabog popratnog aparata (malo bilježaka, navođenje izvora slabo, nema registra imena, itd.). Najbolja i najcjelovitija knjiga koja mi je došla u ruke o ubojstvu Franje Ferdinanda je definitivno ona Vladimira Dedijera Sarajevo 1914. Rađena je sa bogatim registrom imena, donošenjem originalnog materijala i slika iz toga doba, kao i sa puno bilježaka pa joj se sa te strane ne može puno prigovoriti.
Popis literature
- BOGIČEVIĆ, Vojislav, Mlada Bosna – Pisma i prilozi, Svjetlost, Sarajevo, 1954.
- BOGIĆEVIĆ, Vojislav, Sarajevski atentat – Pisma i saopštenja, Svjetlost, Sarajevo, 1965.
- BOGIĆEVIĆ, Vojislav, Sarajevski atentat – Stenogram Glavne rasprave protiv Gavrila Principa i drugova, Izdanje Državnog arhiva BiH, Sarajevo, 1954.
- DEDIJER, Vladimir, Sarajevo 1914., Prosveta, Beograd, 1966.
- MACMILLAN, Margaret, Paris 1919 – Six months that changed the world, Random House Trade Paperbacks, New York, 2003.
- MIĆANOVIĆ, Slavko, Sarajevski atentat, Stvarnost, Zagreb, 1965.
- PFEFER, Leo, Istraga u Sarajevskom atentatu, Nova Europa, Zagreb, 1938.
- POPOVIĆ, Cvjetko Đ., Oko Sarajevskog atentata – Kritički osvrti i napomene, Svjetlost, Sarajevo, 1969.
- RENNELL RODD, James, Social and diplomatic memories, 1902-1919, Edward Arnold & Co., London, 1925.
- SETON – WATSON, R. W., Sarajevo – Studija o uzrocima svetskog rata, Nova Europa, Zagreb, 1926.
- SLIPČEVIĆ, Fuad, Bosna i Hercegovina - Od Berlinskog kongresa do kraja Prvog svjetskog rata, Zagreb, 1954.
- TARTAGLIA, Oskar, Veleizdajnik, Zagreb-Split, 1928.
- TAYLOR, Alan John Percival, Habsburška monarhija 1809-1918, Znanje, Zagreb, 1990.
- TRIŠIĆ, Nikola Đ., Sarajevski atentat u svijetlu bibliografskih podataka, Veselin Maleša, Sarajevo, 1960.
- TRUHELKA, Ćiro, Uspomene jednog pionira, Izdanje Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, Zagreb, 1942.
- ZANINOVIĆ, Vice, Mlada Hrvatska uoči I. svjetskog rata, HZ XI-XII, 1959.
 Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 2619
|
- Pridrzavajte se teme clanka.
- Osobni verbalni napadi ce biti obrisani.
- Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
- Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
- Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
- Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
|
Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved |
Budite prvi komentator ovog clanka
